Luka Oman upozorava: ‘Nemamo vremena, trenutno jedemo razaranje i smrt’

Klimatske promjene jedno su od gorućih pitanja današnjice, a znanstvena istraživanja sve češće ističu kako naše prehrambene navike igraju ključnu ulogu u njihovu ubrzanju, ali i mogućem rješenju. Dok industrija mesa i mliječnih proizvoda značajno pridonosi emisiji stakleničkih plinova, krčenju šuma i zagađenju voda, sve se više govori o veganstvu kao održivoj alternativi koja može smanjiti ekološki otisak čovječanstva.

O ovoj važnoj temi, povodom Svjetskog dana veganstva, razgovarali smo s Lukom Omanom, predsjednikom udruge Prijatelji životinja, koji već godinama zagovara etički i ekološki osviješten način života.

U intervjuu nam otkriva kako veganstvo može pomoći u borbi protiv klimatskih promjena, koji su najveći izazovi u promjeni prehrambenih navika te kako svatko od nas može pridonijeti očuvanju planeta.

Klimatske promjene

* Možete li nam objasniti kako to vegani štite planet od klimatskih promjena?

Izbacivanjem iz prehrane namirnica životinjskog podrijetla, odnosno mlijeka, mesa i jaja, direktno, konkretno i učinkovito utječemo na zaustavljanje klimatskih promjena. Samo podatak da uzgoj životinja za hranu utječe na klimatske promjene više nego sav promet na fosilna goriva jasno ukazuje na to koliko odabirom veganskih proizvoda i jela možemo pomoći zaštiti planeta od klimatskih promjena.

Biljna hrana, bilo to voće, povrće, gljive, žitarice, mahunarke, sjemenke i orašasti plodovi ili gotovi proizvodi poput biljnog mlijeka i sira, biljnog mesa i mesnih prerađevina, ima znatno manji ugljični otisak, a zahtijeva 70 posto manje resursa u proizvodnji.

Odabirom biljne hrane sprečavamo i ogromno trošenje pitke vode, deforestaciju, nastanak kiselih kiša, izumiranje divljih životinjskih vrsta, glad u svijetu, širenje fekalnog zagađenja i mnogo toga drugog.

Što će biti s jajima: Od 2027. stižu nova pravila za ovu zemlju

Zaštita života

* Što je zapravo veganstvo i zašto postaje sve popularnije?

Veganstvo je pokret za pravedniji svijet za sve životinjske vrste, oblik revolucije za spas planeta i svih njegovih stanovnika. Počiva na jasnim etičkim i ekološkim načelima i ima vrlo pozitivan utjecaj na svakog pojedinca, kao i na društvo u cjelini.

Svakim danom raste broj ljudi na veganskoj prehrani i onih koji se veganskoj prehrani žele barem približiti. Samo je veganstvo više od prehrane. To je način života u koji uključujemo prava drugih bića i obzirni smo prema njima pri zadovoljenju svojih želja i potreba.

Iako je veganstvo kompleksan pokret jer pozitivno utječe na cijeli niz društvenih i prirodnih područja, može se svesti i na spoznaju da se može bolje i kvalitetnije živjeti ako pustimo i druge da žive.

Veganske varijante

* Koliko ste dugo vi vegan i kako svoju prehranu činite zanimljivom i raznovrsnijom?

Vegan sam više od 20 godina i upravo mi je veganska prehrana otvorila put prema raznolikosti namirnica i jela. Iako je moj poticaj za promjenu prehrane bila želja da nitko zbog mene ne pati i ne bude ubijen, te spoznaja da ne bi trebalo biti razlike u našem odnosu prema psima i mačkama i prema drugim životinjama, da je jednostavno nepotrebno i nepravedno da milijarde životinja stradaju, ubrzo sam spoznao mnoge druge prednosti i blagodati veganskog načina života.

Jedna je od njih zanimljivija i raznovrsnija prehrana, jer dok nisam postao vegan, mnoge namirnice nisam ni poznavao i mnoga jela nisu bila na mom stolu. Zanimljivo je što u veganskoj prehrani možemo uživati u svim jelima na koja smo navikli, samo ih pripremamo bez životinjskih namirnica.

Možemo i dalje imati i meso i mlijeko na tanjuru, samo u veganskoj varijanti, no uza sve to, otvara nam se pregršt novih okusa, namirnica, jela i proizvoda koje možemo istražiti i iskusiti.

EU uvozi više od 70 % ribe: Novi ‘divovi ne mare za pravila

Čista savjest

* Jeste li ikada imali problema sa zdravljem zbog toga što ste vegan?

