Hrvatska postaje sve popularnija među jednom vrstom turista

Važan segment turističke industrije koji promiče održivost, očuvanje prirode i lokalni identitet u sinergiji s prirodnim bogatstvima zemlje

U posljednje vrijeme sve više turista dolazi u Hrvatsku u potrazi za mirom i opuštanjem. Posjećuju nacionalne parkove, parkove prirode i zaštićena područja kako bi uživali u prirodi i svemu što ona nudi. Takav oblik turizma naziva se ekoturizam, a prema definiciji UN-a, taj pojam obuhvaća sve oblike turizma koji se temelje na prirodi. Glavna je motivacija turista promatranje i uvažavanje prirode, kao i tradicionalnih kultura koje prevladavaju u prirodnim područjima.

Ekoturizam ima obrazovne i interpretacijske značajke, a uglavnom turističke ture organiziraju specijalizirani turoperatori za male grupe, iako većina turista dolazi individualno. Partneri pružatelja usluga na odredištima uglavnom su mala poduzeća u lokalnom vlasništvu. Minimiziraju se negativni utjecaji na prirodni i socio-kulturni okoliš.

Stvara se ekonomska korist za organizacije i tijela koja upravljaju prirodnim područjima u svrhu njihova očuvanja, pružaju se alternativne mogućnosti zapošljavanja i prihoda za lokalne zajednice, jača se svijest o očuvanju prirodnih i kulturnih dobara, kako kod lokalnog stanovništva tako i kod turista. Ekoturizam je odgovoran putnički oblik koji se aktivno uključuje u očuvanje prirode i promiče održivost. To uključuje putovanja u zaštićena prirodna područja s ciljem uživanja, očuvanja i upoznavanja okoliša te poticanja ekonomskog i društvenog blagostanja lokalnih zajednica.

Razvoj sela

Iznimno vrijedna, raznolika, još u značajnoj mjeri očuvana prirodna baština Hrvatske njezina je glavna komparativna prednost. Prirodna baština važan je dio doživljaja i turističke atrakcije u svim vrstama turističkih proizvoda. Izrazito vrijedna prirodna baština prepoznata je u okviru UNESCO-ove Svjetske baštine (World Heritage Sites) i postaje sve značajniji turistički čimbenik privlačnosti te se uključuje u sve više turističkih itinerara. Hrvatska, koja je bogata prirodnim ljepotama te velikim udjelom zaštićenih područja i kopna i mora, ima značajan potencijal za razvoj ekoturizma.

Jedan od trendova u hrvatskom ekoturizmu razvoj je ekosela i održivih turističkih destinacija. Ova sela nude posjetiteljima autentično iskustvo života s naglaskom na ekološkoj održivosti, lokalnoj gastronomiji i tradicionalnim obrtima. Takva iskustva privlače turiste koji su dublje zainteresirani za lokalnu kulturu i prirodu i koji žele pridonijeti očuvanju okoliša svojim posjetom.

Ekoturizam u Hrvatskoj također uključuje aktivnosti poput ekološkog obilaska nacionalnih parkova i parkova prirode, promatranja divljih životinja, planinarenja i biciklizma kroz netaknute prirodne krajolike, kao i volontiranje u projektima zaštite okoliša. Ekoturizam u Hrvatskoj važan je segment turističke industrije koja promiče održivost, očuvanje prirode i lokalni identitet te pruža putnicima jedinstvena iskustva u kontaktu s prirodnim bogatstvima zemlje. Održivost ovog oblika putovanja ključna je za dugoročnu zaštitu prirodnih resursa i okoliša te za stvaranje pozitivnih društveno-ekonomskih utjecaja u lokalnim zajednicama.

Hrvatska je posljednjih nekoliko godina uložila napore u razvoj ekoturizma

Kategorije zaštite

Važno je naglasiti da je u Hrvatskoj Zakonom o zaštiti prirode zaštićeno 409 područja na ukupno 817.300,49 ha, što čini 9,3 % ukupnog teritorija RH. Postoji devet nacionalnih kategorija zaštite koje su definirane Zakonom o zaštiti prirode, kao i njihove namjene. Primjerice, strogi rezervat područje je namijenjeno isključivo očuvanju izvorne prirode i na njemu su zabranjene gospodarske i druge aktivnosti, ali se može dopustiti praćenje stanja prirode.

