Buka noću ugrožava trećinu stanovnika EU i Hrvatske

Iako biljke ne “čuju” buku na isti način kao životinje, njezini ekološki i fiziološki učinci mogu imati dalekosežne posljedice na biljne zajednice i cijele ekosustave

U modernom društvu buka je postala neizbježan dio svakodnevnog života, no kada postane prekomjerna, može imati ozbiljne posljedice na zdravlje. Prema istraživanju Europske agencije za okoliš (EEA), čak trećina stanovnika Europske unije izložena je prekomjernoj buci tijekom noći, što značajno utječe na kvalitetu sna i opće zdravlje građana.

Ovaj problem sve više dolazi u fokus zdravstvenih i ekoloških politika, ali i zahtijeva sustavna rješenja kako bi se smanjio negativan utjecaj na ljude. Buka se definira kao neželjeni zvuk koji može narušiti kvalitetu života. Prema podacima EEA, više od 100 milijuna ljudi u EU redovito je izloženo razini buke višoj od 55 decibela tijekom noći, što prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme. Izvori buke uključuju promet, industrijske aktivnosti, građevinske radove, ali i noćni život u urbanim sredinama.

Najveći izvor buke u europskim gradovima je cestovni promet, koji je odgovoran za čak 70% prekomjerne buke kojoj su građani izloženi. Željeznički promet, zračne luke i industrijske zone također pridonose ovom problemu, dok u turističkim područjima dodatni izazov predstavljaju glasna glazba i noćni klubovi.

Ozbiljne posljedice

Iako se buka često doživljava kao smetnja, dugotrajna izloženost može imati ozbiljne posljedice na zdravlje. Stručnjaci upozoravaju da konstantna buka remeti san, uzrokuje stres i povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti. Prema istraživanju WHO-a, osobe koje su izložene buci iznad 55 decibela tijekom noći češće pate od nesanice, povišenog krvnog tlaka i srčanih problema.

Dodatno, buka može izazvati povećanu razinu kortizola – hormona stresa – što može rezultirati anksioznošću i depresijom. Kod djece, buka može negativno utjecati na kognitivni razvoj, koncentraciju i akademski uspjeh. Podaci EEA pokazuju da su najveći europski gradovi, poput Londona, Pariza, Berlina i Madrida, među najpogođenijima prekomjernom bukom. Gusto naseljena urbana područja i industrijski centri u pravilu bilježe veće razine buke, dok ruralne regije pate manje, ali nisu potpuno pošteđene, posebno u blizini prometnih koridora.

U Hrvatskoj, buka je značajan problem u urbanim sredinama poput Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka. Glavni izvori buke u tim gradovima uključuju cestovni promet, noćne klubove i industrijske zone. Također, tijekom turističke sezone, obalni gradovi poput Dubrovnika, Zadra i Pule suočavaju se s dodatnom bukom zbog velikog broja turista i noćnog života.

Prekomjerna buka može ometati sposobnost divljih životinja da pronađu hranu i upozore jedni druge na opasnost

Utjecaj na životinje

Buka ne utječe samo na ljude, već i na životinjski svijet. Dugotrajna izloženost buci može ometati komunikaciju, navigaciju i ponašanje brojnih vrsta, osobito ptica, sisavaca i morskih organizama. Prekomjerna buka može ometati sposobnost divljih životinja da pronađu hranu, upozore jedni druge na opasnost i uspješno se razmnožavaju. Na primjer, ptice koje žive u urbanim sredinama često mijenjaju obrasce pjevanja kako bi nadjačale prometnu buku, što može utjecati na njihov društveni život i teritorijalne borbe.

Buka koju proizvode brodovi, podmorske bušotine i druge ljudske aktivnosti može negativno utjecati na morske sisavce, poput kitova i dupina, koji se oslanjaju na zvučne valove za komunikaciju i orijentaciju. Intenzivna buka može izazvati dezorijentaciju, stres, a u nekim slučajevima i smrt uslijed sudara s brodovima ili nemogućnosti navigacije.

Psi, mačke i druge domaće životinje također mogu patiti od stresa i anksioznosti uzrokovane bukom, posebice tijekom glasnih događaja poput vatrometa ili prometnih gužvi. Krave, svinje i druge farme životinje mogu imati smanjen apetit i proizvodnju mlijeka zbog izloženosti stalnoj buci.

