U 2023. odbačeno 536 tisuća tona biorazgradivog otpada

Biorazgradivi otpad predstavlja poseban izazov, budući da njegov udio na odlagalištima treba biti sveden na 35% mase iz 1997. godine

Gospodarenje otpadom jedno je od ključnih ekoloških, gospodarskih i društvenih pitanja u Republici Hrvatskoj. S obzirom na rastuću količinu otpada, razvoj urbanih sredina i sve strože ekološke standarde, potreba za učinkovitijim sustavom gospodarenja otpadom postaje sve izraženija. Održivo gospodarenje otpadom podrazumijeva racionalno korištenje resursa, smanjenje količine otpada, njegovu ponovnu upotrebu i reciklažu te sigurno zbrinjavanje preostalih vrsta otpada uz minimalan negativan utjecaj na okoliš i ljudsko zdravlje.

Sustav gospodarenja otpadom u Hrvatskoj temelji se na načelima kružnog gospodarstva i hijerarhiji otpada, pri čemu se prednost daje sprječavanju nastanka otpada, ponovnoj upotrebi, reciklaži i energetskoj oporabi, dok je odlaganje otpada posljednja opcija. Usklađivanje s europskim direktivama i zakonodavstvom nužno je kako bi se ostvarili ciljevi smanjenja odlaganja otpada, povećanja reciklaže i razvoja infrastrukture za gospodarenje otpadom.

Unatoč napretku u proteklim godinama, pred Hrvatskom su još brojni izazovi, uključujući potrebu za poboljšanjem odvojenog prikupljanja otpada, izgradnju modernih postrojenja za obradu otpada te jačanje svijesti građana o važnosti odgovornog postupanja s otpadom.

Ciljevi i postignuća

Zakon o gospodarenju otpadom i Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. definiraju dugoročne ciljeve. Primarni cilj je smanjenje količine otpada koji se odlaže na odlagališta te povećanje stope reciklaže na 65% do 2035. godine.

Osim toga, predviđeni su i ciljevi smanjenja ukupne proizvodnje otpada kroz prevenciju, ponovno korištenje i optimizaciju sustava odvojenog prikupljanja otpada. Hrvatska je 2023. godine postigla stopu recikliranja komunalnog otpada od 36%, što predstavlja značajan napredak u odnosu na 2017. kada je stopa iznosila 24%.

Cilj za 2025. je doseći 55%, dok se do 2035. očekuje rast na 65%. Paralelno s tim, smanjuje se udio otpada odloženog na deponije – 2017. godine iznosio je 72%, dok je do 2023. smanjen na 52%. Planirano je da do 2035. samo 10% komunalnog otpada završi na odlagalištima, što zahtijeva dodatne napore u razvoju reciklažne infrastrukture i sustava gospodarenja otpadom.

Ako želimo kružnu ekonomiju, moramo osigurati da otpad postane kvalitetna sirovina

Prostor za napredak

Biorazgradivi otpad predstavlja poseban izazov, budući da njegov udio na odlagalištima treba biti sveden na 35% mase iz 1997. godine. Međutim, u 2023. godini je na odlagalištima završilo 536.220 tona biorazgradivog otpada, što pokazuje da još uvijek postoji značajan prostor za napredak. Odvojeno prikupljanje i reciklaža ambalažnog otpada pokazuju pozitivne rezultate.

Hrvatska je premašila zadane ciljeve reciklaže za staklo, papir, karton i plastiku, dok se reciklaža metalne ambalaže još uvijek nalazi ispod propisanog praga od 50%. Reciklaža građevinskog otpada značajno je unaprijeđena, s 71% obrađenog otpada u 2023. godini, čime je premašen postavljeni cilj od 70%. Nadalje, reciklaža otpadnih vozila dosegla je 97,74%, što premašuje zakonski minimum od 95%. Odvojeno prikupljanje i obrada otpadnih baterija i akumulatora također su zabilježili napredak, s dosegnutih 58% u 2023., što je iznad minimalnog praga od 45%.

Međutim, reciklaža električne i elektroničke opreme još uvijek zaostaje – postignutih 47% je ispod zadanog cilja od 65%, što zahtijeva dodatne mjere za poboljšanje prikupljanja i prerade ovog otpada. U razdoblju od 2019. do 2024. sanirano je gotovo 3.000 lokacija zagađenih otpadom, dok je od 317 odlagališta zatvoreno njih 233, a 215 sanirano. Planom je predviđeno da se do 2035. zatvore i preostala odlagališta te razviju alternativna rješenja za obradu otpada.

