Šume Dinarida sve ugroženije: Ilegalna sječa i dalje velik problem

Pošumljenost Dinarida kreće se od 31% u Srbiji do čak 61,5% u Crnoj Gori i 62% u Sloveniji, što je znatno više od prosjeka u EU (39%)

Obilježavanjem Dana zaštite Dinarida 7. listopada ukazuje se na važnost prirodne i kulturne baštine zemalja Dinarskog luka, kao i na prožimanje prirodnih bogatstava i kulturno-povijesnih vrijednosti ovog po mnogočemu posebnog područja. 

U tu svrhu svake godine valja ukazivati na osjetljivost i ugroženost šuma i šumskih kompleksa kako u zaštićenim područjima tako i na cijelom području Dinarida, kao i na potrebu dodatnih napora na regionalnoj i nacionalnoj razini za unapređenje i očuvanje ovih važnih ekosustava.

Šumski ekosustavi najzastupljeniji su i jedni od najvažnijih ekosustava na području Dinarida, koji predstavljaju jednu od šumom najbogatijih regija u Europi. Ovo bogatstvo odlikuje se ne samo velikom površinom pod šumom, već i velikim brojem biljnih i životinjskih vrsta koje žive u šumskim ekosustavima, kao i ljepotom područja.

Pošumljenost Dinarida

Pošumljenost Dinarida kreće se od 31% u Srbiji do čak 61,5% u Crnoj Gori i 62% u Sloveniji, što je znatno više od prosjeka u EU (39%). Očuvanje šuma i drugih ekosustava jedan je od 17 globalnih ciljeva Ujedinjenih naroda koji čine Agendu održivog razvoja do 2030. godine. Također, Akcijski plan za provedbu Zelene agende za Zapadni Balkan kao jednu od obveza predviđa izradu i provedbu Plana obnove šumskih krajobraza Zapadnog Balkana do 2023. godine.

Značaj šuma je višestruk. Osim što osiguravaju hranu, čistu vodu i građevni materijal, one ublažavaju posljedice klimatskih promjena, štite zemlju od erozije, staništa su mnogih divljih vrsta biljaka i životinja te nam poboljšavaju kvalitetu života.

No, unatoč takvoj važnosti, šume i šumski ekosustavi Dinarida sve su ugroženiji zbog postojećih socioekonomskih okolnosti. Glavni razlog nestanka šuma je njihovo neodrživo korištenje, temeljeno na prekomjernom korištenju. Drvo se uglavnom koristi za ogrjev i građu. Značajan čimbenik uništavanja šuma je i ilegalna sječa koja je još uvijek prisutna u pojedinim dijelovima zapadnog Balkana, piše Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije.

Neplanska sječa

Čista sječa, bez obzira na veličinu površine na kojoj se provodi, uzrokuje nestanak i fragmentaciju prirodnih staništa mnogih divljih vrsta biljaka i životinja. Također, neplanska i nezakonita sječa šuma dovodi do izražene erozije tla i pojave klizišta. To za daljnju posljedicu ima narušavanje podzemnih tokova i presušivanje izvora koji su u ruralnim područjima, bogatim šumom, glavni izvor pitke vode za lokalno stanovništvo.

Uz bespravnu sječu, učestalost i intenzitet šumskih požara na krajobraznoj razini, na otvorenim prostorima, sve je veći zbog sve izraženijih klimatskih promjena. To dovodi do smanjenja otpornosti šumskih ekosustava i ostavlja veliku mogućnost da šume budu izložene drugim rizicima kao što su razne bolesti ili nametnici.

To zahtijeva bolju pripremljenost i učinkovite sporazume, ali i holistički i temeljit pregled i upravljanje šumskim ekosustavima ne samo u zaštićenim područjima nego i šire na lokalnoj, nacionalnoj i regionalnoj razini. Zajednički interes i potreba zemalja Dinarskog luka je povećanje otpornosti šuma i krajolika Zapadnog Balkana, što se može postići samo zajedničkim naporima kroz poboljšanje regionalne suradnje kako bi regija bila bolje pripremljena za suočavanje s rizicima i prijetnjama šumski ekosustavi.

7. listopada, Dan zaštite Dinarida, utemeljen je 29. svibnja 2019. godine na Glavnoj skupštini Parkova Dinarida – mreže zaštićenih područja Dinarida u Parku prirode Blidinje

Područje Dinarida

Stoga Parkovi Dinarida kao regionalna organizacija pozivaju sve aktere, donositelje odluka, upravitelje zaštićenih područja, šumare, privatne šumoposjednike, da ulože dodatne napore u uspostavljanje dugoročne međuresorne suradnje, regionalnog i nacionalnog umrežavanja i jačanja kapaciteta kako bi se učinkovito odgovorilo na sve izraženije pritiske na šumski ekosustav na području Dinarida.

Samo širim pristupom temeljenim na nacionalnom i međunarodnom znanju i stručnosti, ostvarivanjem suradnje svih sektora, uključivanjem zajednice i ključnih sudionika te razvojem zajedničkih politika i strategija možemo pridonijeti povećanju otpornosti šuma, njihovom očuvanju i održivom gospodarenju u Dinaridima. 

7. listopada, Dan zaštite Dinarida, utemeljen je 29. svibnja 2019. godine na Glavnoj skupštini Parkova Dinarida – mreže zaštićenih područja Dinarida u Parku prirode Blidinje (Bosna i Hercegovina). Dinaridi (Dinarski luk) predstavljaju jedan od najvećih planinskih lanaca u Europi koji povezuje osam zemalja jugoistočne Europe: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.