Nacionalni parkovi, parkovi prirode i regionalni parkovi imaju i turističko-rekreacijsku namjenu. Ekološka mreža Natura 2000 obuhvaća 36,8 % kopnenog teritorija i 9,3 % morskog, a sastoji se od 745 područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove te 38 područja očuvanja značajnih za ptice. U Natura 2000 područjima turističke se aktivnosti organiziraju na način koji nije u koliziji s ciljevima očuvanja, tako da ni turizam nije u koliziji s drugim sektorima, kao što je to ponekad slučaj u područjima u kojima ne postoje instrumenti zaštite.

Na ovaj način turizam je u Natura 2000 područjima održiv jer donosi prihod  potreban i za aktivnosti očuvanja i za život lokalnih zajednica. Bitno je naglasiti kako, poštujući pravila ponašanja, uvažavajući i razumijevajući temeljne vrijednosti zaštićenih područja, uz sinergijsko djelovanje, ima mjesta za turiste uz zaštitu prirode.

Turizam stvara ekonomske prilike kao nadopunu drugim načinima korištenja prirodne baštine

Nacionalna strategija

Uvažavajući preporuke Europskog zelenog plana i legislative EU-a, kao i međunarodnih konvencija i protokola, npr. UN konvencije, kao što su Barcelonska konvencija o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja, Konvencija o bioraznolikosti ili Okvirna konvencija o promjeni klime te smjernice nove strategije EU-a za razvoj turizma “Transition Pathway for Tourism”, Ministarstvo turizma i sporta izradilo je nacionalnu Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. Ona će još više osnažiti mjere koje Ministarstvo turizma i sporta provodi u smislu smanjivanja opterećenja na okoliš, prirodu i klimu te infrastrukturu iz turizma. Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine definira viziju razvoja turizma imajući u vidu načela održivog razvoja, razvojne potrebe i razvojne potencijale turizma.

Kako ističu iz ministarstva, u kontekstu ostvarivanja ciljeva zaštite prirode do 2030. godine osobito treba istaknuti 2. ključni strateški cilj razvoja održivog turizma Hrvatske kojim se u Strategiji stavlja naglasak na “turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu”. Strategija ističe da su more i priroda temeljni motivi dolaska u Hrvatsku, ali su oni zbog intenzivne turističke aktivnosti i neprimjerene turističke infrastrukture ugroženi. Također prepoznaje dvosmjeran odnos turizma i klimatskih promjena: turizam negativno utječe na klimatske promjene, osobito putem ugljikova otiska prometa, a ujedno klimatske promjene suštinski mijenjaju destinacije i smanjuju njihovu atraktivnost.

Stoga je razvoj turizma nužno usmjeriti prema okolišnoj i resursnoj održivosti te smanjenju međusobnih negativnih utjecaja turizma i klimatskih promjena. Ističe se i podupiranje mjera zaštite i očuvanja okoliša i prirode, s osobitim naglaskom na zaštićena područja i područja Natura 2000, kako u priobalju, tako i na kontinentu. Nadalje, Zakonom o turizmu uvedena je obveza izrade studija nosivih kapaciteta, kao i planova upravljanja destinacijama koji trebaju uzeti u obzir i planove upravljanja zaštićenim prirodnim područjima na destinaciji. Uz to, propisana je i mogućnost za svaku lokalnu samoupravu da donese odluku o naplaćivanju turističkog ekološkog doprinosa gostima koji nisu smješteni na destinaciji. Iznose određuje svaka lokalna samouprava za sebe, ali je propisano kako taj novac mora biti strogo namjenski i usmjeren na smanjenje ekološkog otiska turizma i unapređenje okolišnih uvjeta.

Prirodna baština važan je dio turističke atrakcije u svim vrstama turističkih proizvoda

Aktivnosti odredišta

Ekoturističke destinacije najčešće uključuju (zaštićeno) prirodno područje, a one koje su posebice popularne za domaće goste i strane turiste jesu Gorski kotar i Lika, Velebit i Risnjak, Kopački rit, Lonjsko polje, Dalmatinska zagora, Biokovo te mnoge druge. Aktivnosti koje se obično nude u ovim ekoturističkim destinacijama uključuju vođene šetnje i obilaske uz lokalne vodiče koji educiraju posjetitelje o prirodnim i kulturnim znamenitostima područja, promatranje divljih životinja i ornitološko promatranje, planinarenje, trekking i biciklizam kroz netaknute prirodne krajolike, vožnje kanuima, kajacima ili brodovima po rijekama i jezerima, posjeti ekofarmama i ekoselima radi upoznavanja s tradicionalnim načinom života i lokalnom kulturom, sudjelovanje u volonterskim akcijama očuvanja prirode poput čišćenja plaža ili uređenja staza, edukacijski programi o održivom poljoprivrednom uzgoju, ekološkom konzerviranju i recikliranju i dr.

