‘Manje stresa od prometnih gužvi pozitivno utječe na zaposlenike’

U sklopu konferencije Green Transition 2025 – 2030 prošlog su petka održana izlaganja i panel rasprave posvećene temama zelene tranzicije, kružne ekonomije i održivog razvoja. Događanje je okupilo stručnjake iz gospodarstva, javnog sektora i organizacija civilnog društva koji su podijelili svoja iskustva i primjere dobre prakse u provedbi zelenih i društveno odgovornih projekata.

Petre Grgasović, direktorica tvrtke ERKON d.o.o., kroz samostalno je predavanje predstavila „Projekt RIS ECOMOVE: Zelena tranzicija organizacijske mobilnosti“. U fokus izlaganja stavila je važnost planiranja održivih modela mobilnosti te prilagodbe organizacija ciljevima europske zelene tranzicije.

„Kvalitetna organizacijska mobilnost donosi dobrobit za zaposlenike. Manje stresa od prometnih gužvi i veća fleksibilnost u dolasku na posao pozitivno utječu na produktivnost i retenciju zaposlenika. Različiti oblici poticaja, posebno oni novčani, mogu povećati zadovoljstvo zaposlenika uvjetima rada“, istaknula je Grgasović.

Kružna ekonomija

U nastavku konferencije, uslijedio je panel „Kružna ekonomija“, na kojem su sudjelovali Saša Muminović, predsjednik uprave i direktor društva AquafilCRO d.o.o., Anđelko Švaljek, direktor RGNC Grupe d.o.o., Denis Čirjak, direktor prodaje u Valoviti papir – Dunapack d.o.o., Robert Vražić, direktor logistike u Vetropack Straža d.d. te Vlatka Mlakar, pročelnica Upravnog odjela za javnu nabavu i EU fondove Krapinsko-zagorske županije.

Panelisti su razgovarali o važnosti prelaska na kružne modele poslovanja, ulozi inovacija u smanjenju otpada i učinkovitijem korištenju resursa te o izazovima i prilikama koje donosi usklađivanje s europskim klimatskim politikama. “Zelena tranzicija nije samo pitanje okoliša, ona je pitanje i inovativnosti, jačanja konkurentnosti, društveno-odgovornog poslovanja i odnosa prema budućnosti naše djece i generacija koje dolaze.

Naravno da su poduzeća suočena s tim izazovima, ali mnoge firme s našeg područja se niz godina bave biznisima koji su vezani uz recikliranje, koje možemo nazvati kružnim ekonomijama i sigurno da dajemo doprinos, ne samo lokalno, već i puno šire. Vjerujem da će i ova konferencija pridonijeti time da razmijenimo znanja i iskustva, da pokažemo primjere dobre prakse i da se svi zajedno ohrabrimo na tom putu jer on nema alternative”, poručio je Anđelko Švaljek.

Ranjive skupine

Još jedno samostalno predavanje održala je i Karolina Kraljić iz organizacije Humananova pod nazivom Radna integracija ranjivih skupina kroz model gospodarenja tekstilnim otpadom. Predstavila je primjer uspješnog spajanja društvene odgovornosti i ekološke održivosti kroz konkretne modele zapošljavanja i recikliranja tekstila.

Anđelko Švaljek, kratko se osvrnuo na uspješnu suradnju RGNC Grupe sa radom organizacije Humananova te dodao kako pozdravlja menadžment koji spaja društveno koristan i s druge strane ekološki održiv rad. Program je zaključen panelom „Od temelja do krova“, na kojem su sudjelovali Marko Akmačić, MDK Građevinar, Tomislav Jugec, vlasnik i direktor Talo Solutions d.o.o. i Ratko Tuđa, vlasnik i direktor NETeko d.o.o.

Sudionici su istaknuli važnost održive gradnje, energetske učinkovitosti i korištenja inovativnih tehnologija u građevinskom sektoru kao ključnih preduvjeta za smanjenje emisija i postizanje klimatske neutralnosti.

Zelena gradnja

“Zelena gradnja za nas počinje već kod same ideje, a ne kod početka izvođenja radova. Također, naša tvrtka u svom poslovanju primjenjuje brojne elemente koji su usko vezani uz ovu temu – od tehnologija poput dizalica toplice koje štede do 70 posto energije, preko pametnih sustava upravljanja, do korištenja recikliranih materijala… Također, u velikoj mjeri lokalno nabavljamo materijale, što smanjuje štetne emisije do 15 posto prilikom transporta”, navodi Akmačić iz tvrtke MDK Građevinar.

Konferencija Green Transition pokazala se kao iznimno uspješan projekt koji svakako važi za jedan od koraka prema digitalnoj tranziciji, održivim inovacijama i primjeni novih tehnologija u zaštiti okoliša. Jasno je kako je zelena tranzicija izazov, ali i prilika, ne samo za gospodarstvo, već i za društvo u cjelini.

Zaključci s konferencije jasno su pokazali da Hrvatska ima potencijal, znanje i resurse da bude predvodnica održivog razvoja u regiji, ali za to je potrebna zajednička vizija, konkretne mjere i kontinuirani dijalog između privatnog i javnog sektora.