U Hrvatsku se vratio orijentalni stršljen: Ima važnu ekološku ulogu

Vratio se orijentalni stršljen, zavičajna vrsta koja nije bila redovito bilježena u Hrvatskoj zadnjih šezdeset godina. Poput ostalih stršljena, ima važnu ekološku ulogu jer se hrani drugim kukcima, uključujući i mnoge štetnike te tako doprinosi prirodnoj ravnoteži ekosustava.

Za razliku od široko rasprostranjenog europskog stršljena (Vespa crabro), prirodna rasprostranjenost orijentalnog stršljena (Vespa orientalis) u Europi prilično je ograničena. To je jedina vrsta stršljena u europskoj fauni sa suptropsko-tropskim karakterom rasprostranjenosti te ujedno jedini predstavnik roda Vespa koji obitava i na afričkom kontinentu, piše portal Invazivne vrste.

Prirodno područje rasprostranjenosti proteže se od Indije, Nepala i zapadne Kine na istoku, preko srednjeg Jadrana, južne Italije (uključujući Siciliju) i južnog Alžira na zapadu, do južnog Balkana na sjeveru i središnje Sahare na jugu.

Hrvatska obala

Prvi nalazi ove vrste u Hrvatskoj datiraju iz 1897. godine, no nakon 1963. više nije bila redovito zabilježena. Noviji nalazi potječu s otoka Krka (2010.), a ove godine zabilježena je kod Solina, u Kaštelima i Splitu te u Istri kod Novigrada.

Hrvatska obala predstavlja rub prirodnog područja rasprostranjenosti ove vrste, pa su povremene pojave u pojedinim godinama sasvim očekivane. Iako su temperature zraka i mora na Mediteranu posljednjih desetljeća porasle uslijed klimatskih promjena, zasad nema znanstvenih dokaza da one izravno utječu na širenje ove vrste duž Jadranske obale.

Orijentalni stršljen veličinom je sličan europskom, ali se lako razlikuje po boji zatka. Zadak orijentalnog stršljena pretežno je smeđ, osobito u bazalnom dijelu, s malo žutih prstenova, dok je kod europskog stršljena dominantno žut, s tamnom mrljom pri bazi. Vrh zatka kod vrste Vespa orientalis je narančast, nakon tamnog poprečnog prstena, dok je kod vrste Vespa crabro žut, bez tamne pruge.

Azijski stršljen

Obje vrste lako se razlikuju od invazivne strane vrste – azijskog stršljena (Vespa velutina) koji je većinski crno-smeđe boje, s vrlo malo žutog na zatku i svijetložutim nogama, dok je boja nogu kod dvije zavičajne vrste smeđa.

U prepoznavanju azijskog stršljena može vam pomoći brošura “Invazivni vs. domaći stršljeni” koju je izdao Institut za poljoprivredu i turizam. Nalaze orijentalnog stršljena i ostalih zavičajnih vrsta možete dojaviti putem aplikacije iNaturalist, odakle će podaci automatski biti uvršteni u BioAtlas – Atlas bioraznolikosti Hrvatske.

Nalaze azijskog stršljena i ostalih stranih te invazivnih stranih vrsta moguće je prijaviti putem aplikacije Invazivne vrste u Hrvatskoj.