Split u sezoni ima 30 posto više otpada nego inače, što predstavlja operativni izazov

Centri za gospodarenje otpadom

Centri za gospodarenje otpadom (CGO) ključni su za učinkovito gospodarenje otpadom. Planom gospodarenja otpadom predviđena je izgradnja 11 CGO-a, od kojih su tri (Marišćina, Kaštijun i Bikarac) već operativni, jedan (Biljane Donje) je u probnom radu, a četiri su u fazi izgradnje. Najveći među njima, CGO Lećevica, trebao bi služiti Splitsko-dalmatinskoj županiji i biti dovršen između 2026. i 2028. godine. Procijenjena vrijednost projekta iznosi 155,37 milijuna eura, a financira se iz europskih i nacionalnih fondova. Dovršetak svih planiranih CGO-a značajno će doprinijeti smanjenju odlaganja otpada na deponije i povećanju stope reciklaže.

Unatoč postignutom napretku, Hrvatska se i dalje suočava s izazovima u postizanju ciljeva održivog gospodarenja otpadom. Posebnu pažnju treba posvetiti smanjenju odlaganja biorazgradivog otpada, povećanju reciklaže električnog i elektroničkog otpada te razvoju infrastrukture za kružno gospodarstvo. Povećanje svijesti građana kroz edukacijske programe, financijske poticaje za reciklažu te strožu kontrolu nad gospodarenjem otpadom ključno je za postizanje ambicioznih ciljeva u nadolazećim godinama.

Hrvatska je napravila značajan iskorak u gospodarenju otpadom, no daljnji napredak zahtijeva sustavan pristup, bolje planiranje i veću uključenost svih dionika – od građana do institucija i industrije. Implementacijom novih tehnologija, modernizacijom infrastrukture i promicanjem principa kružnog gospodarstva, Hrvatska može postići održivo gospodarenje otpadom i pridonijeti zaštiti okoliša za buduće generacije.

Planirano je da do 2035. samo 10% komunalnog otpada završi na odlagalištima

Svjesni problema

Problema s gospodarenjem otpadom svjesni su svi dionici društva pa je tako, u organizaciji tvrtke Motus Media i portala ZGRADOnačelnik.hr, nedavno u Zagrebu održana konferencija na temu „OTPAD 360° – jučer smeće, danas problem, sutra sirovina”.

Ova konferencija, posvećena izazovima i rješenjima u gospodarenju otpadom, okupila je više od 300 stručnjaka, predstavnika lokalne i državne uprave te tvrtki koje djeluju u ovom sektoru. Mirko Budiša, zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, istaknuo je kako se Hrvatska približava europskim ciljevima u gospodarenju otpadom, ali da su i dalje potrebna velika ulaganja.

„U posljednjih deset godina Fond je uložio više od 500 milijuna eura u infrastrukturu za gospodarenje otpadom, a taj iznos je generirao investicije od oko dvije milijarde eura. No, unatoč napretku, još uvijek imamo značajne izazove, posebice u razvrstavanju i uporabi otpada. Naš cilj je da otpad više ne bude problem, već sirovina koja se može ponovno koristiti u industriji“, rekao je Budiša.

U gospodarenju otpadom nužno je povećanje stope reciklaže na 65% do 2035. godine

Pravedniji sustav

Sonja Polonijo, savjetnica Udruge gradova i Eko-Murvica, upozorila je na probleme u postojećem sustavu gospodarenja otpadom, posebno u vezi s reciklažnim sirovinama. „Naš sustav mora biti učinkovitiji i pravedniji – trenutačno se kućanstvima naplaćuje samo miješani komunalni otpad, dok je reciklabilni otpad besplatan.

To dovodi do toga da neke tvrtke reciklabilni otpad ne predaju u sustav, nego ga miješaju s ostalim otpadom, što je apsolutno neodrživo“ rekla je Polonijo. Dodala je kako je potrebno osigurati pravedniju raspodjelu troškova i jasnije definirane obveze svih dionika u sustavu gospodarenja otpadom, uključujući proizvođače, prerađivače i lokalne vlasti.

„Ako želimo postići pravu kružnu ekonomiju, moramo osigurati da otpad postane kvalitetna sirovina i da cijeli lanac, od sakupljača do industrije, funkcionira bez problema“, zaključila je Polonijo.

Primarni cilj smanjenje je količine otpada koji se odlaže na odlagališta diljem Hrvatske

Gradonačelnici o otpadu

Najpopularniji dio konferencije bio je panel „Novi mandat OTPADA“ na kojem su gradonačelnici Tomislav Tomašević (Zagreb), Ivica Puljak (Split), Ivan Radić (Osijek) i Ljerka Cividini (Čakovec i Međimurska županija) raspravljali o postignućima i izazovima u gospodarenju otpadom u svojim gradovima. Tomašević je istaknuo da je Zagreb uveo model plavih vrećica koji je značajno povećao postotak odvojenog otpada.

