Promijenili smo način na koji se Zemlja rotira u svemiru

Promjena nastaje jer se topljenjem ledenjaka, kako površina oceana raste, mijenja gustoća planeta

U časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences of the USA objavljeno je istraživanje u kojem tim znanstvenika predstavlja fenomen koji progovara o tome kako zbog topljenja ledenjaka dani postaju duži. Iako za laike ovaj zaključak zvuči revolucionarno, znanstvenici su za fenomen promjene trajanja dana znali već jako dugo. Međutim, proces koji inače traje tisućama godina, u zadnjih nekoliko desetljeća je drastično ubrzan.

„Naš utjecaj na cijelu Zemlju je jasan, ne samo lokalno, poput porasta temperature, nego doista fundamentalno. Promijenili smo način na koji se planet kreće i rotira u svemiru“, tvrdi prof. Benedikt Sojas ETH-a Zürich u Švicarskoj. “Zbog emisija ugljika, to smo postigli u samo 100 ili 200 godina. Ti procesi su ranije trajali milijardama godina, što je upečatljiva promjena”, upozorava. Naime, promjena nastaje jer se topljenjem ledenjaka, kako površina oceana raste, mijenja gustoća planeta.

O tom fenomenu razgovarali smo s jednim od pokretača inicijative Znanstvenici za klimu, dr. sc. Nikolom Biliškovom. “Led ima veći volumen od vode zbog čega je raspoređen po većoj površini. U principu se radi o razlici između volumena leda i vode zbog koje dolazi do male razlike u ukupnoj gustoći našeg planeta kao tijela. Led ima manju gustoću od vode, otapa se, postaje tekuća voda. U konačnici imamo više tekuće vode i zbog toga se u globalu povećava gustoća našeg planeta. Jedan od zakona očuvanja u fizici je zakon o očuvanju rotacijskog gibanja zbog kojeg dolazi do male, ali značajne promjene u brzini zemlje. To nama izgleda kao ništa, ali doprinosi poremećaju ukupne dinamike našeg planeta”, objasnio je Biliškov.

Velik izazov

Promjena u trajanju dana od samo nekoliko milisekundi u teoriji bi mogla poremetiti tehnologiju koja ovisi o izrazito preciznom mjerenju vremena, kao što su telekomunikacije. „Kod tehnologije konkretno mi, kao civilizacija, imamo veliku potrebu za time da možemo što bolje određivati vrijeme. Sad se razvijaju raznorazni atomski satovi koji su sve precizniji i precizniji. Oni mjere točno vrijeme, ali kad se javi ovakva promjena dolazimo do novog izazova. Vidjeli smo nedavno kad se dogodio globalni kvar koliko je to štete učinilo. Ovakve stvari mogu biti dodatni izazov kod takvih tehnologija”, komentirao je.

Biliškov smatra da topljenje ledenjaka ima veći utjecaj na ljudske zajednice, nego što to potencijalno ima na tehnologiju. “Primarni problem je taj što su planinski ledenjaci najveći rezervoar pitke vode. To je najveći efekt koji već sad osjećamo na svojoj koži. Planinski ledenjaci i ledene kape otapanjem doprinose povećanju razine mora što direktno ugrožava priobalne gradove i otočne države u Pacifiku. Ti efekti puno više utječu na nas direktno”, naglasio je.

“Osim toga, ledenjaci utječu i na lokalnu mikroklimu u svojoj okolici i već sada mnoge avionske kompanije moraju raditi dosta opsežna istraživanja promjena gibanja zračnih masa u okolici planinskih ledenjaka kako bi uopće znali kako upravljati svojim zračnim lukama, jer to utječe na vjetrove i time na slijetanje i uzlijetanje aviona. Otapanje ledenjaka kao izvora pitke vode je jedna od najgorih posljedica tog efekta. Prije godinu dana, kad sam bio na jednoj klimatskoj konferenciji, imao sam priliku razgovarati s pripadnicom jednog peruanskog domorodačkog naroda koja je ispričala kako se njena zajednica morala preseliti s područja gdje su jako dugo obitavali jer su ostali bez izvora vode”, ispričao je Biliškov.

‘Nekad je dan na Zemlji bio 12 sati, o tome postoje dokazi’, kaže Korlević    

Popravna sekunda

Važno je napomenuti da u današnje doba vrijeme mjere izrazito precizni astronomski satovi, po kojima se ravnaju digitalni mjerači vremena. Na pitanje bi li ovaj fenomen poremetio upravljanje astronomskim satovima, odgovorio nam je astronom Korado Korlević. “To je nešto normalno, astronomi svakih nekoliko godina imaju neku popravnu sekundu kojom popravljaju sve satove svijeta. To se može kod bilo koje pojave koja utječe na rotaciju Zemlje, na primjer kod jakih potresa”, pojasnio je.

“Mislim da nikoga milisekunde ni nanosekunde ne zanimaju u privatnom životu. Postoje zvjezdarnice u kojima je ključan teleskop koji ovisi o atomskim satovima koji su referentni za sve. Poravnanje se radi svakih nekoliko godina. To nije nešto sto se napravi odmah, nego se usporenje Zemlje zbroji.

Naprave se popravci. Postoje instituti koji se bave time, odnosno naštimavaju satove”, objasnio je te naglasio da je to mnogo manje zabrinjavajući problem nego što navode neki izvori, no onda pojasnio da postoje drugi problemi koje topljenje ledenjaka izaziva.

Biliškov smatra da topljenje ledenjaka ima veći utjecaj na ljude, nego na tehnologiju

Usporavanje rotacije Zemlje

“Pričamo o procesu koji je trajan, a to su migracije vrsta i izumiranje životinja koje nemaju kamo otići jer se klima mijenja. Doći će do selidbe vrsta koje nikako ne želimo vidjeti. Parazitske vrste sele se gdje ih nikad nije bilo. Na primjer sad je crna udovica u Istri, a za 20 godina će biti u Sloveniji”, dao je primjer Korlević. Objasnio je i kako na promjene Zemljine rotacije ne utječe samo gustoća Zemlje, već i udaljenost od Mjeseca.

“Udaljenost Zemlje od Mjeseca nije fiksna. On svake godine odlazi nekoliko centimetara. Ovo je sve jako malo prema onome koliko Mjesec utječe na Zemlju zbog plima i oseka. Udaljava se od Zemlje nekoliko centimetara svake godine”, opisao je Korlević proces koji traje otkad je Zemlje i Mjeseca.

Naime morske mijene usporavaju rotaciju Zemlje. Istovremeno zbog gubitka Zemljinog momentuma ubrzava rotacija Mjeseca, zbog čega se on udaljava od Zemlje. “Nekad je dan na Zemlji bio 12 sati, o tome postoje dokazi, danas je 24 sata. Bio je puno kraći nego što je danas”, zaključio je astronom te podsjetio da Zemlja postoji puno duže nego čovječanstvo te da će vjerojatno postojati i dugo nakon što nas više ne bude.

Naš utjecaj na cijelu Zemlju je jasan, ne samo lokalno, poput porasta temperature, nego doista fundamentalno