Velika konferencija: ‘Međimurje ima goste koji najviše troše dnevno’

U vremenu klimatskih promjena, masovnog turizma i sve izraženije potrebe za ravnotežom između gospodarskog razvoja i očuvanja prirodnih i kulturnih resursa, održivi turizam postaje ključna tema globalne i domaće turističke politike. Upravo je ta tema bila u središtu konferencije “Održivi kontinentalni turizam – od strategije do prakse”, koju je 30. listopada u Termama Sveti Martin organizirala Motus Media.

Konferencija je okupila brojne stručnjake iz javnog i privatnog sektora, predstavnike lokalnih i regionalnih zajednica, akademske zajednice te dionike koji svakodnevno oblikuju budućnost hrvatskog turizma.

Cilj konferencije bio je potaknuti suradnju i razmjenu znanja o održivom razvoju kontinentalnog turizma, s posebnim naglaskom na specifičnosti lokalnih zajednica, ekološku poljoprivredu, odgovorno upravljanje resursima i uključivanje stanovništva u turističke procese. Kroz dva panela i niz izlaganja, sudionici su istaknuli važnost integriranog pristupa koji povezuje gospodarstvo, kulturu, okoliš i društvo.

Smjer turizma u Hrvatskoj

Na prvom panelu, pod nazivom “Turizam u Hrvatskoj – smjerovi razvoja kontinentalnog i održivog turizma”, okupili su se ključni akteri nacionalne turističke politike: Monika Udovičić (državna tajnica Ministarstva turizma i sporta), Vjeran Vrbanec (Hamag Bicro), Andreja Vukojević (HGK), Katarina Miličević (Tourism Lab, thinktourism) i Rudi Grula (TZ Međimurske županije).
Sudionici su naglasili da Hrvatska mora jače razvijati kontinentalni turizam kao cjelogodišnji proizvod, oslanjajući se na održive projekte, kvalitetno upravljanje destinacijama i lokalnu suradnju.

Državna tajnica Udovičić istaknula je da “država više neće podupirati projekte koji ne donose stvarnu promjenu u destinaciji” te da svi novi projekti moraju zadovoljiti kriterije održivosti. Grula je pak podsjetio da je upravo Međimurje primjer regije koja je sustavno i dugoročno gradila održivi turistički model: “Radimo na očuvanju krajobraza, arhitekture i lokalne zajednice, jer kvaliteta života ljudi koji tu žive mora biti jednako važna kao i doživljaj turista.”

Panelisti su se složili da je ključno ulagati u male obiteljske hotele, boutique smještaj i lokalne proizvođače hrane, čime se stvara autentična ponuda i podiže kvaliteta destinacije. Posebno je istaknuta potreba za boljom prometnom povezanošću kontinenta, razvojem zdravstvenog turizma te privlačenjem radne snage kroz dugoročne ugovore i edukaciju.

Predsjednik Uprave HAMAG Bicro Vjeran Vrbanc (Foto: Motus Media)

Dobre prakse u održivom i eko-turizmu

Drugi panel okupio je predstavnike lokalnih destinacija i uspješnih praksi: Ljerku Cividini (gradonačelnicu Čakovca), Majdu Jakšu (TZ Vukovarsko-srijemske županije), Margaritu Maruškić Kulaš (JU Aquatika), Mašu Hrustek Sobočan (Muzej Međimurja Čakovec) i Zvonka Lajtmana (OPG Mohokos).

Kroz inspirativne primjere pokazali su kako se održivost može živjeti u praksi – od biodinamičke proizvodnje i edukativnih radionica do očuvanja kulturne baštine i multimedijalne interpretacije povijesti. Gradonačelnica Cividini naglasila je da “Čakovec razvija turizam kroz projekte koji prvenstveno služe građanima, a zatim stvaraju dobru priču za turiste”, dok je Lajtman istaknuo da je “dodana vrijednost ključ – prodati priču, iskustvo i emociju, a ne samo proizvod”.

Direktorica TZ Vukovarsko-srijemske županije, Majda Jakša, predstavila je proces certificiranja destinacije prema međunarodnim kriterijima održivosti, što je rezultiralo srebrnim priznanjem “Green Destination Award”. Ravnateljice Aquatike i Muzeja Međimurja opisale su kako inovativni pristupi – korištenje multimedije, interpretacijski centri, edukativne radionice i povezivanje kulturnih institucija – mogu oživjeti lokalnu baštinu i stvoriti cjelogodišnji turistički proizvod.

I Samobor je dobio svoj Camino: ‘Hodočasnici su idealni turisti’

Regionalna suradnja

Posebnu pozornost izazvao je razgovor s veleposlanicom Albanije u Hrvatskoj, Donikom Hoxha, koja je istaknula kako Hrvatska može biti primjer u razvoju održivog turizma i korištenju EU fondova. “Autentičnost i mali, održivi projekti ključ su uspjeha. I Albanija želi turiste s obale usmjeriti prema unutrašnjosti i planinama – baš kao što to radi Hrvatska”, poručila je.

Konferencija je završila porukom da održivi turizam više nije trend nego nužnost. Sudionici su se složili da razvoj mora biti temeljen na lokalnim resursima, poštovanju okoliša i uključivanju zajednice. Održivi kontinentalni turizam ne znači samo “zelene prakse” – to je novi način razmišljanja, u kojem su autentičnost, edukacija i povezanost ključni preduvjeti uspjeha.

“Mi se ne želimo povezati samo s Međimurjem, nego s cijelom Hrvatskom. Samo zajedno možemo stvoriti održivi turizam – turizam koji traje 365 dana u godini”, zaključio je direktor TZ Međimurske županije Rudi Grula.