EU objavila važno izvješće: Cijena struje u prvom planu

Europska komisija je danas objavila Izvješće o stanju energetske unije za 2025. i popratno Izvješće o napretku djelovanja u području klime za 2025. Pokazuju znatan napredak koji je EU ostvario u prelasku na snažnu i integriranu energetsku uniju, kao i napredak u prelasku na čistu energiju s više obnovljivih izvora energije, rješavanjem problema visokih i nestabilnih cijena energije i cjenovne pristupačnosti te daljnjim smanjenjem emisija stakleničkih plinova.

Time se povećava konkurentnost, dekarbonizacija te jača energetska sigurnost i neovisnost, čime se smanjuje ovisnost EU-a o uvezenim fosilnim gorivima, priopćili su iz Komisije. U izvješćima se još jednom potvrđuje da je EU na dobrom putu da ostvari svoj klimatski cilj za 2030., uz smanjenje emisija stakleničkih plinova za 2,5 % u 2024. u odnosu na 2023.

U izvješćima se opisuje i kako se EU suočio s promjenjivim domaćim i globalnim izazovima te se ističe ključna uloga čiste i cjenovno pristupačne energije i stalnih napora u smanjenju emisija u postizanju ciljeva EU-a u pogledu sigurnosti, energetske neovisnosti, konkurentnosti i klimatske neutralnosti. 

Napredak prema ostvarenju ciljeva

Kako je potvrđeno u Komisijinoj ocjeni nacionalnih energetskih i klimatskih planova na temelju nacionalnih energetskih i klimatskih planova i najnovijih projekcija stakleničkih plinova koje su dostavile države članice, EU nastavlja napredovati prema ostvarenju ciljeva za 2030. u pogledu smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. i postizanja najmanje 42,5 % energije iz obnovljivih izvora u kombinaciji izvora energije EU-a.

Većina električne energije proizvedene u EU-u sada dolazi iz čistih izvora energije, iako se napredak razlikuje među državama članicama. Procjenjuje se da će novougrađeni kapacitet za energiju iz obnovljivih izvora 2024. iznositi oko 77 GW, a u kombinaciji izvora električne energije u EU-u već je 2024. bilo 47 % obnovljivih izvora energije. Krajnja potrošnja energije i dalje se smanjuje, uz smanjenje od 3 % u odnosu na 2022., uglavnom u stambenom sektoru, nakon čega slijede industrija i usluge. 

Za postizanje energetskih ciljeva EU-a za 2030. bit će potrebno mnogo brže uvođenje obnovljivih izvora energije i poboljšanje energetske učinkovitosti u nadolazećim godinama. Emisije stakleničkih plinova u EU-u i dalje se smanjuju, a privremeni podaci za 2024. pokazuju kako su se ukupne neto emisije stakleničkih plinova smanjile za 2,5 % u odnosu na 2023. Emisije su bile 37,2 % niže nego 1990. (ili 39 % ako se uzmu u obzir samo domaće neto emisije), dok je BDP bio 71 % veći, što znači da se gospodarski rast i dalje odvaja od emisija. Te su brojke usklađene s izvješćem Europske agencije za okoliš o trendovima i projekcijama koje je objavljeno i danas.

Željeznice velikih brzina: Vlakom iz Zagreba do Budimpešte za 4 sata i 15 minuta

Snižavanje cijena energije

Provedba akcijskog plana EU-a za cjenovno pristupačnu energiju i plana za čistu industriju na dobrom je putu te je i dalje ključna za kratkoročno i dugoročno pružanje pomoći našim industrijama i potrošačima. Međutim, prosječne cijene energije u Europi i dalje su više od naših konkurenata i uvelike se razlikuju među državama članicama EU-a, što otežava konkurentnost glavnih industrijskih aktera i gospodarstva općenito, stoji u priopćenju Komisije.

“Zbog toga Komisija to ozbiljno shvaća i pojačava napore za smanjenje cijena energije, nadovezujući se na niz od sedam ključnih mjera za pružanje brze i dugotrajne pomoći industrijama i potrošačima. To je glavni prioritet EU-a i njegovih država članica. Primjerice, Europska investicijska banka pokreće program u vrijednosti od 1,5 milijardi eura za pružanje bankovnih jamstava europskim proizvođačima mrežnih komponenti i pilot-projekt u vrijednosti od 500 milijuna eura za protujamstva za ugovore o kupnji čiste energije.

