HEP i njegova važnost: 130 godina energije koja pokreće Hrvatsku

Ove godine Hrvatska i HEP obilježavaju 130. godišnjicu početka rada Hidroelektrane Krka, ujedno i prvog cjelovitog elektroenergetskog sustava na tlu Hrvatske, sa sve tri sastavnice (proizvodnjom, prijenosom i distribucijom električne energije), temeljenog na višefaznoj izmjeničnoj struji. Zbog važnosti za povijest korištenja električne energije u Hrvatskoj, ali i u svijetu, taj je događaj, o stotoj obljetnici, proglašen ključnim u nastanku elektroprivredne djelatnosti u Hrvatskoj, a 28. kolovoza Danom Hrvatske elektroprivrede.

Nakon Krke (kasnije nazvane Jaruga I) gradi se 1905. i mnogo veća hidroelektrana Jaruga II. Istodobno s izgradnjom prvog sustava osnovana je i tvrtka “Ante Šupuk i sin”, koja je 1925. godine u Parizu bila jedan od šest osnivača svjetskog udruženja proizvođača i distributera električne energije (UNIPEDE).

Razdoblje do početka Prvoga svjetskog rata obilježeno je elektrifikacijom niza gradova i izgradnjom elektrana diljem Hrvatske. Nakon završetka tog rata u pogonu je ukupno 76 elektrana, ali uglavnom istosmjernih i malih snaga. Do Drugoga svjetskog rata instalirana snaga elektrana povećava se tri puta, no šira elektrifikacija napreduje vrlo sporo. Međutim, rade se važni koraci u povezivanju pojedinih malih i odvojenih sustava. Elektrane Zagreba, Karlovca i Ozlja povezuju se 1930. godine 30 kV dalekovodom, a 1937. osniva se BEP, Banovinsko električno poduzeće, prva suvremena elektroprivredna organizacija u Hrvatskoj.

 Razvoj elektroenergetskog sustava

Krajem Drugoga svjetskog rata osnovano je Udruženo električno poduzeće Hrvatske, koje preuzima sva električna poduzeća i postrojenja u Hrvatskoj s ciljem provedbe planske elektrifikacije zemlje. Krajem 1946. osnivaju se prva distribucijska poduzeća: Elektra Zagreb, Elektrodalmacija Split, Elektroprimorje Rijeka, Elektroslavonija Osijek i Elektra Šibenik kao sljednica tvrtke “Ante Šupuk i sin”. Počinje se širiti distribucijska mreža pa se od 13 posto elektrificiranih naselja i 26 posto elektrificiranih kućanstava iz 1945. dvadeset godina poslije stupanj elektrificiranosti naselja i kućanstava povećava na 80 posto.

Za razvoj elektroenergetskog sustava bitna je 1952. godina, kada je izgrađena prva velika hidroelektrana – Vinodol,  povezana sa Zagrebom 110 kV dalekovodom. Time je spojen velik dio sjeverozapadne Hrvatske i Hrvatskog primorja u jedan sustav. Istodobno, sustav Dalmacije spojen je 110 kV vodom HE Kraljevac – Mostar sa sustavom BiH. Uvodi se jedinstvena dispečerska služba u Hrvatskoj. Konačno, 1957. hrvatski i slovenski sustav spojeni su preko sustava BiH sa sustavom istočnog dijela Jugoslavije. Godinu dana poslije izgrađen je 110 kV vod TS Nedeljanec kod Varaždina – TS Söjtör u Mađarskoj, te se hrvatski sustav prvi put spaja s inozemstvom.

Veliki graditeljski izazov bila je hidroelektrana Peruća s nasutom branom u kršu i akumulacijskim jezerom, koja je izgrađena 1960., a godinu poslije stavljena u pogon, i danas naša najveća hidroelektrana Zakučac. Razdoblje od 1965. do 1990. karakterizira intenzivna izgradnja novih proizvodnih kapaciteta – hidroelektrana Senj, Rijeka, Orlovac, Đale, triju dravskih hidroelektrana, reverzibilne HE Velebit, zatim termoelektrana Sisak, Plomin i Rijeka te više drugih elektrana. Godine 1981. puštena je u pogon hrvatsko-slovenska nuklearna elektrana Krško. Gradi se 400 kV mreža te više dalekovoda prema susjednim državama pa se hrvatski elektroenergetski sustav pojavljuje kao dio europskog interkonekcijskog sustava. Do 1985. elektrificirana su sva naselja u Hrvatskoj.

