Konferencija ‘Budućnost hrane’: Bacanje hrane postao je velik problem

Domaća kućanstva prednjače u neracionalnoj potrošnji hrane, što se na kraju ogleda u praznijem novčaniku i velikim količinama otpada

U zagrebačkom hotelu International, u organizaciji Motus Media Grupe, održana je konferencija „Budućnost hrane i maloprodaje” na kojoj su brojni stručnjaci i sudionici u procesu proizvodnje i distribuciji hrane u Hrvatskoj govorili o izazovima i problemima s kojima se suočavaju, kao i potrebnim rješenjima. S obzirom na brze tehnološke inovacije, promjene u potrošačkim navikama i sve većem naglasku na održivost, sektor hrane i maloprodaje suočava se s izazovima i prilikama koje oblikuju budućnost naše globalne prehrambene infrastrukture. Potrošačima je, jasno, najvažnija cijena, ali i kvaliteta i sigurnost proizvoda koje kupuju i na kraju jedu. Stoga je konferencija „Budućnost hrane i maloprodaje” dala odgovore na ključna pitanja što će se dogoditi s domaćom poljoprivrednom proizvodnjom, je li naša hrana sigurna, kvalitetna i konkurentna u odnosu na uvoznu robu na domaćem tržištu.

„Prehrambena sigurnost i konkurentnost su globalni izazovi s kojima se suočavamo u posljednje vrijeme od koronakrize, do rata o Ukrajini. Briga o okolišu, klimatske promjene, održavanje dobavnih lanaca i proizvodnje, uz novu tehnologiju važni su elementi koji će kreirati ovo područje”, ustvrdio je uvodno Zdravko Tušek, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. No, domaća se proizvodnja hrane suočava s još izazova od kojih neki traju desetljećima.

„Da bismo mogli govoriti o budućnosti hrane i maloprodaje, u Hrvatskoj i EU treba prije svega analizirati i reći u kakvoj se situaciji po pitanju proizvodnje nalazimo. Hrvatska je lani ostvarila najveći, povijesno gledajući, vanjskotrgovinski deficit u proizvodnji prehrambenih proizvoda. To je bilo 1,9 milijardi eura, odnosno 30 posto u odnosu na 2020. godinu. Izvoz nam pada za 2,5 posto, a uvoz raste na 10 posto. U ovoj godini je pokrivenost tržišta proizvodnjom pala na 67 posto”, ustvrdio je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.

Nužna proizvodnja

Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora osvrnula se na dugotrajni pad domaće potrošnje, ali i na prilike s kojima se suočavamo na domaćem tržištu hrane. „Pravo je pitanje želimo li svoje gospodarstvo bazirati na turizmu ili ćemo se preorijentirati na proizvodnju, naročito hrane, bez koje nema života. Hrvatska ima sve prirodne resurse za proizvodnju hrane. Potrebno je transformirati ovaj sektor i preorijentirati ga s proizvodnje sirovina za izvoz te ga prenamijeniti za proizvodnju svježih i praktičnih proizvoda te proizvoda prilagođenih tržištu, što uključuje i kružno gospodarstvo“, rekla je Petir.

U nastavku je naglasila kako zbog toga trebamo jačanje kapacitete proizvodnje, prerade i skladištenja proizvoda, edukaciju na kojoj se radi, ali i potrebu prepoznavanja primjera jačanja ovog sektora. „Hrvatska je putem zajedničke europske poljoprivredne politike dobila pet milijardi eura, no mnogi se slažu da novac za rješavanje svih problema u našoj poljoprivredi nije dovoljan“, rekla je. Govorila je i o sigurnosti hrane. Uspostavljena je Alpe-Adria-Dunav regija koja bi trebala biti GMO free. Odaziv drugih zemalja je vrlo dobar jer je to mjera za promociju ekološke poljoprivrede i seoskog turizma. Uložen je niz primjedbi Europskoj komisiji zbog tehnika modifikacije i patentiranja biljaka i sjemenja. Predložila je i uspostavljanje jedinstvenog roka trajanja smrznutog mesa i mesnih proizvoda u cijeloj EU.

„Danas možete doslovno naći dinosaure u hladnjacima i mislim da to nije dobro”, zaključila je. No, s obzirom na to da sve više hrane uvozimo, a samodostatni smo samo u proizvodnji pet prehrambenih proizvoda, postavlja se pitanje je li sav novac koji je EU uložila u domaću poljoprivredu, a riječ je o 10 milijardi eura, opravdano dodijeljen i potrošen na kvalitetan način. „Ne učimo iz teških situacija. Nismo naučili puno voditi poljoprivredu. Ali, optimist sam, jer mislim da ima mogućnost, resursa, novca i znanja. Možda nam je potrebno da tresnemo u zemlju pa da se osvijestimo“, ustvrdio je Vlado Čondić Galiničić, predsjednik Udruženja poljoprivrede, HGK. „Radi se o tradicionalnim, vrlo otpornim i žilavim proizvodnjama. Prilagodbe se događaju, trebale bi biti brže, ali to su djelatnosti koje nikad neće propasti, jer dok ima ljudi trebat će i hrane. Na nivou Vlade bi trebale postojati stručne grupe koje bi trebale sve detaljno definirati. Naša strategija je napisana i za Bugarsku i Azerbajdžan. Kad bi suradnja bila bolja i kad bi se na nivou vlade više razgovaralo o proizvodnji hrane, mislim da bi to bilo rješenje“, rekla je konzultantica u sektoru prehrane Zvjezdana Blažić.

