Veganska prehrana smanjuje CO2 za 46%: Studija potvrđuje goleme ekološke prednosti

Samo oko 1,1 % svjetske populacije je vegansko, no taj postotak raste. Primjerice, u Njemačkoj se broj vegana otprilike udvostručio između 2016. i 2020. godine, dosegnuvši 2 % stanovništva, dok je u Ujedinjenom Kraljevstvu zabilježen porast od 2,4 puta između 2023. i 2025., na 4,7 % stanovništva.

Mnogi ljudi kao razlog za prelazak na veganstvo navode zdravstvene prednosti jer, prema istraživanjima, prelazak s tipične zapadnjačke prehrane na vegansku može smanjiti rizik od prijevremene smrti uzrokovane nezaraznim bolestima za procijenjenih 18 % do 21 %, piše portal Phys.org.

Još jedan važan razlog je smanjenje ekološkog otiska. Nedavno je istraživanje objavljeno u časopisu Frontiers in Nutrition točno izračunalo koliko prehrana temeljena na biljkama, poput veganske, smanjuje emisije i potrošnju prirodnih resursa. Pokazalo se i da takva prehrana gotovo u potpunosti osiguravaju sve esencijalne hranjive tvari.

Uravnotežena prehrana

„Usporedili smo prehrane s jednakim brojem kalorija i otkrili da prelazak s mediteranske na vegansku prehranu stvara 46 % manje CO₂, koristi 33 % manje zemljišta i 7 % manje vode, te smanjuje i druge zagađivače povezane s globalnim zatopljenjem“, izjavila je dr. Noelia Rodriguez-Martín, poslijedoktorandica na Institutu za masti pri Španjolskom nacionalnom istraživačkom vijeću, trenutno zaposlenoj na Sveučilištu u Granadi, glavna autorica novog istraživanja.

Rodriguez-Martín i njezin istraživački tim sastavili su četiri tjedna prehrambenih planova s uravnoteženim dnevnim jelovnicima, uključujući doručak, užinu, ručak i večeru.

Svaka je prehrana bila osmišljena tako da osigura 2.000 kilokalorija dnevno, a količine i sastav temeljili su se na preporukama Španjolskog društva za zajedničku prehranu, Španjolske vegetarijanske unije, Europske agencije za sigurnost hrane te Nacionalne akademije medicine SAD-a.

Velika novost u Lidlu: Pokreću izazov za građane, trajat će 21 dan

Zdrav život na zdravom planetu

Polazišna točka bila je zdrava mediteranska prehrana svejeda bogata voćem i povrćem, cjelovitim žitaricama i nemasnim proteinima, s umjerenim količinama ribe, peradi i mesa. Dvije druge varijante bile su pesketarijanska i lakto-ovo vegetarijanska, koje uključuju ribu i plodove mora ili jaja i mliječne proizvode, ali ne i meso. Četvrta je bila veganska prehrana, u kojoj su sve namirnice životinjskog podrijetla zamijenjene biljnim alternativama poput tofua, teksturiranog sojinog proteina, tempeha, sojinog jogurta, sjemenki ili mahunarki.

Istraživači su koristili javne baze podataka poput španjolske BEDCA (Base Española de Datos de Composición de Alimentos) i američke FoodData Central (US Department of Agriculture) kako bi izračunali sadržaj makronutrijenata, 22 vitamina i esencijalnih mikronutrijenata u svakom jelovniku, primjerice linolne i linolenske kiseline, raznih oblika vitamina B, kalcija, željeza i selena. Te su podatke usporedili s preporučenim dnevnim unosima međunarodnih zdravstvenih organizacija, odvojeno za žene i muškarce u dobi od 30 do 51 godine te od 51 do 70 godina.

Procijenili su i ukupni ekološki otisak svakog jelovnika, koji je uključivao niz pokazatelja utjecaja na ekosustav – od klimatskih promjena i osiromašenja ozonskog sloja do cvjetanja voda i ekotoksičnosti, koristeći javnu bazu podataka AGRIBALYSE 3.1.1.

Okolišne i zdravstvene prednosti

Rezultati su pokazali da su ukupne emisije stakleničkih plinova pale s 3,8 kg CO₂ ekvivalenata dnevno, kad je u pitanju prehrana svejeda, na 3,2 kg za pesketarijansku prehranu, na 2,6 kg za lakto-ovo vegetarijansku prehranu i na 2,1 kg za vegansku prehranu – što je smanjenje od 46 %.

Sličan se obrazac pokazao i za potrošnju vode – smanjila se za 7 %, s 10,2 kubna metra vode za prehranu svejeda, na 9,5 kubnih metara za vegansku, kao i za korištenje poljoprivrednog zemljišta. Zanimljivo je da je veganska prehrana pokazala smanjenja veća od 50 % u ključnim pokazateljima utjecaja na ekosustav u odnosu na prehranu svejeda, uz više od 55 % manju učestalost bolesti.

„Naše analize pokazale su da su sva tri jelovnika temeljena na biljkama bila nutritivno uravnotežena, uz to da vitamin D, jod i vitamin B12 zahtijevaju nešto veću pozornost. Sveukupno, pokazatelji jasno ističu okolišne i zdravstvene prednosti prehrane temeljene na biljkama u usporedbi s načinom prehrane svejeda“, rekla je Rodriguez-Martín.

Luka Oman upozorava: ‘Nemamo vremena, trenutno jedemo razaranje i smrt’

Hrana za razmišljanje

„U našoj četverostrukoj usporedbi svejeda, pesketarijanaca, lakto-ovo vegetarijanaca i vegana, obrazac je bio jasan: što više biljne hrane, to manji ekološki otisak. Pesketarijanski jelovnik pokazao je umjerene koristi, iako proizvodnja ribe ima određene okolišne troškove. Vegetarijanska prehrana također se pokazala dobrom, smanjujući emisije ugljika za oko 35 %.“

No, za one koji žele pomoći planetu, ali nisu spremni potpuno se odreći hrane životinjskog podrijetla, autorice i autori imaju jednako važnu poruku:

„Ne morate postati potpuno vegani da biste napravili razliku. Čak i mali koraci prema prehrani bogatijoj biljkama smanjuju emisije i štede resurse. Svaki obrok koji sadrži više biljnih namirnica doprinosi zdravijim ljudima i zdravijem planetu“, zaključila je Rodriguez-Martín.