‘Crno brdo’ ugrožava sve oko sebe: ‘Bojimo se za našu djece’

U ožujku 2024. Sud EU presudio je da Hrvatska zbog nemara mora platiti milijun eura, uz dodatnih 6.500 eura dnevno dok se lokacija ne sanira

Nakon što se tisuću Siščana okupilo ispred pogona Kemokopa i prosvjedovalo već drugi put u mjesec dana protiv dovoza i obrade troske u Sisku i tražilo reviziju natječaja Fonda za zaštitu okoliša kojim je troska klasificirana kao neopasni otpad, Dušica Radojčić, saborska zastupnica Možemo i predsjednica saborskog Odbora za okoliš, posjetila je lokaciju je i najavila aktivnosti u okviru Odbora za zaštitu okoliša i prirode.

“Činjenica je da su prethodna vještačenja pokazala da postoji opasnost da troska otpušta štetne tvari, da sadrži povišene vrijednosti opasnih tvari i da je njena radioaktivnost veća od dopuštene. Već samo to zvoni na alarm i zato je nedopustivo da u natječaju koji je raspisao Fond za zaštitu okoliša, mjere upravljanja ovakvim otpadom ne odgovaraju opasnosti tog otpada“, rekla je Dušica Radojčić, koja je stigla u Sisak na poziv predstavnika građanske inicijative protiv dovoza i obrade troske u Sisku.

“Kao predsjednica Odbora za zaštitu okoliša već sam uputila Fondu za zaštitu okoliša da nam dostavi analize koje su učinjene i za potrebe samog sudskog postupka. Ako Fond za zaštitu okoliša tvrdi da je sve u redu i da je ovaj otpad neopasan, zašto nisu objavili rezultate analize?”, upitala je Radojčić i podsjetila da je Sud Europske unije presudio kako Hrvatska mora sanirati lokaciju otpada u Biljanima Donjim i naložio da se gospodarenje otpadom mora osigurati na način koji ne ugrožava zdravlje i ne šteti okolišu, u skladu s opasnosti navedenog otpada.

Strah za zdravlje

“Uputila sam poziv Fondu da mi dostave rezultate tih analiza, uputila sam zahtjev Državnom inspektoratu da obiđe postrojenje tvrtke koja je opasni medicinski otpad skladištila na neprimjeren način, a ono što ću još učiniti jest zatražiti da vidim što su inspekcije Državnog inspektorata u prethodnom razdoblju uočile na ovoj lokaciji. Na samoj lokaciji se stječe dojam da su tamo različite vrste otpada koje se skladište na otvorenom bez nekih posebnih mjera zaštite, pa me zanima što je Državni inspektorat do sada utvrdio. Odgovore od nadležnih očekujem u kratkom roku zbog iznimne hitnosti ove situacije, a onda ću poduzeti neke daljnje korake”, rekla je Radojčić.

Prisutnima se obratila i Dragica Petrinjak, članica građanske inicijative. “Borim se s ovim mladim ljudima i mladim obiteljima zbog njihove djece. Ne želim da djeca mojih prijatelja, rodbine, kumova doživljavaju bolesti, pogotovo respiratorne, kojih će sad biti i previše.

Želim poručiti Vladi da nije pošteno i nije fer prema građanima Siska da su oprali ruke; prepustit će sudu EU da se bave troskom, ali nisu došli u Sisak pogledati gdje je i kako to izgleda. Poručujem fondu Ministarstvu i Vladi Republike Hrvatske, neka se uozbilje i neka počnu rješavati pitanja građana Siska, ovdje je jako puno ima male djece koja stanuju ovdje na 200, 300 metara od lokacije”, rekla je Petrinjak.

Opasan otpad

Portal Klimatski.hr piše kako je dovoljno samo baciti oko na presude Suda Europske unije kojima se Hrvatska proglašava krivom u ovom slučaju te navodi kako je Europska komisija Republiku Hrvatsku zbog slučaja “crnog brda” dvaput tužila Sudu EU-a. Pišu kako je Europska komisija zbog odlagališta troske u Biljanima Donjim dvaput tužila Hrvatsku Sudu EU-a. Prva presuda donesena je 2019. jer država nije poduzela potrebne mjere za zaštitu zdravlja ljudi i okoliša te nije pravilno klasificirala kameni agregat kao otpad. Kako odluka nije provedena, Komisija je u svibnju 2023. ponovno tužila Hrvatsku.

U ožujku 2024. Sud EU presudio je da Hrvatska zbog nemara mora platiti milijun eura, uz dodatnih 6.500 eura dnevno dok se lokacija ne sanira. Sud je prihvatio argumente Komisije da su ispitivanja pokazala povišene koncentracije policikličkih aromatskih ugljikovodika i djelomičnu radioaktivnost troske, što predstavlja rizik za zdravlje ljudi i okoliš.

Mještani Biljana Donjih, koji žive uz samo odlagalište, godinama upozoravaju na prašenje i zagađenje te navode porast malignih oboljenja. Još 2013. eko udruga “Ravni kotari” naručila je neovisne analize koje su potvrdile prisutnost kancerogenih tvari. Vlada je 2024. dala suglasnost Fondu za zaštitu okoliša da s tvrtkom Kemokop potpiše ugovor o uklanjanju i oporabi troske, iako planirana prerada za proizvodnju asfalta izaziva nove sumnje i prosvjede.

Činjenica je da su prethodna vještačenja pokazala da postoji opasnost da troska otpušta štetne tvari, da sadrži povišene vrijednosti opasnih tvari i da je njena radioaktivnost veća od dopuštene