Uz hidroelektranu Dubrava 2023. godine izgrađena je sunčana elektrana priklučne snage 9,9 megavata (Foto: HEP)

 Ratni dani

Od 1990., ukorak s izgradnjom suverenosti Republike Hrvatske, povijesni iskorak u samostalnost ostvaruje i hrvatska elekroenergetika. Jedna od prvih odluka višestranačkog Hrvatskog sabora u srpnju 1990. upravo je utemeljenje Hrvatske elektroprivrede kao javnog poduzeća u vlasništvu Republike Hrvatske, koja preuzima punu odgovornost za funkcioniranje elektroenergetike na području Hrvatske.

U Domovinskom ratu radnici HEP–a u nemogućim su uvjetima održavali svjetlo u opkoljenom Vukovaru, u gradovima i naseljima na prvoj crti bojišnice. Već tijekom rata počinje obnova porušenih i oštećenih objekata i mreže. Nastojeći ublažiti teško energetsko stanje u Dalmaciji, odsječenoj od ostalog dijela hrvatskog sustava, HEP postavlja niz dizelskih agregata. Godine 1994. podmorskim su kabelom  povezani jadranski otoci i u pogon je puštena 110 kV Otočna veza. Godinu dana poslije obnovljena je perućka brana, teško oštećena neprijateljskim miniranjem 1993., te počinje obnova distribucijske mreže na oslobođenim područjima. Podunavlje je 1997. reintegrirano u hrvatski elektroenergetski sustav.

Nakon višegodišnjeg razdoblja obnove objekata i mreže stradale u ratu započinje reforma hrvatskog elektroenergetskog sektora u skladu s europskom praksom. Hrvatska elektroprivreda 2002. postaje grupa trgovačkih društava koja uz elektroenergetske djelatnosti obavljaju i proizvodnju i opskrbu toplinskom energijom, distribuciju plina, provode projekte energetske učinkovitosti kod potrošača…

 Obnovljivi izvori

Značajan doprinos HEP–a uspostavi jedinstvenog europskog elektroenergetskog tržišta bila je izgradnja velikih trafostanica Ernestinovo i Žerjavinec, koja je omogućila povezivanje jugoistočne s glavnim dijelom kontinentalne Europe. Domaćinstvo i vođenje završnog čina rekonekcije europskih prijenosnih mreža 2004. godine povjereno je upravo HEP–u.

U prvih 15 godina ovoga stoljeća HEP je izgradio i pustio u pogon nekoliko važnih velikih proizvodnih objekata – termoelektranu Plomin 2, hidroelektranu Lešće, dva nova kogeneracijska bloka u TE-TO-u Zagreb te jedan u Sisku. Posljednjih nekoliko godina intenziviraju se ulaganja u nove obnovljive izvore. Od 2017. do danas u pogon su puštene dvije elektrane – toplane na šumsku biomasu, jedna vjetroelektrana i deset sunčanih elektrana.

Uz niz manjih projekata, u tijeku je izgradnja SE Korlat, najveće sunčane elektrane u Hrvatskoj, te HES Senj 2 (HES Kosinj i HE Senj 2), najvećeg HEP-ova projekta u samostalnoj državi, a pri kraju je projekt kombi-kogeneracijskog bloka u EL-TO Zagreb. Pred HEP-om su danas brojni novi izazovi, poput širenja naprednih mreža, izgradnje reverzibilnih hidroelektrana i baterijskih spremnika, proizvodnje vodika, daljnjeg razvoja elektromobilnosti… Baštineći djelo velikana hrvatske elektroenergetike stvarano tijekom tri stoljeća, HEP i nakon 130 godina nastavlja biti Energija koja pokreće Hrvatsku.