‘Ako dijete vidi da roditelj koristi platnenu vrećicu, i ono će to činiti’

Udruga Lijepa Naša već dugi niz godina provodi niz nacionalnih i međunarodnih projekata u suradnji s različitim partnerima i Ekoškolama diljem Hrvatske

Sve veći broj zagrebačkih škola uključuje se u programe usmjerene na edukaciju djece o zaštiti okoliša i održivom razvoju. Uz podršku Udruge Lijepa naša, škole provode aktivnosti u sklopu međunarodnog programa Ekoškole, čiji je cilj razvijati kod učenika svijest o važnosti očuvanja prirode i poticati ih na odgovorno ponašanje u svakodnevnom životu.

Program obuhvaća različite teme, od pravilnog zbrinjavanja otpada do energetske učinkovitosti, a uključuje i praktične projekte kroz koje učenici stječu konkretna znanja i vještine. No, najprije da vidimo što država propisuje kada je u pitanju edukacija djece o važnim temama održivosti i zaštite okoliša.

S obzirom da nam resorno ministarstvo na taj upit nije odgovorilo, iako smo upit poslali prije više od mjesec dana, oslonili smo se na Narodne novine i Odluku o donošenju kurikuluma za međupredmetnu temu Održivi razvoj za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj.

Održivi razvoj

Kurikulum tako propisuje međupredmetnu temu “Održivi razvoj” za osnovne i srednje škole koja uključuje sve tri dimenzije održivosti – okolišnu, ekonomsku i društvenu te njihovu međuovisnost. Temeljna zadaća te teme je pripremiti učenike za djelovanje u društvu s ciljem osobne i opće dobrobiti. Naime, učenicima se daje spoznaja o globalnim i lokalnim izazovima, raznolikosti prirode, potrebi održivog upravljanja prirodnim dobrima, uključujući granice opterećenja okoliša, a pritom se razvijaju generičke vještine poput kritičkog mišljenja, sposobnosti prilagodbe promjenama te rješavanje problema.

Tema “Održivi razvoj” treba se prožimati kroz predmete (obvezne i izborne), sat razrednika, integriranu nastavu, projekte, izvanučioničku nastavu, terensku nastavu i izvannastavne aktivnosti. Škole su dužne uključiti ovu temu u kurikulum škole pa one škole koje to učine očekuju od svojih učenika da nakon edukacije prepoznaju utjecaj ljudskih aktivnosti na okoliš i ljude, razlikuju dobre od štetnih praksi, sudjeluju u aktivnostima škole i zajednice vezanima uz zaštitu okoliša, primjenjuju praktične navike poput razvrstavanja otpada, štednje energije, korištenja lokalne hrane i slično. Učenici se također potiču na razvoj stavova i vrijednosti koje uključuju odgovornost prema okolišu i budućim generacijama.

Za razliku od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, koje ne odgovara na naše upit, iz Udruge Lijepa naša rado su se odazvali i objasnili nam sve što nas je zanimalo oko projekta Ekoškola, međunarodnog programa Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš, usmjerenog na integraciju odgoja i obrazovanja za zaštitu okoliša i održivi razvoj u svakodnevni život škola i vrtića.

U Hrvatskoj imamo 170 osnovnih škola i 39 srednjih škola s aktivnim statusom Ekoškole što pokazuje da su značajno više uključene osnovne škole

Znanstveni piknik u Gornjoj Stubici, Biom poziva djecu na štand

304 Ekoškola i 2 EcoCampusa

Ovaj program je pokrenut 1994. u Danskoj, Njemačkoj, Grčkoj i Velikoj Britaniji, a u Hrvatsku je stigao 1998. Prvih 20 škola steklo je status 2001. godine. Danas u Hrvatskoj djeluje 304 Ekoškola i 2 EcoCampusa. U Hrvatskoj Ekoškole provode se u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama, učeničkim domovima, školama za djecu s teškoćama u razvoju te visoko obrazovnim ustanovama koje nazivamo FEE EcoCampus.