Godišnje se baca preko 286.000 tona hrane, od toga 216.000 tona iz kućanstava

Bacanje hrane

No, veliki je problem i bacanje hrane. Domaća kućanstva prednjače u neracionalnoj potrošnji hrane, što se na kraju ogleda u praznijem novčaniku i velikim količinama otpada. „Još 2021. godine su provedene prva istraživanja o otpadu o hrani na svim razinama. Preko 286.000 tona hrane se baca godišnje, od čega je 216.000 tona iz kućanstava. U kućanstvima nam otpada 54 kilograma po stanovniku i tu smo malo ispod europskog prosjeka”, otkrila je Vesna Cetin Krnjević, voditeljica službe u Sektoru za fondove EU, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, dodavši da su raspisali natječaje za projekte kojima nastoje postići globalni cilj o smanjenju količine otpada od hrane za 50 posto do 2030. godine. Ipak, čini se da bacamo kvalitetnu hranu.

„Mogu odgovorno reći da je hrana proizvedena u Hrvatskoj kvalitetna i da bi se potrošači trebali orijentirati na domaće proizvode. Potrošači bi trebali ući u dubinu i pogledati sastav i deklaracije – vidjeli bi da je dobar dio hrane uvezen iz drugih europskih i trećih zemalja. No potrošači sasvim sigurno jedu sigurnu hranu. Naš sustav je integriran u europski sustav sigurnosti hrane koji je jedan od najstrožih na svijetu. No stvar je cijene koliko će potrošač kvalitetnu hranu jesti“, rekao je Dražen Knežević, voditelj Centra za sigurnost hrane, HAPIH. Naglasio je da je u Europi prihvaćen termin standarda koji označava kvalitetu hrane i njihov utjecaj na zdravlje.

„Sad kad vidimo posljedice klimatskih promjena, moramo pripaziti na dolazak novih štetnih mikroorganizama koji nisu samo štetni za životinje, nego i za ljude, prije svega mislim na zoonoze. Imamo spremne projekte vrijedne oko milijun eura u kojima ćemo praćenje i pravovremene odgovore uspostaviti u tri godine. Sve češće smo svjedoci povlačenja hrane s polica i to je znak odgovornog funkcioniranja sustava. Sami distributeri su odgovorni za stavljanje hrane na tržište i kontrolama se provjerava ako do nečega dođe”, zaključio je Knežević.

Sve je češće povlačenje hrane s polica, to je znak da sustav funkcionira

Izložba s porukom

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva četvrtu godinu za redom organizira Izložbu pod nazivom „Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati!“ u cilju podizanja svijesti javnosti o problematici otpada od hrane. Povodom organizacije Izložbe Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva je na svojim mrežnim stranicama 12.3.2024. objavilo Javni poziv osnovnim i srednjim školama za sudjelovanje u Izložbi „Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati!“

Navedena izložba predviđena je kao manifestacija s ciljem podizanja svijesti javnosti o problematici otpada od hrane, a održat će se 1. listopada 2024. godine, povodom Svjetskog dana osviještenosti o otpadu od hrane, koji se obilježava svake godine 29. rujna. Manifestacija će se održati u ulaznom prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a trajat će od 10 do 20 sati.

Ideja Izložbe je da kroz sedam tematskih sekcija, koje zajedno čine jednu cjelinu, učenici odabranih osnovnih i srednjih škola kroz svoje praktične i kreativne radove pridonesu podizanju svijesti javnosti o problemu otpada od hrane i bacanja hrane te pruže potrošačima jednostavne savjete kako smanjiti otpad od hrane kod kuće, u restoranu i prilikom kupovine. Navedena Izložba je jedna od aktivnosti koja doprinosi ostvarenju cilja UN Agende za održivi razvoj do 2030. godine, koja kaže da je potrebno prepoloviti otpad od hrane na razini maloprodaje i kućanstava te općenito smanjiti gubitke hrane duž cijelog prehrambenog lanca. Ulaz je besplatan za sve posjetitelje, poručuju iz Ministarstva.

Hrvatska ima sve prirodne resurse za proizvodnju hrane, naglasila je Petir

Doniranje hrane

Procjenjuje se da se oko 30% proizvedene hrane u svijetu baci. Iako se radi o gruboj procjeni, upravo bi ta količina bačene hrane mogla nahraniti 2 milijarde ljudi. Ukoliko se ne može spriječiti nastajanje viškova hrane, hranu se može donirati ukoliko je ona sigurna i zdravstveno ispravna. Postoji niz razloga za doniranje viškova hrane koja je i dalje sigurna za konzumaciju. Jedan od najvažnijih razloga je pomoć ljudima koji su u potrebi, no svakako treba nadodati i ekonomsku uštedu i pozitivan ekološki aspekt budući da velike količine viškova hrane koje završe kao otpad imaju negativan utjecaj na okoliš.