Mnogi prelaze na vegansku prehranu zbog zdravlja i taj je razlog itekako opravdan. Moji motivi nisu bili poboljšanje zdravlja, no svakako sam doživio velike prednosti i pozitivan utjecaj biljne hrane na fizičko i psihičko zdravlje. Divno je živjeti bez pomisli da u sebe stavljate bilo što što je povezano s ogromnom patnjom životinja i bez pomisli na klaonice.

Ta čista savjest daje zaista pozitivnu energiju. U sebe ne unosim hormone, pesticide, kolesterol ni bilo što drugo negativno što se nalazi u mesu i mlijeku izmučenih životinja, umjesto toga, jedem pregršt zdravog povrća i druge ukusne biljne hrane bogate raznim hranjivim tvarima.

Vjerujem da sam svojim znanjem i iskustvom mnogima pomogao da poboljšaju svoje prehrambene navike, riješe se nekih tegoba i da se ne dovedu do teških bolesti i prerane smrti uzrokovane velikim unosom namirnicama životinjskog podrijetla.

Zdravstvene dobrobiti

* Koje su zdravstvene dobrobiti veganstva?

Svaki drugi građanin Hrvatske umire od bolesti srca i krvnih žila, to je stravičan podatak koji bi nas sve trebao usmjeriti prema zdravoj biljnoj prehrani, a to je samo jedna bolest izravno povezana s današnjim velikim unosom mesa i drugih životinjskih namirnica. Uz to, možemo smanjiti rizik od obolijevanja od mnogih drugih bolesti, poput dijabetesa, hipertenzije ili karcinoma, možemo živjeti vitalnije, zdravije i dulje birajući zdravu vegansku prehranu.

* Možemo li veganstvom poboljšati svoje zdravlje i izgled?

Građani Hrvatske među najdebljima su u Europi. Pretilost je postala opasna i za djecu. Na veganskoj prehrani jednostavno smanjujemo šansu za višak kilograma, zdravija nam je probava i koža, što znači da i bolje izgledamo. Ipak, postoje mnogi drugi razlozi za veganstvo, neka zdravlje, kvalitetan i dug život te dobar izbor budu više kao jedan oblik nagrade što smo mislili na druge ljude, druge životinje, na okoliš, na opstanak na ovom planetu.

Hrana u zagrebačkim školama: Preko 15.500 djece jede eko hranu

Podvodne pustinje

* Postoje li neka nova istraživanja o povezanosti veganstva i klimatskih promjena?

Stalno dolaze novi podaci o veoma velikom utjecaju korištenja namirnica životinjskog podrijetla. Neki biljni proizvodi mogu imati i 90 posto manji ugljični otisak od sličnog životinjskog proizvoda. Poražavajući je podatak da pridnene koće, mreže koje se povlače po dnu mora, imaju veći utjecaj na klimatske promjene od ukupnog zrakoplovnog prometa.

Indirektan utjecaj na klimatske promjene uništavanjem okoliša zbog izlova i uzgoja životinja također nije zanemariv i često je nepopravljiv. Vrste koje smo izlovili ili su izumrle zbog stočarstva više ne možemo vratiti. Da se vratim na more: ako tako nastavimo, mora koja su bila podvodne oaze pretvorit ćemo u podvodne pustinje, i to vrlo brzo.

Situacija je alarmantna za spas ovog planeta i svih nas. Puno toga treba učiniti politika, no promjena prehrane nešto je što svatko od nas može i treba učiniti sada. Ne čekajući rješenje od nekog drugog, možemo biti dio rješenja.

Dio istog svijeta

* Kako ljude osvijestiti da smo svi na planetu povezani, da ono što mi radimo u Hrvatskoj utječe na stanovnike Amazone, i obratno?

Često ljudi zanemaruju svoj individualni utjecaj, pa i utjecaj jednog naroda na globalni problem, a jasno je da smo svi dio istog svijeta i da izravno utječemo jedni na druge. Zanemaruje se i povezanost potražnje s proizvodnjom, ljudi često razmišljaju da nešto neće kupovati kad se ne bude proizvodilo, ali je zapravo obrnuto – kupnjom se potiče proizvodnja.

Odabirom, primjerice, biljnog mlijeka potičemo njegovu proizvodnju, a kad odbijamo, primjerice, kupiti i nositi životinjsko krzno, sprečavamo ubijanje životinja i zagađenje okoliša. Snaga pojedinaca je velika i svi trebamo krenuti od sebe i vlastitim primjerom pozitivno utjecati na druge te onda i tražiti političke promjene.

Prvi je korak želja da ne životarimo, da prihvatimo odgovornost, da saznamo, prikupimo informacije, provjerimo što nam serviraju reklame. Da učimo i naučeno prenosimo drugima. Hamburgeri ne rastu na drveću, u redu, a kako nastaju i s kojim posljedicama? Mnogo je danas odličnih dokumentarnih filmova i knjiga, to je nekoliko uloženih sati koji i nama i drugima doslovno mogu spasiti život.