“Ciljevi programa Ekoškola su ugradnja odgoja i obrazovanja za zaštitu okoliša i održivi razvoj u sve segmente odgojno-obrazovnog sustava i svakodnevni život djece, učenika i mladih te djelatnika Ekoškole. Odgojiti mlade generacije osjetljivima na pitanja okoliša i osposobiti ih za donošenje odluka o razvitku društva u budućnosti. Poticati učenike na aktivno sudjelovanje u zajednici. Promicati vrijednosti odgovornosti, solidarnosti, zajedništva i brige za budućnost”, kazuju nam iz Udruge Lijepa naša te dodaju kako u Zagrebu aktivni status Ekoškola ima 41 odgojno-obrazovna ustanova od čega su 22 osnovne škole i 19 dječjih vrtića. Trenutno u Zagrebu nema srednjih škola uključenih u program.

“U Hrvatskoj imamo 170 osnovnih škola i 39 srednjih škola s aktivnim statusom Ekoškole što pokazuje da su značajno više uključene osnovne škole. Osnovne škole imaju više prostora za izvannastavne aktivnosti i projektni rad, dok su srednje škole snažnije usmjerene na predmetni program i pripremu za državnu maturu ili struku, pa je teže pronaći dovoljno vremena za dodatne sadržaje”, pojašnjavaju nam iz Udruge.

Program Ekoškola razvija ekološku svijest kod djece i mladih kroz sudjelovanje u praktičnim aktivnostima i projektima

Male akcije, velike promjene

Udruga Lijepa Naša već dugi niz godina provodi niz nacionalnih i međunarodnih projekata u suradnji s različitim partnerima i Ekoškolama diljem Hrvatske, među kojima važnu ulogu imaju i zagrebačke škole i vrtići. Projekti poput “Mi jedemo odgovorno” usmjerili su učenike i učitelje na promišljanje o održivoj prehrani, povezujući svakodnevne prehrambene navike s utjecajem na okoliš. U okviru “Velikog lova na biljke”, učenici su istraživali biološku raznolikost svoga kraja, učili prepoznavati i bilježiti biljne vrste te razvijali svijest o važnosti očuvanja prirodnih staništa.

Posebnu pozornost privukla je i “Najveća svjetska lekcija”, kroz koju su učenici upoznali globalne ciljeve održivog razvoja i povezali ih s lokalnim primjerima iz svoga okruženja. Kroz sudjelovanje u ovim i sličnim projektima, učenici i učitelji zagrebačkih Ekoškola stekli su nova znanja i vještine, ali i priliku da rezultate svojega rada prenesu izvan učionice u školsku zajednicu, obitelj i širu javnost. Učenici su, primjerice, aktivno sudjelovali u sadnji stabala, uređenju školskih vrtova, izradi kompostišta, akcijama recikliranja te istraživačkim radionicama o vodi, energiji i klimi.

Učitelji su pak kroz projekte dobili dodatne edukativne materijale, razmijenili iskustva s kolegama iz drugih škola te ojačali svoju ulogu u odgoju i obrazovanju za održivi razvoj. Najvažniji rezultat jest činjenica da su se kroz konkretne aktivnosti učenici uvjerili kako i njihove male akcije mogu donijeti stvarne promjene, od ljepšeg i zelenijeg školskog dvorišta do smanjenja otpada i odgovornijeg odnosa prema hrani. Upravo takva iskustva grade trajne vrijednosti, jačaju osjećaj odgovornosti te motiviraju djecu i mlade da i u budućnosti budu nositelji pozitivnih promjena u zajednici.

Udruga Lijepa Naša nacionalni je koordinator međunarodnog programa Ekoškole u Hrvatskoj

Provjerite svoje znanje o zaštiti okoliša

Važna je suradnja

“Program Ekoškola razvija ekološku svijest kod djece i mladih kroz sudjelovanje u praktičnim aktivnostima i projektima. Učenici sudjeluju u razvrstavanju otpada, kompostiranju, prikupljanju starog papira, čepova i baterija, sade i njeguju školske vrtove, izrađuju predmete i igračke od recikliranih materijala, sudjeluju u akcijama čišćenja školskog dvorišta ili lokalne zajednice, prate potrošnju vode i energije kroz eko patrole te bilježe rezultate u eko dnevnike. Posebna se pozornost posvećuje obilježavanju važnih ekoloških datuma poput Dana planeta Zemlje, Dana voda ili Dana bez automobila, kada se organiziraju radionice, izložbe ili predavanja.

