Gradonačelnik Dugog Sela: ‘U planu imam pet bušotina’

Jedan od svakako zanimljivih panela prvog dana sajma Green Energy Fair Zagreb 2025, bio je panel “Energetska tranzicija iz perspektive javnog sektora”, na kojem su sudjelovali gradonačelnici četiri hrvatska grada. Tako je iz Ludbrega došao Dubravko Bilić, iz Ogulina Dalibor Domitrović, iz Virovitice Ivica Kirin te iz grada Dugo Selo Nenad Panian. Panel je moderirao novinar Saša Ćeramilac, a gradonačelnici su pričali o tome što čine kako bi njihov grad ušao na listu samoodrživih gradova.

“Svi ulažemo u obnovljive izvore energije. Divljanje električne energije uslijed rata Rusije i Ukrajine nas je potaknulo da više u to ulažemo. U Virovitici smo iskoristili sve fondove koji su nam bili na raspolaganju. Cilj nam je da na sve krovove javnih zgrada stavimo solare i da imamo vlastitu proizvodnju. Sustav za pohranjivanje električne energije je važno imati da možemo biti samostalni.

Područje grada se nalazi na geotermalnom jezeru, idemo s prvom buštinom na 1300 metara, želimo omogućiti ne samo javnom sektoru jeftiniju električnu energiju, već poljoprivrednicima jeftiniju proizvodnju hrane. Svi naši novi projekti koje radimo, rade se tako da ima najmanje štete po okoliš, ugrađujemo dizalice topline i slično. Nas je natjerala sila da radimo na tome da budemo energetski neovisni”, rekao je Ivica Kirin.

Javne zgrade

Gradonačelnik Nenad Panian rekao je kako su od njega, kad je došao na vlast u Dugom Selu, tražili da brzo razvija grad. “Sad smo među gradovima koji se jako razvijaju i u koji se ljudi doseljavaju. Energetski smo obnovili sve javne zgrade, stavili smo solare, dizalice topline, nabavili električne automobile”, opisuje Panian sktivnosti u Dugom Selu.

Gradonačelnik Ludbrega, Dubravko Bilić, naglasio je izuzetnu važnost obnovljivih izvora energije za stabilnost industrijske proizvodnje. “Ljudi ne razumiju koliko je energija za industriju velika potrošnja i osjetljivo područje. Industrija je osjetljiva na promjene kao što je rat između Rusije i Ukrajine. I mi razvijamo geotermalnu energiju, solarnu energiju i sve ostalo.

Razvili smo i fond iz kojeg pomažemo građanima da i oni krenu putem te tranzicije. S obzirom na županijski prostorni plan nailazimo na neke probleme. Jučer smo potpisali ugovore za pet električnih autobusa, kostimo hibridne automobile. Javljamo se na natječaje Fonda koji su nam prihvatljivi”, rekao je Bilić.

Europski fondovi

S njim se slaže i ogulinski gradonačelnik Dalibor Domitrović. “Moramo maksimalno koristiti europske fondove. Čak 74 posto električne energije smo uštedjeli ugradnjom pametne rasvjete u gradu. Cijena električne energije u cijeni vode participara s 20 posto. Ako smanjite gubitke na vodovodnoj mreži, smanjit ćete i cijenu vode. Pomogli ste građanima. Neka ozbiljna ulaganja od strane gradske uprave od redovnih prihoda je teško očekivati. Trenutno u provedbi imamo tri projekta od 100 megavata u Ogulinu”, rekao je Domitrović.

Kirin je naglasio kako u gradu planiraju aktivnosti do 2050. godine. “Idemo u dva smjera. Dajemo privatnom sektoru da investira, a drugo je ono što mi kao gradovi moramo napraviti odnosno da sami postavimo sustave i da vlastitu potrošnju postavimo na nulu. Htjeli smo sami postaviti solarnu elektranu da smo neovismi, ali smo odustali zbog cijene HERA-e. Ako želite razvijati morate imati sufinanciranu električnu energiju kao u cijeloj EU. Mi smo na sušari za voće i povrće isprojektirali da bude potpuno energetski neovisna – jedan megavat solara.

Problem je administracija, postupak je predug, od izdavanja studija utjecaja na okoliš itd. Moramo zajedno s HEP-om raditi mrežu za prihvat električne energije. I taj postupak traje dugo. Država, HEP i mi kao lokalna samouprava trebali bismo planirati elektroenergetsku mrežu. S obzirom da idemo kao zemlja prema elektrifikaciji moramo imati punionice i preko 250 kilovata da ide brže punjenje. Naša mreža ne podržava sustav punionica. Važno je da gradovi kad donose planove da planiraju i do 2050. godine”, naglasio je Kirin.

