Svjetski dan hobotnica: Sve vrste imaju otrov, ali postoje razlike

Pridružite nam se u proslavi Svjetskog dana hobotnica. Doznajte više o ovim prekrasnim i inteligentnim morskim stvorenjima i saznajte što možete učiniti kako biste im pomogli. Svjetski dan hobotnica je proslava posvećena jednoj od najosebujnijih morskih životinja na planetu – hobotnici. Slavi se 8. listopada svake godine, a prvi put je obilježen 2014. godine.

Ova proslava skreće pozornost na ljepotu, inteligenciju i osjetilnost ovih divnih morskih stvorenja. To je također prilika da se naglase prijetnje s kojima se hobotnice suočavaju, uključujući okrutni uzgoj i zagađenje mora, kao i inicijative za njihovu zaštitu. Postoji oko 300 vrsta hobotnica, a mogu se pronaći u svakom oceanu na Zemlji. Najveća hobotnica na svijetu je divovska pacifička hobotnica, koja može narasti do 5 metara u duljinu, s rasponom krakova do oko 5 metara.

Hobotnice mogu promijeniti boju svoje kože u djeliću sekunde. To čine radi kamuflaže i skrivanja od grabežljivaca, kako bi prevarile plijen te za međusobnu komunikaciju. Hobotnice i lignje su glavonošci (cephalopods) no dok hobotnice imaju osam krakova, lignje imaju osam krakova i dva ticala.
Hobotnice iz tvorničkog uzgoja drže se u neprirodnim, skučanim prostorima, a ponekad ih ubijaju uranjanjem u zaleđenu vodu, što je poznato kao okrutna, spora i bolna smrt. Zaštita hobotnica od ovakvih uvjeta jedna je od misija organizacija koje se bave zaštitom životinja, poput World Animal Protection.

Ozbiljne prijetnje

Hobotnice nisu dobri kućni ljubimci jer zahtijevaju ogromne spremnike, iznimnu kvalitetu vode i živi plijen. Budući da su vrlo inteligentne, lako im postane dosadno i postanu uznemirene u zatočeništvu. Zbog svoje iznimne inteligencije mogu rješavati zagonetke, koristiti alate, učiti iz iskustva te pokazivati znakove stresa i straha. Iako se hobotnice ne smatraju ugroženom vrstom, u divljini se suočavaju s nizom ozbiljnih prijetnji. Neke od njih navodimo u nastavku članka.

Gubitak staništa i zagađenje: Hobotnice su osjetljive na kvalitetu vode. Zagađenje iz industrijskih i poljoprivrednih aktivnosti utječe na njihov reproduktivni i imunosni sustav. Prekomjerni izlov: Hobotnice su diljem svijeta meta ribara kao izvor hrane i za trgovinu akvarijskim životinjama. To je dovelo do neodrživih ribolovnih praksi i upotrebe destruktivne ribolovne opreme.

Uzgoj hobotnica: U Gran Canariji u Španjolskoj planira se pokretanje prve svjetske farme hobotnica visoke gustoće. Tamo bi se za hranu moglo uzgajati oko milijun hobotnica, zbog čega su zagovornici prava životinja diljem svijeta duboko zabrinuti za dobrobit hobotnica.

Česta pitanja

Što hobotnice jedu?
Hobotnice se uglavnom hrane rakovima, mekušcima, malim ribama, puževima i škampima.

Kako love hobotnice?
Hobotnice obično love noću. Skoče na plijen, koriste svoj kljun za ubrizgavanje otrova i omotaju plijen mrežom između krakova prije nego što ga povuku u usta.

Jesu li hobotnice inteligentne?
Hobotnice su iznimno inteligentna bića sposobna za osjećaje i svjesno ponašanje.

Može li hobotnica disati zrak?
Hobotnica nema pluća pa ne može disati na kopnu. Umjesto toga, poput riba, koristi škrge za izvlačenje kisika iz morske vode.

Koliko srca ima hobotnica?
Hobotnica ima tri srca. Dva srca pumpaju krv kroz škrge. Središnje srce pomiče krv bogatu kisikom po ostatku tijela.

Gdje hobotnice žive?
Hobotnice žive u svakom oceanu, u dubokim i plitkim vodama. Međutim, najveće populacije nalaze se u toplim, tropskim morima.

Koje su hobotnice otrovne?
Sve vrste hobotnica nose otrov, ali se njihova toksičnost razlikuje. Hobotnica s plavim prstenovima ima dovoljno otrova da ubije čovjeka. Njezin otrov slabi i paralizira mišiće, što dovodi do zatajenja disanja i smrti. Srećom, ugrizi ove vrste hobotnice vrlo su rijetki.

Koja je vrsta životinje hobotnica?
Hobotnica je mekušac glavonožac (cephalopod mollusc) s osam krakova. Mekušci su beskralježnjaci mekog tijela, a glavonošci su skupina visoko razvijenih mekušaca koja uključuje hobotnice, lignje i sipe.