Učenici također istražuju teme biološke raznolikosti, klimatskih promjena, održive prehrane, kružnog gospodarstva, obnovljivih izvora energije, a kroz projekte poput sadnje stabala, izrade kompostišta i sl. razvijaju osjećaj odgovornosti i uče kako male promjene mogu dovesti do velikih rezultata. Na taj način program gradi trajne navike i potiče djecu da svoje novo stečeno znanje prenose u obitelj i širu zajednicu”, ponosno ističu iz ove udruge.

Zanimalo nas je primjećuju li u Lijepoj našoj razlike u ponašanju i stavovima djece prije i nakon uključivanja škole u program. “Da, učenici postaju osjetljiviji na bacanje otpada, odgovorniji u štednji energije i vode i postanu inicijatori promjena u obitelji (npr. traže da se koristi platnena vrećica ili kompostira). Ključno je da učenici postaju svjesni problema te kroz svakodnevne aktivnosti izravno i u praksi doprinose potencijalnom rješenju istog”, kazuju nam te dodaju kako su učitelji, nastavnici i roditelji važni sudionici programa Ekoškole. Učitelji su nositelji promjena, a roditelji ključni za prenošenje navika u obitelj. Kad su roditelji uključeni (npr. kroz eko odbor ili zajedničke akcije), rezultati su dugotrajniji.

Ekoškole, prateći metodologiju “7 koraka”, bave se širokim rasponom tema važnih za održivi razvoj

Sveobuhvatna podrška

Udruga Lijepa Naša nacionalni je koordinator međunarodnog programa Ekoškole u Hrvatskoj i školama pruža sveobuhvatnu podršku od prvog uključivanja do obnavljanja statusa. “Organiziramo seminare, radionice i stručne skupove za odgojitelje, učitelje i nastavnike te ih educiramo o metodologiji “7 koraka”.

Školama pružamo mentorsku i savjetodavnu pomoć: pratimo rad, pomažemo u dokumentiranju aktivnosti, savjetujemo o izboru tema (otpad, voda, energija, hrana, biološka raznolikost, klimatske promjene) i podupiremo organizaciju projekata. Brinemo o stjecanju i obnavljanju statusa Ekoškola, promoviramo aktivnosti naših škola u zemlji i svijetu te omogućujemo umrežavanje kroz godišnje Susrete Ekoškola i međunarodne projekte.

Provodimo i natječaje i projekte namijenjene Ekoškolama te izdvajamo najbolje primjere u Godišnjaku Ekoškola. Naša je uloga biti trajna podrška svim ustanovama koje žele razvijati ekološku svijest i održive navike, od osnivanja eko odbora do podizanja Zelene zastave i daljnjeg napredovanja u statusu”, objašnjavaju nam.

Sve veći broj zagrebačkih škola uključuje se u programe usmjerene na edukaciju djece o zaštiti okoliša i održivom razvoju

Tresetišta pohranjuju ugljika više od svih svjetskih šuma zajedno

7 koraka

Ekoškole, prateći metodologiju “7 koraka”, bave se širokim rasponom tema važnih za održivi razvoj, poput razvrstavanja otpada i recikliranja, štednje energije i vode, očuvanja biološke raznolikosti, klimatskih promjena, održive prehrane, zdravog života, ciljevima održivog razvoja, održivog prometa itd.

Svaka škola bira temu koja najbolje odgovara njezinoj situaciji i potrebama lokalne zajednice, odnosno ono što prepoznaje kao prioritet u svom okruženju. Da bi postala Ekoškola, odgojno-obrazovna ustanova mora proći kroz 7 koraka metodologije: osnivanje eko odbora, ocjena stanja okoliša, izrada plana djelovanja, provođenje aktivnosti i praćenje stanja, povezivanje s kurikulumom, informiranje javnosti te donošenje eko kodeksa.

Sve aktivnosti moraju biti dokumentirane u online aplikaciji i verificirane od strane nacionalnog koordinatora. Kada škola pokaže da je u potpunosti provela program, dodjeljuje joj se povelja i međunarodno priznati simbol zelena zastava sa znakom Ekoškole. Status vrijedi dvije godine, nakon čega slijedi obnova. U postupku obnove škola mora dokazati da je otišla korak dalje, razvila nove projekte, proširila teme i uključila širu zajednicu.

