Prof. Krajačić: ‘Hrvatska može biti 100% obnovljiva do 2030.’
U Hrvatskoj je sve više ovakvih prizora (Foto: Sasa Buric / Cropix)
Drugi dan sajma Green Energy Fair Zagreb 2025 počeo je razgovorom 1 na 1 na temu “Može li Hrvatska biti 100% obnovljiva do 2030.”. U razgovoru su sudjelovali prof.dr.sc. Goran Krajačić sa Zavoda za energetska postrojenja, energetiku i okoliš, Fakulteta strojarstva i brodogradnje te voditelj Marko Perožić.
Marko je na samom početku bio podosta sumnjičav prema izjavi kako bi Hrvatska zaista mogla do 2030. godine biti 100% obnovljiva pa je profesoru Krajačiću izrazio svoju bojazan o tome kako je pet godina kratak rok za tako nešto. No, profesor se nije dao smesti već je ustrajno branio svoj stav temeljen na istraživanju koje je proveo sa svojim timom.
“Kad zakažu ostali izvori energije u Hrvatskoj, onda energiju dobivamo iz obnovljivih izvora dok se ovi tradicionalni ne poprave. Ako je to moguće 10-ak dana u godini, zašto ne bi bilo moguće tijekom cijele godine. Idemo na nešto što trebamo napraviti za nas, za buduće generacije. Primjerice, ’91. nismo rekli “idemo osloboditi 50 posto Hrvatske”, nego smo željeli osloboditi cijelu Hrvatsku, i u tome smo uspjeli. Tako i sada kažemo da do 2030. želimo 100% obnovljivu Hrvatsku, a ne 50%”, pojašnjava prof. Krajačić.
Nije nemoguće
Dodaje i kako te ambicije nisu ništa veće od plana koji ima RH. “Grčka je prošle godine instalirala 2,5 gigavata solara, Mađarska još više, nije to nemoguće. Na štandovima sajma se nudi oprema koja je nužna, koja može pomoći i pametno upravljati tom mrežom. Pametni sustavi su oni koji su integrirani. Pet godina je dovoljno za to, i drugi su to napravili. Tehnički je sve spremno, u svijetu je instalirano, napravljeno, sve je moguće. Stručnjaci Greenpeaca koji su radili studiju prije nas o tome su to već dobro procijenili”, nagašava Krajačić.
Naravno, svjestan je i političkog dijela problema. “Ja mogu o tehničkom dijelu govoriti, ali imamo i onaj politički dio. Moj stav je da živimo u zemlji Antuntuna pa smo, što se tiče energetike, kontra svega pa da vidimo do kuda će ići. Zakoni bi trebali olakšati instalaciju. Ne možete novu tehnologiju prilagoditi starim zakonima koji su pisani dok nje nije bilo. Pet godina je dovoljno vremena, pa obranili smo državu u tom roku”, dodaje.
Na pitanje voditelja što bi poručio donositeljima odluka da ima priliku, profesor je izdvojio nekoliko stvari: “Recite što treba za 100 posto, gdje možemo najviše instalirati solarnih elektrana, nećemo naravno u područjima koja su zaštićena; EE sustav ako mooramo jačati idemo onda olakšati – ako vidite koje su zapreke; idemo vidjeti da se preizgradimo s EE izvorima pa ih onda idemo smanjivati. Sada smo proširili LNG terminal. Pa nismo za sebe. To nam je potrebno da pomognemo nekom drugom da prebrode tu krizu. Tako bismo trebali i s obnovljivim izvorima jer ih imamo i više nego što je dovoljno Hrv i regiji”, odgovara Krajačić.
Nuklearna energija
Neizbježna tema bila je i nuklearna energija, za koju voditelj Marko Perožić navodi kako se govori da će ona biti jedina koja će moći hraniti sve to skupa. Pitao je i oslanjamo li se previše na obnovljivce. “Nuklearna energija nije nešto što vam može pomoći u ovoj situaciji. Ona nije fleksibilna, nije sigurna, a ako se pridržavate standarda, onda to košta milijarde. Nije ono što nam treba. To je nešto čega građani ne mogu biti dio.
Podatkovni centar ako ga ukopate u brdo morate osigurati nekoliko reaktora… Građani se žele uključiti u sustav, dijeliti energiju, koristiti energiju, to je nešto gdje treba ići. Plinski sustavi i nuklearni sustavi nisu dio te priče. Nuklearna energija vam treba ako želite imati nukl bombu”, poručio je Krajačić.
Za kraj, dvojac se dotaknuo i umjetne inteligencije. “Cijeli svijet ulaže u UI, nadam se da su jednadžbe koje mi postavljamo moguće da se sustav napravi taiko da kad se stvari dogovore da ne opterećuju jedna drugu. Digitalizacija je sveti gral zelene tranzicije. Vi sad u svijetu imate agregatore koji kažu da će vam postaviti uređaje i on će upravljati vašim kućanstvom, upravljati energijom vašeg bojlera pa automobila, uključivati i isključivati uređaje po potrebi, zaključuje Krajačić ovaj razgovor.





