Klimatske promjene u brojkama: Podaci koji zovu na hitne mjere

Ovi podaci naglašavaju hitnost potrebe za globalnim i lokalnim akcijama u borbi protiv klimatskih promjena te prilagodbi na njihove neizbježne posljedice

Klimatske promjene predstavljaju jedan od najvećih izazova suvremenog doba, s mjerljivim utjecajima na globalnoj, europskoj i nacionalnoj razini. Evo ključnih podataka koji ilustriraju ozbiljnost situacije.

Porast temperature: prema podacima EU-ova Copernicus servisa za klimatske promjene, 2024. godina bila je najtoplija zabilježena godina, s prosječnim globalnim temperaturama koje su prvi put premašile 1,5°C iznad predindustrijskog razdoblja (1850.-1900.) ​(Reuters)

Ekstremni vremenski uvjeti: tijekom 2024. godine zabilježeni su brojni ekstremni vremenski događaji, uključujući ozbiljne suše u Italiji i Južnoj Americi, smrtonosne poplave u Nepalu, Sudanu i Europi, toplinske valove u Meksiku, Maliju i Saudijskoj Arabiji, te razorne ciklone u SAD-u i na Filipinima. ​(Reuters)

Emisije stakleničkih plinova: Europska unija 2023. godine bila je četvrti najveći emiter stakleničkih plinova na svijetu, nakon Kine, Sjedinjenih Država i Indije. Udio EU-a u globalnim emisijama smanjio se s 15,2% u 1990. godini na 6,0% u 2023. godini. ​(European Parliament)

Zdravstveni rizici: procjenjuje se da onečišćenje zraka u EU uzrokuje oko 400.000 preranih smrti godišnje, dok toplinski valovi rezultiraju s približno 90.000 smrtnih slučajeva godišnje. (European Climate Pact)

Gospodarski gubici: godišnji gospodarski gubici povezani s klimatskim promjenama u EU procjenjuju se na 190 milijardi eura. ​(European Climate Pact)

Klimatski rizik: Hrvatska se nalazi na 17. mjestu Indeksa klimatskog rizika za 2022. godinu, što je svrstava među 20 zemalja svijeta najviše pogođenih klimatskom krizom. ​(Klimatski portal)

Turizam i klimatske promjene: Studije predviđaju da će porast temperature utjecati na turističku potražnju u Hrvatskoj. Na primjer, s povećanjem temperature od 3°C, očekuje se rast broja turista za 1,08%. ​(Poslovni dnevnik)

Posljedice na okoliš: u Hrvatskoj se očekuju učestaliji i intenzivniji požari, veće štete na infrastrukturi te povećan broj invazivnih vrsta uslijed klimatskih promjena. ​(Schrack Training Center)

Dan ekološkog duga 2025: Hrvatska od 27. travnja troši resurse budućih generacija

Milijuni tona plastike

Samo 39,5 % površinskih voda u Europskoj uniji postiže dobro ekološko stanje, a tek 26,8 % dobro kemijsko stanje, dok je u Republici Hrvatskoj u vrlo dobrom i dobrom ekološkom stanju svega 12% tekućih i 14% stajaćih voda.

Prema Living Planet Indexu iz 2024., populacije kralježnjaka smanjile su se u prosjeku za 73% od 1970. godine.

Tresetišta čine samo tri posto zemljine površine, a apsorbiraju dvostruko više ugljičnog dioksida koliko i sve šume na planetu zajedno.

Latinska Amerika gubi prirodu brže nego bilo koji drugi dio svijeta. Prosječni pad u veličini populacija vrsta iznosi zabrinjavajućih 95% od 1970. godine.

Milijunu od osam milijuna vrsta diljem svijeta prijeti izumiranje

Klimatske promjene predstavljaju jedan od najvećih izazova suvremenog doba, s mjerljivim utjecajima na globalnoj, europskoj i nacionalnoj razini

Dan ekološkog duga 2025: Hrvatska od 27. travnja troši resurse budućih generacija

U 2024. godini, globalne emisije CO₂ iz fosilnih goriva dosegle su rekordnih 37,4 milijardi tona, što je povećanje od 0,8% u odnosu na prethodnu godinu.

Svjetski fond za prirodu (WWF) izvještava da je 80% globalnog krčenja šuma povezano s pretvaranjem prirodnih područja u poljoprivredne površine za uzgoj usjeva i stoke.

Tijekom 2023. godine, Europa je zabilježila značajne gospodarske gubitke povezane s vremenskim i klimatskim pojavama, procijenjene na više od 13,4 milijarde eura. ​

Svake godine, milijuni tona plastike dospijevaju u oceane, ugrožavajući morski život i ekosustave. Plastični otpad može uzrokovati ozljede ili smrt morskih životinja kroz zaplitanje ili gutanje.