Snimljene zvijeri na hrvatskoj planini: ‘Uživajte u rijetkim prizorima’

Javna ustanova za zaštitu i očuvanje prirode Ličko-senjske županije objavila je fotografije zvijeri na Ličkoj Plješivici. Prizore, na kojima se nalaze ris, vuk, medvjed, kao i divlje svinje te plahi i bezopasni šumski stanovnici, snimile su fotozamke

“Uživajte u ovim rijetkim prizorima”, napisali su iz Javne ustanove, a teško je ne osjetiti ushićenje zbog samog postojanja činjenice kako tamo negdje u šumi zaista hodaju ove velike zvijeri, od kojih su neke bile potpuno nestale iz Hrvatske.

Inače, Lička Plješivica je planina u Hrvatskoj, a jedan manji dio nalazi se na granici s Bosnom i Hercegovinom. Pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok od Plitvičkih jezera do Zrmanje i dijeli Liku od Pounja. Lička Plješivica pripada dinarskom sustavu, a većina njezine površine pokrivena je gustom šumom.

Najznačajniji vrhovi Ličke Plješivice nalaze se na početku i kraju planinskog lanca, i to su Ozeblin (1657 m), Gola Plješivica (1646 m) i Kremen (1591 m). U 16. st. za Ličku Plješivicu upotrebljavao se naziv Vražji vrt. U vrijeme turskih ratova odigrala je važnu ulogu kao prirodna prepreka, a hrvatski vojnici služili su se njenim usjecima i vrhovima za sprječavanje osmanlijskog prodora na slobodan hrvatski prostor.

Tri vrste zvijeri

Inače, u Hrvatskoj žive tri vrste velikih zvijeri – vuk (Canis lupus), ris (Lynx lynx) i medvjed (Ursus arctos). Vuk i ris su strogo zaštićene vrste, što znači da su pod najvišim stupnjem zaštite. Međutim, EU je u travnju 2025. promijenila status vuka sa „strogo zaštićene“ na „zaštićenu“ vrstu. Hrvatska još nije prilagodila zakon, ali to bi se moglo dogoditi.

Od svih velikih zvijeri u Hrvatskoj, jedino je euroazijski ris doživio sudbinu potpunog istrebljenja. Ova vrsta nestala je iz naših šuma, prema dostupnim podatcima, 1903. godine, kada je odstrijeljen posljednji primjerak risa u Gorskom kotaru. No ipak, danas je ris stalni „stanovnik“ hrvatskih šuma i to zahvaljujući lovcima, koji su 1973. godine uspješno reintroducirali tri para risova iz slovačkih Karpata u kočevske šume na području Slovenije.

Smeđi medvjed najveća je europska zvijer, a u Republici Hrvatskoj medvjedi, njih oko 900, dio su šire dinarsko-pindske populacije. U Hrvatskoj smeđi medvjed ima poseban status – strogo je zaštićen, ali je ujedno i lovna divljač kojom se gospodari prema posebnom akcijskom planu resornog Ministarstva.