Osim navedenih aktivnosti, ekoturizam uključuje i upotrebu održivog prijevoza kao što su putovanje vlakom ili biciklom, korištenje lokalnih proizvoda, poštovanje lokalnih tradicija, zaštite okoliša i prirode i štedljivu upotrebu vode i energije; uključuje korištenje ekološki prihvatljivih smještaja i aranžmana i općenito podržavanje tvrtki koje se baziraju na održivim praksama. Slijedom toga ekoturizam se dijeli na tzv. soft i hard pa tako soft turizam uključuje aktivnosti koje imaju minimalan utjecaj na okoliš i divlje životinje. Posjetitelji se uključuju u nenametljive aktivnosti kao što su promatranje ptica, planinarenje, fotografiranje prirode ili vođene šetnje prirodom.

Cilj je ovih aktivnosti promatrati i cijeniti prirodu bez narušavanja njezine prirodne ravnoteže. Hard ekoturizam uključuje aktivnije i potencijalno utjecajnije interakcije s prirodom. To može uključivati aktivnosti poput praćenja divljih životinja, vožnje kajakom, ronjenja ili čak aktivnosti poput znanstvenog istraživanja ili rada na očuvanju prirode i okoliša. Iako ove aktivnosti mogu pružiti vrijedan uvid u ekosustave i napore za očuvanje, one također mogu imati višu razinu utjecaja na okoliš ako se njima ne upravlja na odgovarajući način.

Ekosela nude posjetiteljima autentično iskustvo života s naglaskom na ekološkoj održivosti

Baština i turizam

Treba naglasiti kako su prirodna baština i turizam u bliskoj vezi od samih početaka razvoja turizma. Aktualni trend povećane osjetljivosti suvremenog turista za pitanja okoliša tu vezu potencira. Prirodna baština sadržana je u ključnim elementima atrakcijske osnove: rekreacijska, estetska, duhovna i edukacijska vrijednost ekosustava jesu “usluge ekosustava” u turizmu. Sinergija turizma i zaštite prirode može pridonijeti ciljevima očuvanja prirodne baštine, a turizam stvara prihod koji se dijelom može koristiti u financiranju aktivnosti očuvanja prirodne baštine. Turističke aktivnosti utemeljene na interpretaciji prirodne baštine osvješćuju i educiraju gosta o njezinoj vrijednosti i važnosti njezina očuvanja. Isto tako i lokalno stanovništvo postaje svjesnije vrijednosti koju baštini.

Turizam stvara ekonomske prilike koje su nadopuna ili alternativa drugim načinima korištenja prirodne baštine kao prirodnih resursa i sirovine (šumarstvo, prenamjena u poljoprivredno zemljište, rudarstvo, ribarstvo i dr.). Prema istraživanju TOMAS Hrvatska 2022./2023. koje je proveo Institut za turizam, najvažniji motivi dolaska u jadransku Hrvatsku su more (83 %) i priroda (63 %), slijede city break (19 %), gastronomija (19 %), touring (11 %), zabava i festivali (9 %), kultura i umjetnost (9 %), manifestacije i događanja (8 %), sport i rekreacija (8 %), te niz drugih motiva. U kontinentalnoj Hrvatskoj najzastupljeniji su motivi dolaska city break (23 %), posao (22 %), priroda (20 %), posjet rodbini i prijateljima (14 %), kultura i umjetnost (13 %), touring (13 %), gastronomija (11 %), wellness/toplice (9 %), zdravstveni razlozi (8 %) i selo/ruralno područje (8 %). Kada govorimo o posjećenosti naših nacionalnih parkova, vidimo kako već godinama postoji uzlazni trend, ako izuzmemo 2019. godinu s neznatnim padom i, naravno, pandemijsko razdoblje.