Geotermalni izvori

Panian je dodao kako su u Dugom Selu sve obnovili. “Naše je da napravimo planove – ja imam pet bušotina u planu za razne namjene. Dajemo planove i strukturu do 2050. Nama za proizvodnju vodika trebaju energetski parkovi, vjetroelektrane, solari… Zaista smo postali kao mala djeca. Mi smo na rubu Panonskog mora, sve je puno geotermalne vode, i ništa ne koristimo”, tvrdi Panian o ovom pravom bogatstvu koje se nalazi pod zemljom i zbog kojeg bi stanovnici Dugog Sela mogli itekako dobro živjeti.

Gradonačelnik Ludbrega je naglasio kako se sustav mora promijeniti. “Država mora voditi računa da svi gradovi imaju jednaku šansu. Treba reforma kao u Danskoj da su svi dijelovi države jednako razvijeni. Treba prekinuti način financiranja preko poreza na dohodak. Imate sad hrpu vrtića napravljenih diljem Hrvatske, za dvije, tri godine, kad dođe do poremećaja na tržištu, imat ćete problem. Jer ljudi onda odlaze iz malih sredina u velik grad.

Mi sve gradske aktivnosti financiramo iz industrije. Kompanija za proizvodnju lijekova radi cijelu godinu, važno im je da imaju jeftiniju električnu energiju. Presudna nam je tranzicija bez prepreka. Ništa nam ne znači da radimo projekte koji se ne mogu umrežiti. Trafostanicu od 600 kilovata financirat će država. Geotermal je izvanredna priča za industriju, ali bušotina košta 9 milijuna. To sve treba jačati kroz EU projekte”, objašnjava Bilić.

Baterijski vlakovi

Kirin dodaje kako je još teže gospodarstvu, tu se postavljaju teži uvjeti. “Država je pokrenula Urbani razvojni fond, financira sve projekte koje mi ne možemo. Mi u Hrvatskoj još uvijek prekomotno živimo, imamo turizam. Plin treba ostati, neke stvari se ne mogu elektrificirati, npr. teretni vagoni. Baterijski vlakovi su super, ali tko će vući teške vagone”, pojašnjava gradonačelnik Virovitice.

“Nama nije potreban vidljivost nego kvalitetniji život naših građana. Jedinice lokalne samouprave su tu da stvaraju komunalnu infrastrukturu da naši građani bolje žive. Mi s lokalne razine moramo utjecati na život naših građana kroz male projekte elektrifikacije. Naša industija je nekonkurentna.

BDP nama raste zbog potrošnje i inflacije, a ne zbog proizvodnje. Odnos prema energiji dolazi od države, država mora to odraditi. Naša zadaća je da što više sredstava iz EU fondova povučemo i odradimo što više malih projekata da pomognemo našim građanima, ali i institucijama”, rekao je ogulinski gradonačelnik.

Demografski problemi

Gradonačelnik Ludbrega je naglasio da se energija stvara lokalno. “Sjever je zanimljiv za solare jer ima potrošnju koja generira potrebe. Ona nastaje u industriji i novim tehologijama. Suvremeni industrijski objekti trebaju energiju. Naša županije ne da graditi solarne elektrane jer zauzimaju poljoprivredna zeljišta. Zašto ne dopustiti agrosolar ili neki drugi oblik energije na nekom zemljištu koje nije prve kategorije”, pita Bilić te zaključuje kako u gradu računaju da će biti energetski samodostatni i prije 2050. godine.

Ivica Kirin je rekao kako u Virovitici trenutno imaju kapaciteta za proizvodnju više nego što je potrošnje. “Želimo dvije geotermalne elektrane postaviti na područje grada zajedno s državom. Nama je najvažnije industrija poljoprivreda. Jesti i piti moramo. Zemlje koje imaju resurs u hrani imaju bogatstvo. Želimo energiju iskoristiti za proizvodnju hrane. Imamo vodu iz rijeke Drave. Mi ne gradimo, mi to pripremamo za privatne investitore i potičemo otvaranje radnih mjesta. Kad Virovitia od Zagreba bude na 50 minuta onda ćemo biti posebno konkurentni”, rekao je Kirin te dodao kako se radi brza cesta prema Virovitici te željeznica prema Koprivnici.

Gradonačelnik Panian istaknuo je demografiju kao velik problem u Dugom Selu. “Ajmo poraditi prvo na demografiji. Dolaze mi Kinezi drugi tjedan. Nema tko će raditi, ljudi su otišli raditi van. Moramo poraditi na demografiji i prometnoj povezanosti. Mladi dolaze u Dugo Selo jer žele odgajati svoju djecu u miru, izvan Zagreba. Moramo biti svjesni onoga što imamo. Pet godina treba od ideje do projekta – to je naša administracija”, rekao je na kraju panela.