Provjerite svoje znanje o zaštiti okoliša

Obnovljivi izvori energije oni su koji se prirodno obnavljaju i ne iscrpljuju, te imaju manji utjecaj na okoliš u usporedbi s fosilnim gorivima

Posljednjih godina sve češće slušamo pojmove za koje smo prije rijetko čuli. Sada se češće spominju, no rijetki znaju njihovo pravo značenje, kao i problematiku koje se zapravo duboko dotiču. Mnogi misle da znaju, no na kraju shvate da su bili u krivu. Zajedno s portalom Zagreb.info, provjerili smo koji pojmovi zaštite okoliša najčešće zbunjuju javnost, što ljudima nije jasno i oko čega često traže pojašnjenja. Upravo smo zato na jedno mjesto stavili najvažnije od njih.

Najvažniji pojmovi zaštite okoliša

1. Održivi razvoj

Održivi razvoj podrazumijeva zadovoljenje potreba sadašnjih generacija bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe. To znači uravnoteženje ekonomskih, ekoloških i društvenih aspekata razvoja.

2. Biološka raznolikost (Bioraznolikost)

Raznolikost života na Zemlji, uključujući raznovrsnost vrsta, ekosustava i genetsku raznolikost unutar vrsta. Očuvanje biološke raznolikosti ključno je za održavanje ekosustava i njihovih funkcija.

3. Klimatske promjene

Promjene u globalnim ili regionalnim klimatskim obrascima, osobito onima koje se javljaju od sredine 20. stoljeća nadalje, a pripisuju se povećanoj razini atmosferskog ugljičnog dioksida uzrokovanog uporabom fosilnih goriva.

4. Obnovljivi izvori energije

Izvori energije koji se obnavljaju prirodnim putem, poput sunca, vjetra, vode, geotermalne energije i biomase. Promoviranje korištenja obnovljivih izvora energije ključno je za smanjenje emisije stakleničkih plinova.

5. Kružna ekonomija

Ekonomija koja je usmjerena na smanjenje otpada, ponovnu upotrebu resursa i recikliranje materijala kako bi se produžio životni vijek proizvoda i smanjilo iskorištavanje prirodnih resursa.

6. Zagađenje okoliša

Kontaminacija zraka, vode ili tla štetnim tvarima poput kemikalija, otpada, buke i svjetlosnog zagađenja. Kontroliranje i smanjenje zagađenja ključno je za očuvanje zdravlja ljudi i ekosustava.

7. Emisija stakleničkih plinova

Plinovi koji pridonose efektu staklenika, zadržavajući toplinu u Zemljinoj atmosferi. Glavni staklenički plinovi uključuju ugljični dioksid (CO₂), metan (CH₄) i dušikov oksid (N₂O).

8. Recikliranje

Proces prikupljanja, obrade i ponovnog korištenja materijala iz otpada kako bi se smanjila potreba za novim resursima i energijom. Recikliranje doprinosi smanjenju otpada i očuvanju prirodnih resursa.

9. Očuvanje (Konzervacija)

Praksa zaštite i upravljanja prirodnim resursima, uključujući šume, vodne resurse i divlje životinje, kako bi se spriječilo njihovo iscrpljivanje i degradacija.

10. Eko-efikasnost

Povećanje ekonomske učinkovitosti uz istodobno smanjenje utjecaja na okoliš. To se postiže kroz smanjenje potrošnje energije, resursa i emisija po jedinici proizvedenog proizvoda ili usluge.

11. Ugljični otisak

Ukupna količina emisija stakleničkih plinova uzrokovanih izravno ili neizravno aktivnostima pojedinca, organizacije, događaja ili proizvoda. Smanjenje ugljičnog otiska uključuje mjere poput korištenja obnovljivih izvora energije i smanjenja potrošnje.

12. Zaštita prirode

Inicijative i mjere usmjerene na očuvanje ekosustava, vrsta i staništa. Zaštita prirode uključuje stvaranje zaštićenih područja, poput nacionalnih parkova i rezervata, te zakonsku zaštitu ugroženih vrsta.