Dugoročno, istinska energetska unija koja se oslanja na proizvodnju čiste energije iz domaćih izvora i povećanu energetsku učinkovitost dodatno će smanjiti ovisnost EU-a o uvozu fosilnih goriva, strukturno sniziti cijene energije i doprinijeti postizanju naših klimatskih ciljeva. EU je znatno smanjio udio ruskog plina u uvozu s 45 % u 2021. na 12 % do kolovoza 2025.

Potrošači električne energije u EU-u već su uštedjeli 100 milijardi eura zahvaljujući proizvodnji električne energije iz novih solarnih fotonaponskih sustava i energije vjetra u razdoblju 2021.-2023., dok se svakih 1 % poboljšanja energetske učinkovitosti pretvorilo u smanjenje uvoza plina od 2,6 %. Time se naglašava važnost oslobađanja potencijala energije iz obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti kako bi se povećala energetska sigurnost i konkurentnost”, kazuju iz Komisije.

Iskorištavanje trenutka

Sljedeće desetljeće bit će presudno za dovršetak energetske unije i postizanje klimatske neutralnosti do 2050. Trenutačno se pregovara o izmjeni Europskog zakona o klimi kojom se utvrđuje klimatski cilj EU-a od 90 % smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2040. u odnosu na razine iz 1990. Nakon što se oba suzakonodavca dogovore, to će biti referentna vrijednost za okvir politike za razdoblje nakon 2030.

Još treba riješiti nekoliko izazova. EU treba isporučiti opsežnu elektrifikaciju i električnu energiju u krajnjoj energiji kako bi se do 2034. povećao s današnjeg cilja od 23 % na oko 32 % te znatno unaprijedila ulaganja u mreže, pojačali napori u području energetske učinkovitosti i potaknule inovacije za izgradnju konkurentnog sektora čistih tehnologija. Kako bi se prevladali takvi izazovi, Komisija procjenjuje da EU treba mobilizirati 695 milijardi eura godišnje od 2031. do 2040. za ulaganja povezana s energijom.

Prijedlog ambicioznog višegodišnjeg financijskog okvira EU-a za razdoblje 2028. – 2034. usmjeren je na jačanje prekogranične infrastrukture i usmjeravanje sredstava prema strateškim tehnologijama čiste energije. Predstojeća revizija Uredbe o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime kao dio okvira za razdoblje nakon 2030. bit će ključna u tom smislu.

Prof. Krajačić: ‘Hrvatska može biti 100% obnovljiva do 2030.’

Osnovne informacije

Izvješće o stanju energetske unije objavljuje se svake godine kako bi se analizirao napredak EU-a u ostvarivanju ciljeva energetske unije iz prethodne godine, a popraćeno je nizom izvješća koja obuhvaćaju različite aspekte klimatske i energetske tranzicije. Danas je objavljen jedan od njih: izvješće o napretku djelovanja u području klime.

U prvom dijelu Izvješća o stanju energetske unije navode se mjere poduzete za provedbu Akcijskog plana za cjenovno pristupačnu energiju, smanjenje troškova energije, privlačenje ulaganja i povećanje otpornosti energetskog sustava na krize. Na temelju izvješća država članica o napretku u drugom se dijelu analizira trenutačno stanje provedbe energetske unije u svih pet dimenzija. Posljednji dio usmjeren je na budućnost, čime se otvara put odlučnim mjerama za dovršetak energetske unije i pripremu okvira klimatske i energetske politike za predstojeće desetljeće.

Izvješće o napretku djelovanja u području klime pokazuje napredak prema ciljevima smanjenja emisija EU-a, koji obuhvaća stvarne (povijesne) emisije i predviđene buduće emisije za EU u cjelini i za svaku državu članicu EU-a. Uključuje i informacije o različitim područjima klimatske politike, zakonodavnom napretku EU-a, financiranju borbe protiv klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama.