Pitanja i odgovori o stanju energetske unije 2025. godine

Europska komisija je danas objavila Izvješće o stanju energetske unije za 2025. i popratno Izvješće o napretku djelovanja u području klime za 2025. Pokazuju znatan napredak koji je EU ostvario u prelasku na snažnu i integriranu energetsku uniju, kao i napredak u prelasku na čistu energiju s više obnovljivih izvora energije, rješavanjem problema visokih i nestabilnih cijena energije i cjenovne pristupačnosti te daljnjim smanjenjem emisija stakleničkih plinova. Donosimo pitanja i odgovore o stanju energetske unije 2025. i o Izvješću o napretku djelovanja u području klime 2025., objavljene na stranici Europske komisije.

Kako EU napreduje prema svojim klimatskim i energetskim ciljevima za 2030.?

Emisije stakleničkih plinova u EU-u i dalje se smanjuju. Cilj je EU-a do 2030. smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 % (u usporedbi s razinama iz 1990.). Privremeni podaci za 2024. pokazuju da su se ukupne neto emisije stakleničkih plinova, uključujući LULUCF i međunarodne emisije iz pomorskog i zračnog prometa, smanjile za 2,5 % u odnosu na 2023. Projekcijama iz ožujka 2025. predviđa se razlika od oko 1 postotnog boda u postizanju cilja EU-a za 2030., pod uvjetom da se postojeće i planirane mjere politike u potpunosti provedu na svim razinama.

EU je 2023. ostvario 24,6 % energije iz obnovljivih izvora u konačnoj bruto potrošnji energije, što je povećanje od 1,5 % u odnosu na 2022. Napredak se uvelike razlikuje diljem EU-a, od Švedske sa 66 % obnovljivih izvora energije u kombinaciji izvora energije do Luksemburga, Belgije, Malte i Irske sa 16 %.

Svakih 1 % poboljšanja energetske učinkovitosti smanjuje uvoz plina u EU za 2,6 %, što znači da energetska učinkovitost ima odlučujuću ulogu u povećanju energetske sigurnosti EU-a, smanjenju cijena energije i smanjenju računa za uvoz fosilnih goriva za oko 25 %. Nadalje, provedba mjera energetske učinkovitosti, uključujući ažuriranja propisa o označivanju energetske učinkovitosti i ekološkom dizajnu, dovela je 2023. do procijenjenih ušteda od oko 120 milijardi eura na računima za energiju.

Nacionalni energetski i klimatski planovi država članica pokazuju da se potrošnja primarne energije u EU-u od 2022. do 2023. smanjila za 4,1 %, ali je i dalje 22 % iznad cilja EU-a za 2030. Krajnja potrošnja energije smanjila se za 3,0 % od 2022. do 2023., što je 17 % više od cilja za 2030. Stoga je potrebno više rada. Na primjer, trebalo bi pojačati energetski učinkovite obnove, kao i dekarbonizaciju i elektrifikaciju sustava grijanja.

Kako je EU povećao svoju energetsku sigurnost i ostvario svoje ciljeve smanjenja ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima?

Zahvaljujući koordiniranom djelovanju i suradnji EU-a s međunarodnim partnerima uvoz plina iz Rusije u EU smanjio se s 45 % u 2021. na 19 % u 2024. i 12 % do kolovoza 2025. Uvoz ruske nafte također se smanjio s 27 % početkom 2022. na 3 % u prvoj polovini 2025., dok je uvoz ruskog ugljena u potpunosti ukinut. S ciljem postupnog ukidanja tih preostalih količina Komisija je predstavila plan za okončanje uvoza energije iz Rusije, s prvim zakonodavnim prijedlogom u lipnju, o kojem suzakonodavci EU-a trenutačno pregovaraju.

Provedba plana REPowerEU znatno je pridonijela smanjenju potražnje za plinom. Očekuje se da će energetska tranzicija i provedba mjera predviđenih ovogodišnjim Akcijskim planom za cjenovno pristupačnu energiju zamijeniti do 100 milijardi m3 prirodnog plina do 2030. To odgovara uštedi plina u EU-u od više od 15 milijardi kubičnih metara godišnje ili smanjenju potražnje za plinom od 40 do 50 milijardi kubičnih metara do 2027.⁷ Očekuje se da će se potrošnja prirodnog plina do 2040. smanjiti za više od 70 % u odnosu na 2021. [80 % u odnosu na 2021.] – uglavnom zbog poboljšanih energetskih svojstava fonda zgrada i prelaska na gorivo, uglavnom na električnu energiju, npr. u građevinskom sektoru i električnu energiju u industrijskom sektoru.