Obnovljivi izvori energije

Obnovljivi izvori energije oni su koji se prirodno obnavljaju i ne iscrpljuju, te imaju manji utjecaj na okoliš u usporedbi s fosilnim gorivima.

1. Sunčeva energija (Solarna energija)

• Opis: Energija koja dolazi iz sunčeve svjetlosti.
• Primjena: Koristi se za proizvodnju električne energije putem fotonaponskih solarnih panela ili za grijanje vode putem solarnih kolektora.
• Prednosti: Beskonačna i čista energija koja smanjuje emisije stakleničkih plinova.

2. Vjetroenergija

• Opis: Energija koja se dobiva iz snage vjetra.
• Primjena: Koristi se za proizvodnju električne energije putem vjetroturbina.
• Prednosti: Ne proizvodi emisije štetnih plinova, a tehnologija se može instalirati na različitim lokacijama, uključujući kopno i more.

3. Hidroenergija

• Opis: Energija dobivena iz snage vode, obično iz rijeka ili brana.
• Primjena: Koristi se za proizvodnju električne energije u hidroelektranama.
• Prednosti: Stabilan i pouzdan izvor energije, ali može imati utjecaj na ekosustave rijeka i staništa.

4. Geotermalna energija

• Opis: Energija koja dolazi iz topline pohranjene unutar Zemljine kore.
• Primjena: Koristi se za proizvodnju električne energije ili direktno za grijanje.
• Prednosti: Pouzdan i stabilan izvor energije koji nije ovisan o vremenskim uvjetima, s niskim emisijama stakleničkih plinova.

5. Biomasa

• Opis: Energija koja se dobiva iz organske materije, poput drva, poljoprivrednog otpada, bioplina, itd.
• Primjena: Koristi se za proizvodnju električne energije, topline ili biogoriva (poput bioetanola i biodizela).
• Prednosti: Biomasa se može obnoviti sadnjom novih biljaka, no potrebno je upravljati resursima kako bi se spriječilo krčenje šuma i negativni utjecaji na hranu.

6. Oceanska energija (Energija valova i plime)

• Opis: Energija dobivena iz kretanja valova, plime i morskih struja.
• Primjena: Koristi se za proizvodnju električne energije.
• Prednosti: Stalan i predvidljiv izvor energije, posebno pogodan za obalna područja.

7. Energija iz vodika (Zeleni vodik)

• Opis: Energija koja se dobiva iz vodika proizvedenog uz pomoć obnovljivih izvora, poput elektrolize vode korištenjem solarne ili vjetroenergije.
• Primjena: Koristi se za proizvodnju električne energije, kao gorivo u transportu ili za grijanje.
• Prednosti: Vodik proizveden na ovaj način je bez ugljičnih emisija i može se koristiti za pohranu energije.

Kako smanjiti emisije stakleničkih plinova?

Smanjenje emisija stakleničkih plinova ključno je za borbu protiv klimatskih promjena i očuvanje okoliša. Evo nekoliko načina kako se emisije mogu smanjiti:

1. Povećanje korištenja obnovljivih izvora energije

• Opis: Zamjena fosilnih goriva (ugljen, nafta, plin) s obnovljivim izvorima poput solarne, vjetroenergije, hidroenergije i geotermalne energije.
• Kako pomaže: Smanjuje emisije ugljičnog dioksida (CO₂) i drugih stakleničkih plinova, jer obnovljivi izvori ne emitiraju štetne plinove tijekom proizvodnje energije.

2. Povećanje energetske učinkovitosti

• Opis: Uvođenje energetski učinkovitih uređaja, izolacija zgrada, korištenje LED rasvjete i modernizacija industrijskih procesa.
• Kako pomaže: Smanjuje potrošnju energije i time smanjuje emisije povezane s njenom proizvodnjom. Također, smanjuje troškove energije za kućanstva i tvrtke.