„Zagreb ima najveće povećanje odvajanja otpada u Hrvatskoj. Uvođenjem modela plavih vrećica došlo je do neviđenog porasta odvajanja. Jakuševec je i dalje najveći problem, držimo se hodograma i nadamo se da će i to biti riješeno“, naglasio je Tomašević. Puljak je naglasio potrebu daljnjih ulaganja u infrastrukturu i uvođenje novih metoda kontrole otpada. „Split je u protekle tri godine napravio značajan pomak – postavili smo više od 1000 polupodzemnih spremnika, a sada krećemo s postavljanjem kamera za nadzor kako bismo osigurali još bolje rezultate. Lećevica je i dalje goruće pitanje koje moramo riješiti kako bismo imali funkcionalan sustav gospodarenja otpadom“, rekao je Puljak. Radić ponosno ističe kako je Osijek već tri godine iznad 50 posto u odvajanju otpada, čime je nadmašio europske ciljeve. „Najveći uspjeh nam je odvajanje – prešli smo europsku normu, sada smo na 57 posto. Prepolovili smo otpad na našem odlagalištu. To ne bismo mogli bez edukacije, infrastrukture i savjesnih građana“, rekao je Radić. Cividini je upozorila na problem odlagališta i nedostatak regionalnih centara, ističući Međimurje kao primjer uspješne prakse.

„Međimurci su poslušni i već dugi niz godina odvajaju otpad. No regionalni CGO još je na čekanju pa smo morali pronaći alternativna rješenja. Ipak, uspjeli smo zadržati stabilnost sustava i nismo dizali cijene građanima“, izjavila je Cividini. Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, koja je moderirala panel, istaknula je važnost suradnje lokalnih vlasti s EU institucijama u postizanju održivih ciljeva.

Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. definira tzv. „crne točke“

‘Tko bolje čisti?’

Panel „Čija metla bolje čisti?“ okupio je čelne ljude komunalnih poduzeća: Bojana Jurdanu (Rijeka), Ivicu Karoglana (Split), Igora Pandžića (Osijek) i Davora Vića (Zagreb). Sudionici su raspravljali o izazovima u operativnom upravljanju otpadom, od prilagodbe novim zakonskim regulativama do problema nesavjesnog odlaganja otpada. Vić je naglasio da Zagreb bilježi najveći porast u razvrstavanju otpada. „U posljednjih godinu dana povećali smo razinu odvojenog otpada za 50 posto u odnosu na prethodno razdoblje.

Uveli smo standardizirane boksove za spremnike i dodatne kamere kako bismo smanjili nepropisno odlaganje, a građani su se sve bolje prilagodili novim praksama“, rekao je Vić. Pandžić je istaknuo kako Osijek uspješno provodi edukaciju građana od vrtićke dobi. „Edukacija je ključ uspjeha – od djece u vrtićima do umirovljenika. Naši građani sada više koriste reciklažna dvorišta, a sustav sankcioniranja nesavjesnih pojedinaca također daje rezultate. Sve smo bolje umreženi i osiguravamo održiv sustav gospodarenja otpadom“, rekao je Pandžić. Karoglan je naglasio da Split ima sezonske izazove s otpadom zbog turističkog priljeva, zbog čega su morali optimizirati odvoz i uvesti nove metode praćenja otpada. „U sezoni imamo trideset posto više otpada nego inače, što predstavlja operativni izazov.

No naš sustav pokazuje dobre rezultate zahvaljujući preciznom planiranju i prilagodbi potrebama građana i turista“, istaknuo je Karoglan. Jurdana je dodao da Rijeka sve više zatvara spremnike kako bi spriječila neovlašteno odlaganje otpada. „Postižemo sve bolje rezultate, neke jedinice lokalne samouprave u riječkom prstenu su već na 60 posto odvojenog otpada. Ključno je osigurati da spremnici budu dostupni samo korisnicima kojima su namijenjeni, a to radimo postavljanjem kontrolnih mehanizama i nadzora“, rekao je Jurdana.

Zagreb ima najveće povećanje odvajanja otpada u Hrvatskoj, uvođenjem modela plavih vrećica došlo je do neviđenog porasta odvajanja

Korisne lekcije

Belgijski veleposlanik William De Baets naglasio je da Belgija, zemlja partner ove konferencije, prednjači u energetskoj učinkovitosti i održivoj preradi otpada te izrazio spremnost za daljnju suradnju s hrvatskim partnerima. Konferencija je donijela i primjere dobre prakse iz Belgije i Danske. Jonas Nedenskov iz danske tvrtke Amager Ressourcecenter govorio je o njihovom sustavu pretvaranja otpada u energiju, dok je Elsie Haertjens iz belgijske Veolie predstavila napredne tehnologije reciklaže i iskorištavanja otpada za energetske potrebe.