Države članice dodijelile su otprilike petinu više javnih sredstava subvencijama za fosilna goriva 2024. (+18 %) nego 2021. (prije krize), no to je bilo 34 % manje nego 2023. i 49 % manje u odnosu na 2022. U izvješću se napominje da kontinuirana ovisnost o uvezenim gorivima predstavlja znatan rizik za energetsku sigurnost i otpornost EU-a te da narušava konkurentnost jer narušava poticaje za ulaganje u energetsku tranziciju.

Kad je riječ o sigurnosti opskrbe, razine skladištenja plina iznose 83 % kapaciteta, što pokazuje da smo na dobrom putu da ostvarimo svoje ciljeve. Njegova godišnja revizija uredbe o skladištenju plina državama članicama pruža dodatnu fleksibilnost kako bi se izbjegle prekomjerne cijene i poremećaji na tržištu.

EU objavila važno izvješće: Cijena struje u prvom planu

Kako je EU do sada pridonio smanjenju visokih troškova energije?

U Akcijskom planu za cjenovno pristupačnu energiju predstavljene su mjere za kratkoročno smanjenje računa za energiju, a cilj su bile strukturne mjere za modernizaciju europskog energetskog sustava. EU je ostvario napredak u mnogim takvim mjerama, koje počinju pokazivati učinak na terenu.

Evo nekoliko ključnih mjera koje su dosad poduzete u okviru mandata:

• Radna skupina za energetsku uniju: Ovaj forum, pokrenut ovog ljeta, pruža dodatni politički poticaj i pomoći će ubrzati donošenje odluka o ključnim temama koje ometaju potpunu integraciju energetskog tržišta EU-a, kao što su ubrzavanje razvoja mreže, međusobno povezivanje Europe i osiguravanje sigurnosti energetske infrastrukture, kao i smanjenje cijena energije.
• Sektorski trostrani ugovori: Takvim će se ugovorima okupiti javni sektor, proizvođači energije i industrije koje troše energiju, čime će se stvoriti suradnička, povoljnija ulagačka klima, olakšati konkurentan industrijski sektor EU-a te istodobno osigurati zadržavanje i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta. Započeo je rad na prva dva ugovora za odobalne vjetroelektrane i mreže te za skladištenje.
• Smjernice o obnovljivim izvorima energije, mrežnoj infrastrukturi i mrežnim tarifama: Komisija je u srpnju objavila jednu preporuku i tri smjernice za potporu provedbi Akcijskog plana za cjenovno pristupačnu energiju, smanjenje troškova energetskog sustava i potporu državama članicama u upravljanju tranzicijom,
• Revizija okvira za državne potpore: Komisija je u lipnju donijela novi okvir za državne potpore kojim se podupire plan za čistu industriju, čime se državama članicama olakšava poticanje razvoja čiste energije, dekarbonizacije industrije i čiste tehnologije.

Nadovezujući se na Akcijski plan za cjenovno pristupačnu energiju,  povjerenik Jørgensen u listopadu je predstavio niz ključnih mjera za udvostručenje postojećih napora za smanjenje cijena energije i brzo olakšanje za industrijske potrošače i potrošače u kućanstvima.

To će se djelovanje nastaviti jer je smanjenje cijena energije i dalje glavni prioritet Komisije. Planirane inicijative, posebno predstojeći paket o mrežama predviđen do kraja ove godine, dodatno će doprinijeti dovršetku energetske unije i smanjenju troškova energije.

Koji su planovi Komisije za dovršetak energetske unije?

Potpuna provedba postojećih političkih inicijativa, kao što je Akcijski plan za cjenovno pristupačnu energiju, već pokazuje pozitivne učinke. Komisija radi na jačanju tih napora i istodobno postavlja temelje za dugoročnu preobrazbu. U središtu je te ambicije prijedlog izmjene Europskog zakona o klimi s ciljem za 2040., koji suzakonodavci trenutačno razmatraju. Vijeće je 5. studenoga postiglo dogovor o općem pristupu. Nakon što se postigne dogovor, klimatski cilj EU-a za 2040. poslužit će kao referentna vrijednost za okvir politike EU-a za predstojeće desetljeće.

Kako bi se dovršila energetska unija, bit će potrebno povećati elektrifikaciju krajnje potražnje za energijom, nastaviti povećavati napore u pogledu energetske učinkovitosti, s naglaskom na stambenom sektoru koji zahtijeva do 241 milijardu EUR godišnje, te napredovati u inovativnim digitalnim rješenjima i umjetnoj inteligenciji.