3. Promicanje održive mobilnosti

• Opis: Korištenje bicikala, javnog prijevoza, električnih vozila i podrška carpoolingu.
• Kako pomaže: Smanjuje emisije CO₂ i drugih zagađivača iz vozila koja koriste fosilna goriva.

4. Podrška kružnoj ekonomiji i smanjenje otpada

• Opis: Recikliranje, ponovna uporaba proizvoda, smanjenje jednokratne plastike, i optimizacija korištenja resursa.
• Kako pomaže: Smanjuje emisije stakleničkih plinova nastale proizvodnjom novih proizvoda i sagorijevanjem otpada.

5. Očuvanje šuma i pošumljavanje

• Opis: Sprječavanje krčenja šuma, sadnja novih stabala, i obnavljanje degradiranih zemljišta.
• Kako pomaže: Drveće apsorbira CO₂ iz atmosfere, što pomaže u smanjenju ukupne koncentracije stakleničkih plinova.

6. Primjena održivih poljoprivrednih praksi

• Opis: Smanjenje upotrebe umjetnih gnojiva i pesticida, promicanje organske poljoprivrede, rotacija usjeva i agrošumarstvo.
• Kako pomaže: Smanjuje emisije metana (CH₄) i dušikovog oksida (N₂O) iz tla, te smanjuje ugljični otisak hrane.

7. Smanjenje konzumacije mesa i mliječnih proizvoda

• Opis: Promicanje prehrane s više biljnih namirnica.
• Kako pomaže: Smanjuje emisije metana (CH₄) iz stočarstva, koje je jedan od najvećih uzročnika emisija stakleničkih plinova u sektoru hrane.

8. Povećanje ulaganja u zelene tehnologije i inovacije

• Opis: Razvoj i primjena novih tehnologija za hvatanje i skladištenje ugljika, korištenje vodika, te elektrifikacija industrije.
• Kako pomaže: Omogućuje tranziciju na energetski učinkovitije i manje zagađujuće metode proizvodnje.

9. Unaprjeđenje sustava grijanja i hlađenja

• Opis: Korištenje toplinskih pumpi, solarnog grijanja i bolje izolacije za smanjenje gubitka energije.
• Kako pomaže: Smanjuje potrošnju energije za grijanje i hlađenje, a time i povezane emisije.

10. Podrška politikama i regulacijama za smanjenje emisija

• Opis: Zakonodavne mjere poput oporezivanja ugljika, poticaja za čistu energiju, subvencije za zelene projekte, i međunarodni klimatski sporazumi.
• Kako pomaže: Stvara poticaje za pojedince, tvrtke i vlade da smanje svoje emisije i podrže održive prakse.

11. Smanjenje zagađenja u industriji

• Opis: Optimizacija industrijskih procesa, korištenje čistih tehnologija i smanjenje otpadnih plinova.
• Kako pomaže: Smanjuje emisije stakleničkih plinova i drugih zagađivača zraka iz industrijskog sektora.

12. Edukacija i podizanje svijesti

• Opis: Edukacija javnosti o utjecaju njihovih svakodnevnih odluka na emisije stakleničkih plinova.
• Kako pomaže: Poticanje promjena ponašanja prema održivijem načinu života, čime se smanjuje ukupna emisija.

Ugljični otisak

Ugljični otisak (engl. carbon footprint) je mjera ukupne količine emisija stakleničkih plinova, posebno ugljičnog dioksida (CO₂), koje su uzrokovane izravno ili neizravno nekom aktivnošću, proizvodom, uslugom ili životnim stilom pojedinca, organizacije, događaja ili čak zemlje.

Što uključuje ugljični otisak?

Ugljični otisak obuhvaća sve emisije koje nastaju:

1. Izravno (primarni otisak): Emisije izravno uzrokovane aktivnostima, poput sagorijevanja fosilnih goriva za grijanje, vožnju automobila ili proizvodnju električne energije.
2. Neizravno (sekundarni otisak): Emisije nastale proizvodnjom i transportom robe i usluga koje koristimo, poput hrane, odjeće, elektroničkih uređaja, pa čak i putovanja avionom.