O bacanju hrane i načinima smanjenja otpada od hrane govorili su Aljoša Duplić (Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije), Loris Peršurić (gradonačelnik Poreča i dopredsjednik Udruge gradova u RH) i Sanja Kolarić Kravar (Ministarstvo poljoprivrede). Duplić je upozorio da se u Hrvatskoj godišnje baci 72 kg hrane po stanovniku, a Kolarić Kravar je istaknula važnost sustava doniranja, ali i edukacije već od malih nogu. Peršurić ističe kako je najveći izazov pravilno gospodarenje otpadom iz kampova i turističkih objekata.

O inovativnoj upotrebi otpada u građevini govorila je profesorica Nina Štirmer s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koja je u prezentaciji „Pepeo zlata vrijedan“ istaknula kako se pepeo iz energana može koristiti za proizvodnju cementa i betona, čime se smanjuje potreba za eksploatacijom prirodnih resursa.

Osijek je već tri godine iznad 50 posto u odvajanju otpada, čime je nadmašio europske ciljeve

Jesmo li na pravom putu?

Konferenciju je zaključio Nikola Ružinski, bivši državni tajnik i jedan od začetnika nacionalne strategije za gospodarenje otpadom. „Nakon ove konferencije mogu reći da smo na pravom putu. Svi izazovi koje imamo rješivi su ako se nastavi s dobrom praksom i pravilnim investicijama“, poručio je Ružinski.

“Ovo nije samo još jedan događaj na temu gospodarenja otpadom, nego mjesto gdje se susreću ideje i pokreću konkretne promjene. Ponosni smo što smo s partnerima organizatori konferencije koja okuplja ključne dionike, sve koji žele aktivno sudjelovati u kreiranju budućnosti“, istaknula Marija Dekanić iz Motus Medije.

„Ova konferencija nije samo još jedan događaj, već jasan poziv na akciju. Stručnjaci, gradonačelnici, komunalne tvrtke i predstavnici industrije pokazali su da postoji volja za promjenama i rješenjima. Vrijeme nije na našoj strani i moramo djelovati odmah kako bismo osigurali održiviju budućnost“, zaključila je Jasmina Džanović iz ZGRADOnačelnik.hr.

Međimurci su poslušni i već dugi niz godina odvajaju otpad, no regionalni CGO još je na čekanju

‘Crne točke’

Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. definira tzv. „crne točke“, koje označavaju lokacije visoko opterećene otpadom nastalim iz dugotrajnog neprimjerenog gospodarenja proizvodnim otpadom ili neodgovornim prenošenjem otpada na druge lokacije.

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, izradilo je operativni plan aktivnosti za sanaciju tih crnih točaka. Riječ je o složenim projektima koji zahtijevaju stručnu i tehničku pripremu, kao i procedurale za pokretanje radova na tim lokacijama. Iako su onečišćenja uzrokovana postupcima trećih osoba, bez pomoći Vlade Republike Hrvatske, njihovo rješavanje nije moguće. Ovo su neki od njih.

• Sanacija obalnog područja Kosice u Solinu: Ovo područje onečišćeno je azbestnim otpadom nastalim u proizvodnji bivše tvornice Salonit. Lokacijska dozvola za projekt izdana je u rujnu 2024. godine, dok su u tijeku postupci za ishođenje građevinske dozvole i priprema dokumentacije za javnu nabavu.
• Sanacija šljake u Kaštelanskom zaljevu: Šljaka u ovom području, koje se nalazi u krugu bivše tvornice Jugovinil, sanirat će se nakon donošenja Odluke o sanaciji u listopadu 2024. godine. Izrađen je Plan dodatnih radioloških i geotehničkih istražnih radova, a nakon što se dobije suglasnost MUP-a, provest će se javna nabava za istražne radove, na temelju kojih će se izraditi Plan sanacije.
• Sanacija jame Sovjak: Lokacija u Općini Viškovo onečišćena je opasnim otpadom iz industrije. Fond je krajem 2021. godine sklopio ugovor za sanaciju, a u siječnju ove godine proveden je tehnički pregled za Etapu I (pripremni radovi). U tijeku je ishođenje uporabne dozvole, dok se paralelno provodi procjena dodatnih rizika na projektu.
• Uklanjanje otpadne troske na lokaciji Biljane Donje (tzv. crno brdo): Troska je rezultat neodgovornog postupanja tvrtke koja je sanirala bivšu Tvornicu elektroda i ferolegura u Šibeniku. Europski sud je 2019. godine donio presudu kojom nalaže uklanjanje troske. Fond je proveo otvoreni postupak javne nabave, a trenutno se provodi provjera mogućnosti iskorištenja troske, u usporedbi s troškovima sanacije.
• Sanacija bazena lužnatih voda i crvenog mulja bivše Tvornice glinice kod Obrovca: U srpnju prošle godine MZOZT i FZOEU pokrenuli su aktivnosti za nastavak i završetak sanacije. Trenutno se utvrđuju činjenična stanja s pravnog i tehničkog aspekta, uz razmatranje novih okolnosti na lokaciji, jer su u neposrednoj blizini izgrađena energetska postrojenja.
• Sanacija lokacije Dugi Rat: Na ovoj lokaciji planira se uklanjanje odložene troske. U tijeku su pripreme dokumentacije za javnu nabavu za pripremne radove, uključujući geotehničke istraživačke radove i vjetrovalne studije prema zahtjevima nadležnih tijela.

