Građani će plaćati mrežarinu na svu preuzetu energiju

Jedna od najproblematičnijih izmjena je ukidanje modela „netiranja energije“, koji je do sada omogućavao da se proizvedena i preuzeta energija međusobno obračunavaju

U Hrvatskoj je završeno javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (ZOIE i VUK), koji donosi značajne promjene za vlasnike fotonaponskih elektrana i sve koji žele postati njihovi korisnici.

Nacrt zakona redefinira pravila vezana uz vlastitu potrošnju i samoopskrbu električnom energijom, što bi moglo imati dalekosežne posljedice na ekonomsku isplativost solarnih elektrana. Istodobno, izmjene donose i prilike za razvoj novih, inovativnih rješenja, kao i širenje energetske neovisnosti putem energetskih zajednica.

Kako će se ove promjene odraziti na građane, poduzetnike i energetsku industriju te što one znače za budućnost obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, tema je koja je izazvala veliku raspravu među stručnjacima i zainteresiranim stranama, piše portal ZGRADOnačelnik.hr.

Dvogodišnje odgoda

Republika Hrvatska je putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) osigurala dvogodišnju odgodu primjene određenih odredbi zakonodavstva EU-a koje se odnose na tržište električne energije. Konkretno, odredbe EU-a koje se odnose na status kupaca u samoopskrbi i njihovu privilegiju neplaćanja mrežnih naknada i ostalih davanja pri preuzimanju električne energije iz mreže bit će odgođene do 31. prosinca 2025. godine. Ovo prijelazno razdoblje omogućava Ministarstvu gospodarstva da izradi novi sustav vlastite potrošnje proizvodnog postrojenja i samoopskrbe. Primjena novog sustava započet će 1. siječnja 2026. godine, napominje portal Pokret Otoka.

Korisnici koji imaju fotonaponsku elektranu za samoopskrbu više neće biti oslobođeni plaćanja naknada za korištenje mrežom prilikom preuzimanja električne energije iz mreže. Jedna od najproblematičnijih izmjena je ukidanje modela „netiranja energije“, koji je do sada omogućavao da se proizvedena i preuzeta energija međusobno obračunavaju (kWh za kWh). Novi model od 1. siječnja 2026. praktički smanjuje ekonomsku isplativost kućnih solarnih elektrana.

Građani će sada plaćati mrežarinu na svu preuzetu energiju, bez obzira na to koliko su sami proizveli. To znači dodatni trošak koji ranije nije postojao. Cijena otkupa viška energije predane u mrežu smanjuje se novom formulom, što znači da će građani za svoju struju dobivati još manje novca. Što više energije predate u mrežu, to ćete je prodavati po nižoj cijeni – dakle, ako proizvodite više nego što trošite, bit ćete još na neki način penalizirani. Ove izmjene ne samo da smanjuju isplativost ulaganja u solarne elektrane za kućanstva za oko 20 posto nego i građanima praktično onemogućuju da svoju proizvodnju energije upotrijebe na način koji im odgovara. Umjesto da se nagrađuje lokalna proizvodnja i potrošnja, građani se sve više guraju u položaj pasivnih potrošača energije iz mreže. Ipak, kako sve u životu ima dobru i lošu stranu, tako i na ove izmjene možemo gledati optimistično.

Nove prilike

Iako novi model obračuna električne energije za samoopskrbu donosi izazove, on istodobno otvara vrata inovativnim rješenjima, poput razvoja energetskih zajednica obnovljivih izvora energije (ZOE). Iako se ukida dosadašnji sustav „netiranja energije“, što znači da će građani plaćati mrežarinu na svu preuzetu energiju, to može potaknuti razvoj novih, pametnijih modela potrošnje i proizvodnje.

Jedan od njih je veći fokus na optimizaciju vlastite potrošnje pa građani sada imaju dodatni poticaj da prilagode svoju potrošnju u skladu s proizvodnjom solarne elektrane. Također, ugradnja baterijskih sustava za pohranu energije postaje sve isplativija opcija, omogućujući upotrebu vlastite energije u večernjim satima, umjesto preuzimanja iz mreže.

Također, mogući su i dinamičniji tržišni modeli pa se očekuje se da će neki opskrbljivači ponuditi povoljnije modele otkupa energije, a građani će moći birati između različitih opcija, ovisno o svojim potrebama i potrošačkim navikama. Iako se financijska isplativost ulaganja u solarne elektrane može smanjiti u odnosu na dosadašnji model, dugoročno gledano, ulaganje u vlastitu proizvodnju energije i dalje je isplativo, pogotovo uz trend smanjenja cijena opreme i sve veću mogućnost upotrebe baterijskih sustava.

Ugradnja baterijskih sustava za pohranu energije postaje sve isplativija opcija

Zajednice obnovljive energije

Najvažnija pozitivna promjena u zakonu odnosi se na energetske zajednice obnovljivih izvora energije (ZOE), koje sada imaju jasnije definirane pravne okvire. Ovaj model omogućava građanima da se udružuju i zajednički proizvode, dijele i upotrebljavaju energiju, čime se smanjuju troškovi i povećava energetska sigurnost. U ovom slučaju dolazi do izražaja pravednija raspodjela energije jer ZOE omogućuju građanima da zajedno investiraju u solarne elektrane i dijele proizvedenu energiju, čime se smanjuje ovisnost o centraliziranim opskrbljivačima i mrežnim troškovima.

Primjetna je i lokalna energetska neovisnost pa umjesto da svaki pojedinac snosi teret promjena u zakonu samostalno, energetske zajednice omogućuju kolektivnu otpornost na promjene u regulativi i energetskom tržištu.

Javlja se i jednostavniji pravni okvir, odnosno ukidanje nejasne definicije ZOE-a kao energetske djelatnosti i uvođenje registra koji čini proces osnivanja energetskih zajednica transparentnijim i administrativno jednostavnijim. To znači da će građani lakše moći osnivati i upravljati svojim zajednicama.

Cijena otkupa viška energije predane u mrežu smanjuje se novom formulom

Nova energetska budućnost

Iako predložene izmjene Zakona donose određene izazove, one ujedno potiču građane i lokalne zajednice da traže inovativna rješenja. Energetske zajednice obnovljivih izvora energije nude konkretan odgovor na novonastalu situaciju – omogućuju građanima da proizvode i dijele energiju na način koji smanjuje troškove i povećava njihovu energetsku neovisnost.

Uz sve veći pad cijena solarne opreme i rastuću svijest o važnosti lokalne energetske neovisnosti, budućnost obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj i dalje ostaje svijetla. Građani sada imaju priliku ne samo prilagoditi se novim pravilima nego i iskoristiti ih za stvaranje održivijeg, pravednijeg i otpornijeg energetskog sustava, zaključak je online dijaloga na temu najavljenih zakonskih izmjena u području obnovljivih izvora energije, koji je organizirao Pokret Otoka u sklopu projekta ETO RENEW.

Događaj je okupio više od 200 prijavljenih sudionika, od kojih je više od 150 aktivno sudjelovalo u raspravi. U fokusu dijaloga bile su izmjene i dopune Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (ZOIE i VUK), posebice u kontekstu novog obračunskog modela za solarne elektrane koji stupa na snagu 1. siječnja 2026. godine. Panelisti su raspravljali o utjecaju ovih izmjena na građane, poduzetnike i energetske zajednice.