Kako se izračunava ugljični otisak?

Izračun ugljičnog otiska može uključivati:

• Potrošnju energije: Struja i plin koji se koriste za grijanje, hlađenje, kuhanje, i druge kućanske aktivnosti.
• Transport: Emisije iz automobila, autobusa, vlakova, aviona, brodova, i drugih načina prijevoza.
• Hranu: Emisije povezane s uzgojem, proizvodnjom, preradom, transportom i odlaganjem hrane.
• Roba i usluge: Proizvodnja i transport različitih proizvoda, uključujući odjeću, elektroniku, namještaj i druge predmete, kao i korištenje usluga.

Zašto je važan ugljični otisak?

• Klimatske promjene: Ugljični otisak izravno utječe na klimatske promjene jer veća količina stakleničkih plinova u atmosferi pojačava efekt staklenika, što dovodi do globalnog zagrijavanja i drugih ekoloških poremećaja.
• Održivi razvoj: Smanjenje ugljičnog otiska je ključno za postizanje održivog razvoja i očuvanje prirodnih resursa za buduće generacije.
• Osobna odgovornost: Praćenje i smanjenje vlastitog ugljičnog otiska može pomoći ljudima da bolje razumiju utjecaj svojih odluka na okoliš i donose održivije odluke.

Kako smanjiti vlastiti ugljični otisak?

Evo nekoliko načina kako možete smanjiti svoj ugljični otisak:

1. Smanjite potrošnju energije: Koristite energetski učinkovite uređaje, poboljšajte izolaciju doma, gasite svjetla kad nisu potrebna.
2. Promijenite način putovanja: Koristite javni prijevoz, hodajte ili vozite bicikl, birajte električna ili hibridna vozila.
3. Birajte lokalne i sezonske proizvode: Smanjite emisije povezane s transportom hrane i drugih proizvoda.
4. Smanjite, ponovo koristite i reciklirajte: Smanjite potrošnju novih proizvoda, ponovno koristite stvari kada je moguće, i reciklirajte otpad.
5. Jedite manje mesa i mliječnih proizvoda: Smanjite unos hrane koja ima visok ugljični otisak, kao što je crveno meso.
6. Podržavajte čistu energiju: Koristite solarnu ili vjetroenergiju za napajanje doma i podržavajte politike koje promoviraju obnovljive izvore energije.

Gospodarenje otpadom

Smanjenje otpada ključno je za očuvanje okoliša, smanjenje zagađenja i učinkovito korištenje resursa. Postoji nekoliko načina za smanjenje otpada koji se temelje na konceptu „3R“ – smanjiti (Reduce), ponovno koristiti (Reuse) i reciklirati (Recycle). Evo konkretnih načina kako smanjiti otpad.

1. Smanjiti (Reduce)

• Kupujte pametno: Kupujte samo ono što vam je potrebno i izbjegavajte proizvode s prekomjernim pakiranjem. Odaberite kvalitetne proizvode koji će trajati duže.
• Koristite višekratne vrećice i posude: Umjesto jednokratnih plastičnih vrećica koristite platnene ili višekratne torbe. Nosite sa sobom višekratne boce za vodu i šalice za kavu.
• Izbjegavajte jednokratne proizvode: Odaberite višekratne proizvode umjesto jednokratnih (npr. staklene boce, metalne slamke, tkanine za čišćenje umjesto papirnatih ubrusa).
• Planirajte obroke i kupnju: Smanjite otpad od hrane planiranjem obroka i kupnjom točno onih količina koje su vam potrebne.
• Koristite digitalne opcije: Izbjegavajte tiskanje i koristite digitalne verzije dokumenata, računa i ulaznica.

