Sljedeći veliki korak za Hrvatsku je baterijska pohrana energije

U Hrvatskoj se upravo odvija proces prilagodbe mrežnih sustava i zakonodavstva koji će omogućiti da obnovljivi izvori i pohrana energije postanu standard, a ne iznimka

U Bolu na Braču prošli tjedan održano je najveće okupljanje elektrotehničke struke u regiji. 17. Dani inženjera elektrotehnike okupili su 1.300 sudionika iz akademske zajednice, industrije i državne uprave, a teme poput baterijskih sustava, umjetne inteligencije, o tehničkim izazovima distribucijskog sustava u uvjetima energetske tranzicije, kao i sigurnosti škola, pokazale su važnost i nezamjenjivost ovih stručnjaka u društvu.

U Europi, baterijski sustavi postaju jedan od ključnih alata za stabilnost elektroenergetskih mreža u čemu prednjače Velika Britanija, Italija, Njemačka i Francuska. Na Danima inženjera istaknuto je da upravo baterijska pohrana energije predstavlja sljedeći veliki korak za Hrvatsku. Ali i naglašeno kako integracija takvih sustava zahtijeva nova tehnička rješenja u mreži, prilagodbu propisa i bolju koordinaciju operatora.

Mijenja se paradigma tradicionalnog elektroenergetskog sustava korištena preko 100 godina. Sustav koji je dimenzioniran na jedan način, doživljava nove postavke s dvosmjernim tokovima snage već od krajnjeg korisnika, što zahtijeva nove razine fleksibilnosti sustava za prilagodbu novim zahtjevima. Cijeli elektroenergetski, a osobito distribucijski sustav, u tim uvjetima energetske tranzicije prolazi kroz jednu svojevrsnu revoluciju s brojnim inženjerskim izazovima.

Presudna uloga

Korištenjem umjetne inteligencije (AI) u sustavima (SCADA) koji nadziru i upravljaju složenim procesima u energetici i industriji, otvaraju se posve nove mogućnosti. AI analizira goleme količine podataka u realnom vremenu, predviđa kvarove, optimizira rad i pomaže u balansiranju mreže. Poslana je jasna poruka kako SCADA + AI nije samo tehnološki trend, već način da se poveća učinkovitost i otpornost infrastrukture te da ljudska pogreška postane sve rjeđa.

Europska energetska tranzicija donosi goleme izazove: prelazak na obnovljive izvore, digitalizaciju i decentralizaciju mreža te jačanje sigurnosti opskrbe. U Hrvatskoj se upravo odvija proces prilagodbe mrežnih sustava i zakonodavstva koji će omogućiti da obnovljivi izvori i pohrana energije postanu standard, a ne iznimka.

Inženjeri elektrotehnike u toj tranziciji imaju presudnu ulogu: oni su spojnica između tehnologije i regulative, oni koji osiguravaju da sustavi budu ne samo učinkoviti – nego i sigurni, održivi i usklađeni s europskim normama. Bez njih, energetsku tranziciju nije moguće provesti.

Dani inženjera elektrotehnike okupili su 1.300 sudionika iz akademske zajednice, industrije i državne uprave

Sigurnost u školama

Državni tajnik Tonči Glavinić predstavio je na Danima prijedloge novih Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju, koji će imati velik utjecaj i na elektrotehničku struku. Novi zakoni predviđaju promicanje energetski učinkovitih i pametnih zgrada, obnovu postojećih zgrada s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova te stvaranje nacionalnog fonda zgrada s nultom emisijom do 2050. godine.

Za elektrotehničku struku to znači veći angažman u projektiranju sustava upravljanja energijom, automatizaciji zgrada i implementaciji tehnologija poput pametne rasvjete, solarne energije i pohrane. Zakoni stvaraju okvir u kojem se elektrotehnika i graditeljstvo konačno povezuju u istu cjelinu.

Među najupečatljivijim predavanjima bilo je ono inženjera Marka Sikirice pod naslovom „Otvorene škole, zatvorene oči: inženjerski pristup sigurnosti vrtića i škola koji nam nedostaje“. Sikirica je jasno upozorio da Hrvatska nema propisane standarde sigurnosti u školama kakve primjenjuje većina zemalja EU i istaknuo kako sigurnost nije luksuz već obveza društva i inženjera. Predloženo je uvođenje sigurnosnog elaborata za škole i vrtiće te stvaranje multidisciplinarnih timova koji bi zajedničkim snagama i znanjem stvorili sigurno okruženje za našu djecu.

Zaključak ovogodišnjih Dana jasan je: inženjeri elektrotehnike nisu samo tehničari. Oni su graditelji sigurnijeg, pametnijeg i održivijeg društva. Njihov rad znatno utječe na svakodnevni život građana, a njihova znanja postaju temelj za tranziciju u budućnost u kojoj su energija, sigurnost i odgovornost međusobno povezani.

U Hrvatskoj se upravo odvija proces prilagodbe mrežnih sustava i zakonodavstva koji će omogućiti da obnovljivi izvori i pohrana energije postanu standard, a ne iznimka