COP30: Utrka za mineralima za e-vozila i baterije

Diplomati koji se pripremaju za konferenciju COP30, koja će se sljedećeg mjeseca održati u brazilskom gradu Belému, raspravljaju o novoj temi koja bi se po prvi put mogla naći na dnevnom redu UN-ova klimatskog summita, o globalnoj utrci za mineralima za energetsku tranziciju.

Metali poput bakra, kobalta, litija, nikla i grafita ključni su za proizvodnju tehnologija potrebnih za energetsku tranziciju, poput solarnih panela, vjetroturbina, baterija i električnih vozila, što zemljama bogatima resursima donosi nove prilike, ali i rizike.

Sve veća potražnja za mineralima koji se koriste i u građevinskoj, digitalnoj te vojnoj industriji predstavlja priliku za gospodarski razvoj, pod uvjetom da je rudarstvo odgovorno i da zemlje proizvođači uspiju svoje resurse pretvoriti u proizvode visoke dodane vrijednosti.

Uništavanje okoliša

No porast rudarskih aktivnosti potaknuo je uništavanje okoliša, krčenje šuma i sukobe s lokalnim zajednicama – od Indonezije, koja otvara nove termoelektrane na ugljen kako bi opskrbila svoju industriju nikla, do Zambije i Čilea.

Tijekom pripremnih pregovora proteklih mjeseci, zemlje u razvoju s bogatim mineralnim zalihama, osobito one u Latinskoj Americi i Africi, upozorile su da bi rudarstvo moglo postati „Ahilova peta” pravedne energetske tranzicije ako se ne uspostave odgovarajući okolišni i socijalni mehanizmi koji bi osigurali pravednu raspodjelu troškova i koristi.

Diplomati su o učincima rudarstva raspravljali u sklopu pregovora o društvenim i gospodarskim posljedicama klimatskih mjera, poznatih kao „odgovorne mjere”. Tema je otvorena i tijekom razgovora o definiranju opsega programa pravedne tranzicije, koji bi trebao osigurati da prijelaz s fosilnih goriva na čistu energiju bude pravedan prema radnicima, zaštiti prirodu i podupre gospodarski razvoj.

Konsenzus država

Brazilsko predsjedništvo COP30 istaknulo je postizanje dogovora s „konkretnim rezultatima” o okviru pravedne tranzicije kao jedan od glavnih prioriteta skupa u Belému. Vlada je također naglasila važnost da proizvodnja minerala za energetsku tranziciju poštuje ljudska prava i potiče održivi razvoj.

„Brazil je u međunarodnim forumima izrazio potporu uključivanju načela koja promiču transparentnost, suzbijaju nezakonite aktivnosti i korupciju, potiču stvaranje dodane vrijednosti u zemljama u razvoju te štite okoliš i ljudska prava u kontekstu proizvodnje ključnih minerala,” izjavio je glasnogovornik COP30 za Climate Home News.

Uvrštavanje teme energetskih tranzicijskih minerala u odluke COP30 zahtijevat će konsenzus svih država, ali promatrači su oprezno optimistični.

Pritisak civilnog društva

„Čini se da se sve poklapa kako bi COP30 mogao biti prvi summit koji će se baviti upravljanjem mineralima u kontekstu klimatskog djelovanja, no to još nije sigurno,” rekao je Antonio Hill, savjetnik za pravedne tranzicije pri Institutu za upravljanje prirodnim resursima.

„Ako se to postigne, zatvorila bi se očita praznina u globalnoj klimatskoj i energetskoj tranzicijskoj agendi,” dodao je. Više od 200 organizacija civilnog društva potpisalo je otvoreno pismo kojim pozivaju zemlje da pitanje energetskih tranzicijskih minerala uključe u rasprave na COP30.

Pozvali su ih da prihvate načela i preporuke UN-ova panela o uspostavi transparentnih, održivih i pravednih opskrbnih lanaca minerala te da ojačaju upravljanje mineralima.

Nužna rasprava

Uoči prošlomjesečnih pregovora o posljedicama klimatskih mjera, koalicija 134 zemlje u razvoju pozvala je na „poseban dijalog” o energetskim tranzicijskim mineralima. Istaknuli su da je rasprava „pravovremena i nužna” kako bi države mogle razmotriti kako rastuća potražnja za mineralima utječe na njihove razvojne prioritete i klimatske planove.