2. Ponovno koristiti (Reuse)

• Obnovite i popravite: Umjesto bacanja, popravite odjeću, elektroniku, namještaj i druge predmete kada je to moguće.
• Ponovno iskoristite ambalažu: Koristite staklene staklenke, plastične posude i kartonske kutije više puta za spremanje hrane ili organizaciju predmeta.
• Donirajte ili prodajte: Predmete koje više ne koristite (odjeću, igračke, namještaj) donirajte lokalnim organizacijama ili prodajte putem interneta.
• Upotrijebite višekratne alternative: Umjesto jednokratnih pelena, uložaka ili brijača, koristite višekratne pelene, menstrualne čašice i britve s izmjenjivim oštricama.

3. Reciklirati (Recycle)

• Odvajajte otpad: Odvajajte papir, plastiku, staklo i metal za recikliranje prema lokalnim smjernicama. Uključite cijelu obitelj u proces.
• Kupujte reciklirane proizvode: Odaberite proizvode izrađene od recikliranih materijala i podržite kompanije koje primjenjuju kružnu ekonomiju.
• Pravilno zbrinite elektronički otpad: Odlažite stare mobitele, baterije, elektroničke uređaje i opasne kemikalije na odgovarajućim mjestima za reciklažu.
• Kompostiranje: Pretvorite kuhinjski otpad (poput kore voća i povrća) i vrtni otpad u kompost. Kompostiranje smanjuje količinu otpada i stvara kvalitetno gnojivo za vrt.

4. Usvojite kružnu ekonomiju

• Podržavajte proizvode koji se mogu nadograditi: Kupujte uređaje i proizvode koji se mogu lako popraviti ili nadograditi kako bi se produžio njihov životni vijek.
• Dijelite resurse i usluge: Koristite zajedničke usluge, poput dijeljenja automobila, zajedničkih ureda i dijeljenja opreme. To smanjuje potrebu za proizvodnjom novih predmeta.

5. Educirajte i podižite svijest

• Obrazujte se i druge: Saznajte više o utjecaju otpada na okoliš i podijelite informacije sa zajednicom. Organizirajte radionice o reciklaži, smanjenju otpada i kompostiranju.
• Sudjelujte u ekološkim akcijama: Pridružite se lokalnim inicijativama za čišćenje okoliša, reciklažu i promicanje održivog načina života.

6. Održiva potrošnja

• Odabir održivih proizvoda: Kupujte proizvode koji imaju manje pakiranja, koji su biorazgradivi ili izrađeni od obnovljivih materijala.
• Povećajte potrošnju lokalne i sezonske hrane: To smanjuje potrebu za dugim transportom i pakiranjem, a podržava lokalne poljoprivrednike.

7. Korištenje digitalnih tehnologija

• Digitalizacija komunikacije: Koristite e-poštu umjesto papirnatih pisama, e-knjige umjesto tiskanih knjiga, i digitalne bankovne izvode.
• Minimalizam: Usvojite minimalistički pristup koji uključuje kupovinu i korištenje samo onoga što vam je stvarno potrebno.

Kako ispravno reciklirati?

Pravilno recikliranje ključno je za smanjenje otpada, očuvanje resursa i zaštitu okoliša. Da biste reciklirali ispravno, trebate se pridržavati nekoliko osnovnih koraka i smjernica:

1. Upoznajte lokalne smjernice za recikliranje

• Provjerite pravila lokalne zajednice: Pravila recikliranja mogu se razlikovati od grada do grada ili države do države. Informirajte se o tome što i kako reciklirati prema smjernicama lokalne službe za gospodarenje otpadom.
• Različiti spremnici za različite vrste otpada: Osigurajte različite spremnike ili vreće za papir, plastiku, staklo, metal i biootpad. Neki gradovi mogu imati jedinstveni spremnik za sve reciklabilne materijale, dok drugi zahtijevaju odvajanje po vrsti materijala.