Ciljevi programa Ekoškola su ugradnja odgoja i obrazovanja za zaštitu okoliša i održivi razvoj u sve segmente odgojno-obrazovnog sustava i svakodnevni život djece

Smanjenje otpada

“Evaluacija se provodi svake dvije godine u procesu obnove statusa. Nacionalni koordinator prati i vrednuje aktivnosti, a škole moraju dostaviti iscrpnu dokumentaciju i primjere dobre prakse.

Iskustva zagrebačkih Ekoškola pokazuju vrlo pozitivne učinke: vidljivo smanjenje otpada i uvođenje sustavnog razvrstavanja, racionalnije korištenje energije i vode uz sudjelovanje učenika u praćenju potrošnje, jače uključivanje roditelja i lokalne zajednice u akcije, razvoj trajne ekološke svijesti kod učenika, koje često prenose navike i u obitelj, provedbu brojnih projekata s temama poput biološke raznolikosti, održive prehrane ili klimatskih promjena. Zagrebačke Ekoškole pokazuju da program dugoročno mijenja školski život i stavove učenika, nastavnika i roditelja”, kazuju naši sugovornici.

Kad je riječ o najvećim izazovima u radu s djecom i školama vezano uz odgoj i obrazovanje za zaštitu okoliša i održivi razvoj, iz Udruge Lijepa naša tvrde kako to proizlazi iz nekoliko čimbenika.

Roditelji trebaju biti primjer svojoj djeci, jer djeca najviše uče promatrajući upravo njih

Klimatske promjene u brojkama: Podaci koji zovu na hitne mjere

Entuzijazam kao takav

“Prije svega, to je održavanje kontinuiteta: programi ili projekti često ovise o entuzijazmu pojedinih učitelja, pa promjene kadrova ili ravnatelja mogu usporiti ili prekinuti aktivnosti. Financijski i infrastrukturni uvjeti također predstavljaju prepreku: mnoge škole nemaju dovoljno sredstava za uređenje okoliša, postavljanje kompostišta, sustave za štednju vode ili obnovljive izvore energije, iako bi upravo ti primjeri najviše doprinijeli praktičnom učenju.

Izazov je i motivacija roditelja i lokalne zajednice, jer ekološki projekti najbolje uspijevaju kad se znanja i navike iz škole prenesu u obitelji i širu okolinu. Kod djece se pak zna pojaviti osjećaj da njihov doprinos nema velikog utjecaja, pa je zadatak učitelja pokazati im da i male akcije, poput razvrstavanja otpada ili štednje energije, imaju stvarne rezultate. Dodatno, u hrvatskim školama odgoj i obrazovanje za zaštitu okoliša i održivi razvoj još uvijek nije dovoljno integriran u sve nastavne predmete, već se često promatra kao dodatna aktivnost. To stvara izazov u smislu opterećenosti nastavnog plana i vremena učitelja.

Unatoč svemu, iskustva pokazuju da kada se odgoj i obrazovanje za zaštitu okoliša i održivi razvoj uključi u svakodnevni život škole kroz školske vrtove, eko patrole i obilježavanje eko datuma djeca rado sudjeluju i razvijaju trajne navike koje prenose i izvan škole“, pojašnjavaju nam iz Udruge.

Zagrebačke Ekoškole pokazuju da program dugoročno mijenja školski život i stavove učenika, nastavnika i roditelja

Poruka za roditelje

Dodaju i kako bi u budućnosti voljeli vidjeti sustavniju podršku Grada Zagreba kroz ulaganja u zeleniju infrastrukturu i zelene projekte, još snažniju integraciju odgoja i obrazovanja za zaštitu okoliša i održivi razvoj u školski kurikulum, više umrežavanja škola na međunarodnoj razini radi razmjene iskustava i dobre prakse, te jače uključivanje roditelja i lokalnog gospodarstva, jer bez njihove potpore dugoročne promjene nisu moguće.

Za kraj imaju i poruku za roditelje koji žele odgajati ekološki osviještenu djecu: „Neka budu primjer svojoj djeci, jer djeca najviše uče promatrajući upravo njih.

Ako vide da štede vodu, koriste platnenu vrećicu, razvrstavaju otpad i oni će to činiti. Male navike stvaraju velike promjene, a odgoj za održivost je ulaganje u njihovu budućnost.“

---