Specijalitet zagrebačkog restorana za koji mnogi nisu nikad čuli

Nemamo vremena

* Kako da čitateljima slikovito prikažemo uzročno-posljedični odnos između prehrane i klimatskih promjena, imate li neke podatke?

Često znamo reći da će se ratovi voditi zbog pitke vode, no pritom ništa od toga ne povezujemo s komadom mesa iako su podaci neumoljivi. Za jedan komad mesa potrebno je i do 12.000 litara vode, a za kilogram žitarica ili mahunarki oko 100 litara vode.

Možemo li izračunati omjer katastrofe? Možemo li si predočiti što znači uzgoj više od 90 milijardi životinja godišnje samo na industrijskim farmama i svake godine novih 90 milijardi. Ne samo koliko je to patnje i kolike su to doslovno rijeke nepotrebno prolivene krvi, nego koliko dragocjenih i ograničenih resursa ta rasipnost uzima te koliko zagađenja ostavlja.

Mi stvarno nemamo vremena, trenutno jedemo razaranje i smrt, trebamo što prije promijeniti način prehrane, trebamo promijeniti odnos prema životinjama koje imaju osjećaje jednako kao i mi i imaju jednako pravo na život na ovom planetu.

Žrtve karnizma

* Često se govori o mlijeku kao štetnom za ljude i okoliš. Možete li nam nešto i o tome reći?

Veliki je problem je karnizam, stav da sve mora biti tako kako jest, očuvanje navike jedenja mesa i pijenja životinjskog mlijeka kao nečeg što je prirodno samo zato što smo se rodili u sredini u kojoj se to ne propituje i gdje se to sustavno opravdava. Primjerice, ne moramo biti znanstvenici ni nutricionisti da bismo spoznali kako je pseće mlijeko za štence, mačje za mačiće, a kravlje za teliće, da svaki sisavac ima različit sastav mlijeka prilagođen svojim potomcima te da mlijeko mladunci piju samo do prelaska na krutu hranu, ne pije se u odrasloj dobi.

Ipak, unatoč tim činjenicama, skloni smo prikazivati pijenje mlijeka druge životinjske vrste u odrasloj dobi prirodnim, čak i nužnim. Svi smo žrtve karnizma i zato je dobro provjeriti ne samo informacije koje dolaze do nas nego i uvjerenja koja nam se nameću i koja bez promišljanja prihvaćamo.

Uvjerenje da je mlijeko druge životinjske vrste prirodno i nužno za nas ne samo da plaćaju telići svojim životima i krave svojim izmučenim tijelima nego i okoliš vrlo destruktivnim posljedicama, a na kraju i mi sami svojim zdravljem koje ugrožavamo misleći da ga čuvamo. Budimo hrabri, tražimo rješenja umjesto opravdanja, svaki dan imamo novu priliku naučiti, spoznati i primijeniti te biti dio rastućeg i spasonosnog veganskog pokreta.

Kremšnite bez jaja: Zagrebački restoran otkrio nam je recept

Razlozi za veganstvo

Više od 160.000 stanovnika Hrvatske hrani se vegetarijanski ili veganski. Taj broj svakim danom raste i kod nas i u svijetu. Mnogo je razloga za veganstvo, ovo su samo neki od njih:

1. Više od 60 milijardi životinja godišnje izloženo je patnji i ubijeno zbog jedenja mesa, mlijeka i jaja.
2. Prava životinja ne razlikuju se od naših prava, a to je život bez zatočenja i iskorištavanja.
3. Biljna prehrana smanjuje rizik od obolijevanja od raka, dijabetesa, bolesti srca i krvnih žila, depresije i pretilosti te pridonosi poboljšanju zdravlja i imuniteta.
4. Proizvodnja voća i povrća zahtijeva puno manje prirodnih resursa od proizvodnje životinjskih proizvoda.
5. Trećina obradive zemlje u svijetu koristi se za uzgoj žitarica za prehranu stoke.
6. Uzgoj životinja ispušta više stakleničkih plinova od cjelokupnog prometa.
7. Proizvodnja mesa, mlijeka i jaja troši i do deset puta više vode nego biljna hrana.
8. Mora i oceani približavaju se točki ekološkog kolapsa zbog ribarstva.
9. Populacija životinja na farmama proizvodi 550 tona izmeta svake sekunde, što nepovratno zagađuje vode i tlo.
10. Za uzgoj stoke potroši se hrana koja bi mogla nahraniti 8,7 milijardi ljudi.