Prema podacima od 1. ožujka 2024. godine, ukupni broj posjetitelja u našim nacionalnim parkovima u 2023. godini bio je 3.232.118, a 2014. godine 2.495.620. Svakako moramo biti svjesni kako oni koji posjećuju naša zaštićena područja nisu isključivo ekoturisti. Hrvatska je posljednjih nekoliko godina uložila napore u razvoj ekoturizma, promičući održive turističke prakse i aktivnosti koje su usmjerene na očuvanje okoliša i lokalne kulture. U usporedbi s drugim europskim zemljama, Hrvatska još zaostaje za nekim destinacijama poput Švedske, Norveške i Islanda koji su već dugi niz godina prepoznati kao vodeće destinacije za ekoturizam. Međutim, Hrvatska postaje sve popularnija među putnicima koji traže autentična iskustva u prirodi i sve se više prepoznaje kao važna destinacija za ekoturizam u Europi.

U Hrvatskoj je Zakonom o zaštiti prirode zaštićeno 409 područja, što čini 9,3 % teritorija RH

Pravila posjeta zaštićenim područjima

Kako bi se sačuvao okoliš u zaštićenim područjima, postoje određena pravila kojih se trebaju pridržavati posjetitelji ili turisti.

1. Slijedite staze: Držite se označenih staza kako biste smanjili ometanje i spriječili oštećenja osjetljivih ekosustava.
2. Ne ostavljajte smeće: Ponesite sa sobom sve smeće i otpad kako biste očuvali čistoću okoliša. Ako je moguće, reciklirajte.
3. Ne remetite divlje životinje: Ne hranite divlje životinje, ne dirajte ih i ne približavajte se previše radi njihove sigurnosti i očuvanja njihova prirodnog ponašanja.
4. Ne skupljajte i ne oštećujte biljke: Ne berite cvijeće, plodove ili biljke i ne oštećujte vegetaciju kako biste očuvali biljni svijet.
5. Ne palite vatru: Ograničite upotrebu vatre ili potpuno izbjegavajte paljenje vatre u zaštićenim područjima kako biste spriječili požar i očuvali prirodna staništa.
6. Poštujte tišinu: Držite razinu buke niskom kako biste minimizirali smetnje divljim životinjama i drugim posjetiteljima.
7. Nemojte unositi strane organizme: Ne unosite strane biljke, životinje ili mikroorganizme u zaštićena područja kako biste spriječili ugrožavanje autohtonih vrsta i ekosustava.
8. Nemojte se penjati na arheološke ili kulturne artefakte: Poštujte povijesne i kulturne ostatke tako što ih nećete oštećivati ili uzimati.

Glavna je motivacija turista promatranje i uvažavanje prirode te tradicionalnih kultura

Edukacije u prirodi

Marta Blažević, biologinja i ekologinja, od najranijeg djetinjstva svaki slobodni trenutak provodila je u prirodi. Nakon završetka Prirodoslovnog fakulteta, smjer biologija, stekla je zvanje diplomiranog inženjera biologije, kasnije magistre biologije. Za vrijeme studija, volontirala je u centru za dupine Plavi svijet u Velom Lošinju i bila je uvjerena da će se baviti morem. Nakon studija vratila se u rodno Volosko i umjesto posla vezanog uz more, našla je posao vezan uz gospodarenje otpadom.

Preselila se u Rijeku, dobila kćerkicu i sanjala o poslu u prirodi. Za vrijeme rodiljskog dopusta otvorila joj se prilika da radi kao stručna suradnica za edukaciju u JU Park prirode Učka. Ondje je provela gotovo sedam godina. U međuvremenu je u Gorskom kotaru kupila zemljište te izgradila drvenu ekološku kućicu u selu Hrib iznad izvora Kupe. Kada se kći trebala upisati u prvi razred osnovne škole, obitelj se odlučila preseliti u Gorski kotar.

Vlastiti obrt Astra Divina otvorila je potkraj 2020. Provodi raznolike edukacijske programe u prirodi, od radionica za obitelji do doživljajnih programa u kojima se upoznaje prostrana divljina i bogata bioraznolikost Gorskog kotara. Od proljeća do kraja ljeta provodi i plesne radionice namijenjene osvještavanju moći našeg tijela da se samo iscijeli i oslobodi tereta stresnog načina života. U radionici “Put do sebe” nudi mnoge alate samopomoći. Sve se to, naravno, odvija u prirodi. Ipak, najveći dio programa posvećen je djeci, za njih je kreirana i “Mala škola prirode” koja se dijeli na radionice za predškolski i školski uzrast.