Zagrebački astrofotograf pokreće veliku akciju, svi mogu sudjelovati

Najgore blješti Zagreb, čije je svjetlosno zagađenje tri puta jače i veće od Beča, a od otoka Cres i Lošinj, Dubrovnik dakako, zapravo sva naša turistička središta

Hrvatski astrofotograf Branko Nađ, autor serijala i knjige „Hrvatska pod zvijezdama“, pokrenuo je prvi hrvatski natječaj pejzažne astrofotografije, namijenjen fotografima amaterima koji vole noćno zvjezdano nebo, trude se i snimaju kad god i kako god mogu, ali im nedostaje bolja i kvalitetnija oprema. U ovoj Brankovoj akciji mogu sudjelovati svi građani Republike Hrvatske, od 7 do 77 godina.

Zahvaljujući Brankovim partnerima i prijateljima, za petero najboljih osigurane su vrijedne nagrade, i to čak pet njih, a sve o njima možete doznati na Brankovoj Facebook stranici “Hrvatska pod zvijezdama”, gdje su raspisana i pravila kako sudjelovati.

Netko će postati bogatiji i za Brankovu knjigu “Hrvatska pod zvijezdama” koja na više od 240 stranica donosi stotinjak fotografija nastalih u gotovo svim krajevima Hrvatske, od međimurskih vinograda do doline Neretve, od istarske špice do baranjskih veduta.

Noćno nebo

Svaka od fotografija prikazuje dio noćnog neba nad poznatim pejzažima, a uz ilustracije prikazuje i oblike najpoznatijih zviježđa i nebeskih objekata koji su vidljivi i golim okom. Neke su fotografije popraćene i prigodnim astrovideom, odnosno timelapseovima do kojih se pristupa jednostavnim skeniranjem QR kodova.

Predgovor za knjigu napisao je Korado Korlević, naš cijenjeni astronom i voditelj Zvjezdarnice Višnjan, a jednu od recenzija potpisuje Ante Radonić, poznati popularizator astronomije i voditelj kultne radijske emisije „Andromeda“.

Inače, s Brankom smo za časopis Energreen često razgovarali o problemu svjetlosnog zagađenja u Hrvatskoj, a i sam ima problema upravo s pronalaskom tamnog neba za stvaranje svojih astrofotografija.

Crkve u Hrvatskoj, od najmanje do najveće, također su osvijetljene cijelu noć. Za koga i zbog čega?!, pita se Branko

Najgore u Zagrebu

“Najgore blješti Zagreb, čije je svjetlosno zagađenje tri puta jače i veće od Beča. Od otoka Cres i Lošinj, Dubrovnik dakako, zapravo sva naša turistička središta. Najpogodnija za astrofotografiju kod nas su Lika i udaljeni otoci poput Lastova i Visa. No, i u mjestima gdje recimo sela gase javnu rasvjetu nakon ponoći, nađe se neki baja i lokalni šerif koji svoje, npr. skladište osvijetli stadionskom rasvjetom, koja pak blješti cijelu noć i nikom ništa.

Crkve u Hrvatskoj, od najmanje do najveće, također su osvijetljene cijelu noć. Za koga i zbog čega?! Nepotrebno je baš svaki odvojak na autocesti osvijetliti sa stotinu stupova javne rasvjete dok istovremeno Njemačka, Austrija, Mađarska ili Slovačka nemaju niti jedne svjetiljke na svojim autocestama.

I ne, nije ovdje pitanje samo komocije i radoznalosti nas ljubitelja astrofotografije. Brojne su znanstvene studije dosad ispisane o negativnome utjecaju svjetlosnog onečišćenja na floru i faunu, pa onda i na ljudsko zdravlje”, upozorava Branko.