Doniranjem hrane pokazuje se društvena odgovornost tvrtke, a to se može iskoristiti u marketinške svrhe. Najjednostavniji način za započeti doniranje hrane je uključivanje u IT sustav za doniranje hrane „e-doniranje” u vlasništvu Ministarstva poljoprivrede. Poveznicu e-doniranje možete naći na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede kao i na stranicama Platforme za sprječavanje otpada od hrane.

IT sustav za doniranje hrane „e-doniranje” jest mrežna platforma u vlasništvu Ministarstva poljoprivrede. Izrađena je u cilju jednostavnijeg i bržeg povezivanja donatora hrane i posrednika u lancu doniranja hrane. Unaprjeđenjem komunikacije među dionicima sustava doniranja hrane dolazi do jednostavnije i učinkovitije preraspodjele viškova hrane potrebitima, što je važno prije svega zbog brige o čovjeku, a također posjeduje i pozitivan ekonomski, društveni te okolišni aspekt.

Prehrambena sigurnost i konkurentnost su globalni izazovi s kojima se suočavamo

Vodič o rokovima trajanja hrane

Koliko je bacanje hrane velik problem, ne samo u Hrvatskoj, već u cijelom svijetu, pokazuju važne inicijative kojima se bacanje hrane pokušava svesti na što manju mjeru. Jedna od inicijativa je i „Vodič za označavanje roka trajanja hrane”, koji je izdalo Ministarstvo poljoprivrede, a kojem je cilj bolje razumijevanje i pravilno navođenje obveznog podatka na hrani koji se tiče roka trajanja.

Namijenjen je svima koji utječu na sadržaj informacija na hrani kao i potrošačima koji donose odluke o kupnji na osnovu tih informacija. Izuzetno je važno da subjekti u poslovanju s hranom ispravno odrede i navedu rok trajanja hrane kao i da ga potrošači razumiju na ispravan način. Nerazumijevanje i nerazlikovanje značenja navedenog datuma minimalne trajnosti (“Najbolje upotrijebiti do…” ili “Najbolje upotrijebiti do kraja…”) ili „Upotrijebiti do…” datuma može dovesti do povećanja rizika od nesigurne konzumacije hrane i povećanog bacanja hrane.

„Ovim Vodičem želimo subjektima u poslovanju s hranom dati preporuke kako, u okviru zakonskih propisa, mogu ispravno odrediti i ispravno navoditi rok trajanja hrane, čime se postiže potpuno informiranje potrošača prilikom odabira hrane koju kupuju. Vodič sam po sebi nije obvezujući, u njemu se navode primjeri koji opisuju načine kako subjekti u poslovanju s hranom mogu ispravno odrediti rok trajanja hrane te kako tu informaciju ispravno pružiti potrošačima”, objasnili su iz Ministarstva.

Potrošačima je najvažnija cijena, ali i kvaliteta i sigurnost proizvoda koje kupuju i na kraju jedu

Aplikacija protiv bacanja hrane

U Hrvatskoj se godišnje baci više od 280 tisuća tona hrane. Gotovo 40 posto toga je jestiva hrana što je bio povod za nastanak aplikacije Crumbs.hr preko koje korisnici mogu pronaći hranu koja tijekom dana nije prodana u trgovinama, pekarama, restoranima, voćarnama i drugim ugostiteljskim objektima te ju kupiti po znatno nižoj cijeni. Aplikacija funkcionira na način da korisnici na platformi mogu izabrati tzv. pakete iznenađenja u kojima su viškovi hrane od tog dana i preuzeti ih u trgovini ili kod ugostitelja s najmanje 50 posto popusta.

„Sadržaj paketa nije skroz poznat jer objekti ne znaju što će im od hrane ostati na kraju dana, no korisnici mogu biti sigurni da je ono što kupuju unutar roka trajanja i s popustima od 50 do 70 posto. Cilj platforme je smanjiti bacanje hrane i kroz povezivanje korisnika sa svima onima koji ju prodaju, doprinijeti održivijem društvu”, objasnio je osnivač Crumbs.hr platforme Antonio Matušan. Platforma zasad ima u bazi pedesetak prodajnih lokacija u Zagrebu i njihov broj raste iz dana u dan.

Vlasnici objekata tu vide brojne prilike jer osim što ne moraju bacati neprodanu hranu, ostvaruju dodatni prihod i šire bazu kupaca. Aplikacija će nuditi i druge proizvode s kratkim rokom trajanja poput svježeg cvijeća. Crumbs.hr počinje s radom u rujnu ove godine i za korisnike će biti besplatan, a s vremenom će nuditi i dostavu tako da kupci neće trebati osobno preuzimati proizvode na lokaciji.