Uvođenjem električnih autobusa u javni prijevoz nastoji se smanjiti buka u urbanim sredinama

Biljni svijet

Buka može imati značajan, iako često zanemaren, utjecaj na biljni svijet. Iako biljke nemaju sluh kao životinje, buka može utjecati na njihov rast, razmnožavanje i ekosustavne odnose na nekoliko načina. Utjecaj na oprašivače i raspršivače sjemena: Mnoge biljke ovise o životinjama poput pčela, leptira i ptica za oprašivanje i širenje sjemena. Buka može ometati komunikaciju tih životinja, smanjiti njihovu prisutnost i tako posredno smanjiti uspješnost razmnožavanja biljaka.

Promjena u ekosustavima: Studije su pokazale da buka može uzrokovati migraciju nekih životinjskih vrsta, što može dovesti do poremećaja u lancu ishrane i ekološkoj ravnoteži. Na primjer, ako buka otjera ptice koje se hrane štetnim insektima, može doći do povećanja broja štetočina koje oštećuju biljke. Fiziološki stres kod biljaka: Neke studije sugeriraju da vibracije uzrokovane bukom mogu utjecati na stanične procese u biljkama. Primjerice, kronična izloženost buci može utjecati na otvaranje i zatvaranje puči (stoma), što je ključno za razmjenu plinova i fotosintezu.

Utjecaj na tlo i mikroorganizme: Zvučne vibracije mogu utjecati na organizme u tlu, uključujući gljive i bakterije koje sudjeluju u razgradnji organske tvari i poboljšanju plodnosti tla. Promjene u mikrobnoj zajednici mogu imati dugoročne posljedice na zdravlje biljaka. Promjene u brzini rasta: Iako još nije u potpunosti istraženo, postoje dokazi da različite vrste buke (npr. industrijska buka vs. prirodni zvukovi) mogu utjecati na brzinu rasta biljaka. Neke studije pokazuju da određene frekvencije zvuka mogu potaknuti brži rast biljaka, dok konstantna buka može imati suprotan efekt. Sve u svemu, iako biljke ne „čuju“ buku na isti način kao životinje, njezini ekološki i fiziološki učinci mogu imati dalekosežne posljedice na biljne zajednice i cijele ekosustave.

Više od 100 milijuna ljudi u EU redovito je izloženo razini buke višoj od 55 decibela tijekom noći

Inovativna rješenja

Stručnjaci predviđaju da će regulacija buke postati još važniji dio urbanističkog planiranja i javnih politika u narednim godinama. Tehnološki napredak omogućuje inovativna rješenja poput „pametnih“ prozora s naprednom izolacijom buke, a razvoj tiših prometnih sredstava također bi mogao značajno smanjiti problem.

Iako će se buka teško potpuno eliminirati, kombinacija bolje regulative, tehnoloških inovacija i podizanja svijesti građana može značajno poboljšati kvalitetu života milijuna stanovnika Europske unije i Hrvatske. Kako bi se ovaj problem riješio na sustavan način, nužna je suradnja vlasti, industrije i građana kako bi se zajednički pronašla dugoročna rješenja za tišu i zdraviju budućnost. U Hrvatskoj su također poduzete određene mjere kako bi se smanjio problem buke.

Zagreb je, primjerice, donio regulative koje ograničavaju radno vrijeme noćnih objekata u stambenim zonama, dok su pojedine gradske četvrti u Splitu i Rijeci postavile zvučne barijere duž glavnih prometnica. Također, uvođenjem sve većeg broja električnih autobusa u javni prijevoz nastoji se smanjiti buka u urbanim sredinama.

Najveći izvor buke u europskim gradovima je cestovni promet, koji je odgovoran za čak 70% prekomjerne buke kojoj su građani izloženi

Mjere za smanjenje buke

Europska unija i nacionalne vlade sve više ulažu napore u smanjenje prekomjerne buke. Neke od mjera koje se provode uključuju:

1. postavljanje zvučnih barijera uz autoceste i željezničke pruge;
2. unaprjeđenje infrastrukture kako bi se potaknula upotreba električnih vozila i javnog prijevoza s nižom razinom buke;
3. regulacija radnog vremena noćnih klubova i barova kako bi se smanjila buka u noćnim satima;
4. uvođenje ograničenja brzine u gusto naseljenim područjima kako bi se smanjila buka prometa;
5. poticaji za korištenje tiših guma i električnih vozila kako bi se smanjila buka cestovnog prometa;
6. bolja urbanistička rješenja koja uključuju više zelenih površina i parkova kao prirodnih barijera protiv buke.