Općenito, kako bi ostvario svoje energetske i klimatske ciljeve, Komisija procjenjuje da EU treba mobilizirati više od 695 milijardi eura godišnje od 2031. do 2040. za ulaganja povezana s energijom, kao što su energija iz obnovljivih izvora, energetska učinkovitost i kapacitet mreže. Naravno, dodatni čimbenik bit će kako optimizirati javna i privatna ulaganja. U tom se kontekstu u izvješću prima na znanje prijedlog ambicioznog proračuna EU-a, višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2028. – 2034., u kojem se predlaže peterostruko povećanje Instrumenta za povezivanje Europe i koji se oslanja na nacionalne i regionalne planove partnerstva i Europski fond za konkurentnost, a cilj mu je ojačati prekograničnu infrastrukturu i usmjeriti financiranje u strateške tehnologije, uključujući one koje su ključne za čistu tranziciju. Drugi inovativni financijski instrumenti također će biti ključni za potporu napretku.

Predstojeća revizija Uredbe o upravljanju u okviru za razdoblje nakon 2030. pružit će priliku da se, među ostalim, nacionalni i energetski klimatski planovi pretvore u vjerodostojne strategije ulaganja kojima se reforme usmjeravaju i učinkovito usmjeravaju financijska sredstva prema čistoj tranziciji te da se pojednostave planiranje politika, postupci i izvješćivanje, uz istodobno jačanje usmjerenosti EU-a na klimatsku neutralnost.

Željeznice velikih brzina: Vlakom iz Zagreba do Budimpešte za 4 sata i 15 minuta

Koji su glavni zaključci iz Izvješća o napretku djelovanja u području klime za 2025.?

Procjenjuje se da su se emisije stakleničkih plinova u EU-u 2024. smanjile za 2,5 %, čime se nastavlja trend smanjenja zabilježen prethodnih godina. To znači da je EU na dobrom putu da ostvari svoj cilj smanjenja emisija za 55 % do 2030. u odnosu na 1990.

U izvješću se potvrđuje da je EU nastavio odvajati emisije od gospodarskog rasta, pri čemu je BDP u 2024. blago porastao, dok su se emisije smanjile. Glavna smanjenja ostvarena su u energetskom i industrijskom sektoru, čemu su pridonijeli brzo širenje obnovljivih izvora energije, poboljšana energetska učinkovitost i kontinuirani prelazak s ugljena i plina. Međutim, emisije iz prometa povećale su se, a emisije iz zgrada ostale su relativno stabilne, što naglašava važnost predstojećeg ETS-a 2 za ubrzavanje napretka u tim sektorima.

Koji su sektori i politike potaknuli smanjenje emisija 2024.?

Najveći doprinos smanjenju za 2024. dao je energetski sektor, u kojem su se emisije smanjile za oko 8,5 % zbog rekordne proizvodnje iz obnovljivih izvora, smanjenja upotrebe fosilnih goriva i visokih cijena ugljika u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama, što je pojačalo odmak od ugljena. Industrijske emisije također su se skromno smanjile zahvaljujući poboljšanoj energetskoj učinkovitosti i manjoj proizvodnji u nekim energetski intenzivnim sektorima. S druge strane, emisije u okviru Uredbe o raspodjeli tereta, koje obuhvaćaju zgrade, promet, poljoprivredu i malu industriju, općenito su ostale prilično stabilne, a mala smanjenja zgrada neutralizirana su povećanjem cestovnog prometa.

Je li EU dovoljno otporan da se suoči s učincima klimatskih promjena?

Klimatske opasnosti ugrožavaju konkurentnost, sigurnost i blagostanje Europe. Otpornost na klimatske promjene trebala bi hitno postati sastavni dio svih europskih politika. Zbog toga Komisija priprema integrirani okvir EU-a za otpornost na klimatske promjene, koji će se predložiti 2026. Jedno od važnih načela jest integrirana otpornost. To znači da sva ulaganja koja su ranjiva ili izložena učincima klimatskih promjena moraju biti osmišljena tako da se mogu nositi s klimatskim rizicima koji bi se mogli ostvariti tijekom njihova životnog vijeka, bez neprihvatljivog gubitka vrijednosti ili korisnosti.

Prof. Krajačić: ‘Hrvatska može biti 100% obnovljiva do 2030.’