Trenutna situacija, navodi se u njihovu podnesku, „predstavlja ozbiljan rizik od učvršćivanja neodrživih razvojnih putanja, potkopavanja napora za industrijsku diversifikaciju i ugrožavanja izgleda za doista pravednu tranziciju zemalja u razvoju.”

Procjenjuje se da se više od polovice svjetskih zaliha energetskih tranzicijskih minerala nalazi na ili u blizini teritorija autohtonih naroda, a većina rudnika smještena je u područjima bogate biološke raznolikosti. Autohtoni narodi naširoko su prepoznati kao ključni čuvari tropskih šuma koje djeluju kao važna globalna spremišta ugljika.

Pravedna tranzicija

O ovom se pitanju također raspravljalo tijekom razgovora o definiranju okvira pravedne energetske tranzicije. Nezavisna udruga Latinske Amerike i Kariba (AILAC), koja uključuje Kolumbiju, Čile i Peru, upozorila je da bi krčenje šuma i promjene u korištenju zemljišta uzrokovane eksploatacijom minerala mogli potkopati klimatske mjere i ugroziti pravo ljudi na zdrav okoliš.

„Pristup pravedne tranzicije mogao bi pružiti jedinstvene mogućnosti za veću pravednost i jednakost u rudarskoj industriji” te pridonijeti lokalnom razvoju, navela je skupina.

Kolumbija, koja predlaže da zemlje u prosincu na UN-ovoj skupštini za okoliš razmotre mogućnost obvezujućeg sporazuma o mineralima, otišla je i korak dalje te pozvala na proglašenje „zabranjenih zona” za rudarenje.

Zone zabrane rudarenja

Zahtjeve Kolumbije podržale su i organizacije autohtonih naroda. Bryan Bixcul, pripadnik naroda Maja-Tz’utujil iz Gvatemale i globalni koordinator koalicije Securing Indigenous Peoples’ Rights in the Green Economy (SIRGE), rekao je za Climate Home News da program pravedne tranzicije neće biti alat za pravdu ako se izravno ne pozabavi štetnim posljedicama rudarstva.

Ključni zahtjev koalicije SIRGE jest da se u tekst uključe reference na prava autohtonih naroda, uključujući onih koji žive u dobrovoljnoj izolaciji.

Bixcul je istaknuo da bi tekst trebao sadržavati obvezu uspostave „zabranjenih” ili isključenih zona za rudarenje na i oko teritorija preostalih neotkrivenih autohtonih skupina, koje ne mogu dati pristanak za projekte u blizini svojih zemljišta. To bi, rekao je, predstavljalo kršenje načela zabrane prisilnog kontakta.

Autohtoni narodi

Pojavili su se videozapisi koji prikazuju pripadnike neotkrivene autohtone skupine kako upozoravaju uljeze i mole za hranu na mjestu gdje je šuma krčena zbog eksploatacije nikla na indonezijskom otoku Halmahera.

Nevladina organizacija Survival International upozorila je da narod Hongana Manyawa, koji živi na tom otoku, suočava se s „prijetnjom genocida” zbog rudarenja nikla koji se koristi u proizvodnji baterija za električna vozila.

U rujnu je norveški državni mirovinski fond povukao ulaganja iz francuske rudarske tvrtke Eramet, koja upravlja velikim rudnikom na otoku, navodeći „neprihvatljiv rizik” od kršenja ljudskih prava, uključujući prisilni kontakt. Eramet je zanijekao prisutnost neotkrivenih skupina u ili blizu svojeg koncesijskog područja.

„Ako države ne zauzmu jasan stav o zaštiti prava autohtonih naroda koji žive u dobrovoljnoj izolaciji, iznevjerit će ne samo njihova prava, već i temeljna ljudska prava,” rekao je Bixcul.

Brazil, koji je obećao najveće sudjelovanje autohtonih naroda u povijesti konferencija COP, pozvao je države da zaštite obilježavanje i demarkaciju autohtonih teritorija kao ključno političko sredstvo u borbi protiv klimatske krize.