Jedanaest veličanstvenih

Centri za gospodarenje otpadom (CGO-i) ključni su dio sustava gospodarenja otpadom u okviru kružnog gospodarstva. Nakon primarne selekcije otpada na mjestu nastanka, preostali miješani komunalni otpad odvozi se u CGO, gdje se dodatno obrađuje i izdvaja iskoristivi dio otpada. Prilikom planiranja kapaciteta svakog CGO-a izrađuje se studija izvedivosti, temeljena na projekcijama količina otpada koje će se obrađivati.

U sklopu CGO-a grade se i pretovarne stanice (PS), koje omogućuju efikasnije prikupljanje otpada iz udaljenijih naselja. Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. predviđeno je 11 CGO-a, od kojih su 3 u radu, 1 u probnom radu, a 4 u fazi izgradnje. Vlada RH je u prosincu 2024. donijela Odluku o nastavku financiranja, kojom je odobreno 186 milijuna eura nacionalnih sredstava. Preostala 3 CGO-a su u fazi pripreme studijsko-projektne dokumentacije.

CGO-i u radu:

• CGO Marišćina (Primorsko-goranska županija) – u radu od 2017. godine, korisnik Ekoplus d.o.o., kapacitet 100.000 t/godišnje, vrijednost projekta 49,67 mln EUR.
• CGO Kaštijun (Istarska županija) – u radu od 2018. godine, korisnik Kaštijun d.o.o., kapacitet 90.000 t/godišnje, vrijednost projekta 47,34 mln EUR.
• CGO Bikarac (Šibensko-kninska županija) – u radu od 2023. godine, korisnik Bikarac d.o.o., kapacitet 40.000 t/godišnje, vrijednost projekta 29,43 mln EUR.

CGO u probnom radu:

• CGO Biljane Donje (Zadarska i dio Ličko-senjske županije) – u probnom radu od 2024., korisnik Eko d.o.o., kapacitet 75.000 t/godišnje, vrijednost projekta 83,03 mln EUR.

CGO-i u izgradnji:

• CGO Lučino razdolje (Dubrovačko-neretvanska županija) – rok završetka 2026., korisnik Agencija za gospodarenje otpadom d.o.o., kapacitet 40.000 t/godišnje, vrijednost projekta 103,86 mln EUR.
• CGO Babina gora (Karlovačka županija, dijelovi Ličko-senjske i Sisačko-moslavačke županije) – rok završetka 2026., korisnik Kodos d.o.o., kapacitet 30.000 t/godišnje, vrijednost projekta 88 mln EUR.
• CGO Lećevica (Splitsko-dalmatinska županija) – rok završetka 2026.-2028., korisnik Regionalni centar čistog okoliša d.o.o., kapacitet 110.000 t/godišnje, vrijednost projekta 155,37 mln EUR.
• CGO Piškornica (pet županija) – rok završetka 2027., korisnik RCGO Piškornica d.o.o., kapacitet 100.000 t/godišnje, vrijednost projekta 147,89 mln EUR.

CGO-i u pripremi:

• CGO Zagreb (Grad Zagreb i Zagrebačka županija) – u fazi pripreme, procijenjeni troškovi 138-147 mln EUR.
• CGO Orlovnjak (Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija) – rok završetka 2028./2029., procijenjena vrijednost 107 mln EUR.
• CGO Šagulje (četiri županije) – rok završetka 2028./2029., procijenjena vrijednost 104 mln EUR.

---