2. Razvrstavanje otpada

• Papir i karton: Reciklirajte novine, časopise, omote, kartonske kutije, uredski papir. Uklonite sve nepoželjne materijale (poput spajalica, plastičnih prozora iz omotnica i ljepljivih traka). Izbjegavajte recikliranje masnog ili zaprljanog papira (npr. kutije od pizze).
• Plastika: Reciklirajte plastične boce, spremnike, plastične vrećice (ako je omogućeno) i druge plastične proizvode s oznakama za reciklažu (obično trokutasti simbol s brojem od 1 do 7). Ispraznite i isperite plastične spremnike kako biste uklonili ostatke hrane ili pića.
• Staklo: Odvojite staklene boce i posude, te staklenke. Reciklirajte samo čisto staklo bez poklopaca i čepova, te odvojite boje (prozirno, zeleno, smeđe). Ne reciklirajte razbijeno staklo, prozore, ogledala ili keramiku jer se obrađuju drugačije.
• Metal: Reciklirajte limenke od pića, konzerve od hrane, aluminijsku foliju (ako je čista) i metalne poklopce. Ispraznite i isperite metalne spremnike.
• Elektronički otpad: Odlažite stare mobitele, baterije, elektroničke uređaje (računala, televizore, itd.) na posebnim mjestima za prikupljanje elektroničkog otpada.

3. Priprema materijala za recikliranje

• Ispraznite i isperite: Isperite ostatke hrane, pića i tekućina iz spremnika (poput staklenki, boca i konzervi). To pomaže u održavanju kvalitete materijala za reciklažu i sprječava neugodne mirise ili privlačenje štetočina.
• Zgnječite plastične boce i limenke: Stisnite plastične boce i limenke kako biste uštedjeli prostor u spremnicima za recikliranje.
• Uklonite naljepnice i poklopce: Skinite plastične ili metalne poklopce s boca i staklenki, ako je to preporučeno. Iako neki centri mogu reciklirati plastične čepove, najbolje je provjeriti lokalne smjernice.

4. Ne stavljajte neželjene materijale u spremnike za recikliranje

• Izbjegavajte „kontaminaciju“ recikliranog otpada: Kontaminirani otpad (masni karton, prljavi papir ili plastika) može uništiti cijelu seriju reciklaže i biti odbačen na odlagalište otpada.
• Ne reciklirajte plastične vrećice u kućnom recikliranju: Plastične vrećice često ometaju rad u centrima za reciklažu. Umjesto toga, vraćajte ih u trgovine koje prihvaćaju plastične vrećice za reciklažu.
• Izbjegavajte stavljanje opasnih materijala: Kemikalije, boje, motornog ulja, baterije, žarulje i druge opasne materijale treba odložiti u posebnim centrima ili prikupljalištima za opasni otpad.

5. Koristite kompostiranje za organski otpad

• Kompostirajte biootpad: Otpatke od voća, povrća, kore jaja, talog kave, lišće i pokošenu travu možete kompostirati kod kuće ili koristiti gradski sustav kompostiranja. Time se smanjuje količina otpada koja završava na odlagalištima.

6. Razmislite o ponovnom korištenju i smanjenju otpada prije recikliranja

• Ponovno upotrijebite predmete kada je to moguće: Prije nego što nešto reciklirate, razmislite možete li ga ponovno upotrijebiti ili prenamijeniti (npr. staklene staklenke za pohranu).
• Smanjite upotrebu proizvoda za jednokratnu upotrebu: Kupujte proizvode koji se mogu višekratno koristiti kako bi se smanjila ukupna količina otpada.

7. Edukacija i informiranje

• Educirajte se o recikliranju: Učite o materijalima koji se mogu ili ne mogu reciklirati i podijelite te informacije s obitelji, prijateljima i zajednicom.
• Sudjelujte u lokalnim inicijativama: Pridružite se lokalnim skupinama ili inicijativama za reciklažu i održivi razvoj kako biste pomogli u promoviranju pravilnog recikliranja.

8. Koristite aplikacije i alate

• Pratite reciklažne aplikacije: Korištenje aplikacija koje pomažu identificirati što se može reciklirati, gdje i kako, može olakšati proces i učiniti ga učinkovitijim.

---