Sedam vrsta opasnih stakleničkih plinova

Europska unija radi na drastičnom smanjenju emisija stakleničkih plinova koji su povezani s klimatskim promjenama. Najpoznatiji od njih je ugljikov dioksid (CO2), ali oni drugi, prisutni u manjoj količini u atmosferi, mogu imati veći učinak u zagrijavanju. Staklenički plinovi djeluju slično kao staklo u staklenicima, zadržavaju Sunčevu toplinu i onemogućuju da se vrati u svemir, čime se stvara efekt staklenika koji održava temperaturu Zemlje većom nego što bi ona inače bila.

Mnogi staklenički plinovi prirodno su prisutni u atmosferi, ali ljudska aktivnost pridonosi njihovoj akumulaciji. Kao rezultat toga, efekt staklenika u atmosferi se pojačava i mijenja klimu našeg planeta, što dovodi do promjena u obrascima pojave snijega i padalina, porasta prosječnih temperatura i klimatskih ekstrema kao što su toplinski valovi i poplave. Postoje različite vrste stakleničkih plinova koje imaju različit potencijal globalnog zagrijavanja.

Plinovi koji se prirodno pojavljuju u atmosferi, ali i nastaju zbog ljudskih aktivnosti, uključuju ugljikov dioksid, metan (CH4) i dušikov oksid (N2O). Fluorirane plinove (F-plinove) stvaraju ljudi. Koriste se u industriji i imaju visok potencijal globalnog zatopljenja, često nekoliko tisuća puta jači od CO2. Među njima su fluorougljikovodici (HFC), perfluorougljici (PFC), sumporni heksafluorid (SF6) i dušikov trifluorid (NF3). Fluorirani plinovi često se koriste kao zamjena za tvari koje oštećuju ozonski omotač, kemikalije nastale ljudskim djelovanjem koje nakon emitiranja dolaze u gornju atmosferu i uništavaju zaštitni ozonski omotač. Za razliku od njih, fluorirani plinovi ne oštećuju atmosferski ozonski omotač.

Iako se metan kraće zadržava u atmosferi od CO2, on apsorbira puno više Sunčeve energije i opasan je zagađivač zraka

Globalno zagrijavanje

Staklenički plinovi imaju različit potencijal globalnog zagrijavanja, no njihov se utjecaj, zbog lakše usporedbe, obično pretvara u ekvivalent CO2. Emisije stakleničkih plinova iz gospodarskih aktivnosti EU-a 2021. godine iznosile su 3,6 milijardi tona ekvivalenta CO2, što je 22 posto manje nego 2008. godine. CO2 je 2021. činio gotovo 80 posto svih emisija stakleničkih plinova u EU-u, nakon čega slijedi metan s više od 12 posto. Iako se metan kraće zadržava u atmosferi od CO2, on apsorbira puno više Sunčeve energije, opasan je zagađivač zraka i njegovo curenje može izazvati eksploziju.

Svi fluorirani plinovi zajedno odgovorni su za oko 2,5 posto emisija stakleničkih plinova u EU-u. Iako se emitiraju u manjim količinama, zadržavaju toplinu mnogo učinkovitije od CO2. Zakonom EU-a o klimi utvrđeni su pravno obvezujući ciljevi za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Do 2030. godine treba ih smanjiti za 55 posto u odnosu na razine iz 1990.

Osim toga, EU do 2050. treba postići nultu neto stopu emisija. EU poduzima mnoge mjere za ostvarenje tih ciljeva: smanjuje emisije u prometu, donosi pravila za uštedu energije i ulaganje u obnovljive izvore energije, sprečava premještanja industrija koje emitiraju stakleničke plinove izvan EU-a u zemlje s blažim standardima, potiče prvo veliko svjetsko tržište ugljika, Europski sustav trgovanja emisijama, utvrđuje ciljano smanjenje za svaku državu članicu EU-a te čuva šume i druga područja koja smanjuju klimatske promjene. EU provodi i nekoliko inicijativa za rješavanje problema emisija specifičnih plinova koji nisu CO2 putem strategije za smanjenje emisije metana, revizije pravila o fluoriranim stakleničkim plinovima te revizije pravila o tvarima koje oštećuju ozonski omotač.

Promet je jedini sektor u kojem su emisije i dalje veće nego što su bile 1990. godine

Emisije iz prometa

Promet je jedini sektor u kojem su emisije i dalje veće nego što su bile 1990. Promet je odgovoran za gotovo 30 posto ukupnih emisija CO2 u EU-u, od čega 72 posto dolazi iz cestovnog prometa. Automobili i kombiji proizvode oko 15 posto emisija CO2 u EU-u. S prosječno 1,7 osoba po automobilu u Europi, drugi načini prijevoza, kao što su autobusi, trenutačno su ekološki prihvatljivija alternativa.

Međutim, moderni automobili mogu biti među najčišćim načinima prijevoza ako ih koristi više osoba. Međunarodni zračni i pomorski promet čine manje od 3,5 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-u, ali su njihov najbrže rastući izvor. Predviđa se da će emisije iz zrakoplova 2050. biti 10 puta veće u odnosu na 1990., dok bi se emisije iz brodova mogle povećati do 50 posto.

Predviđa se da će emisije iz zrakoplova 2050. biti 10 puta veće u odnosu na 1990.

Vrste stakleničkih plinova

Postoji sedam vrsta stakleničkih plinova koji su obuhvaćeni Kyotskim protokolom i Pariškim sporazumom, čiji je cilj koordinacija globalnog odgovora na klimatske promjene.

Ugljikov dioksid proizvode životinje dok dišu, a on nastaje i pri truljenju biomase. Ulazi u atmosferu pri spaljivanju fosilnih goriva i kemijskih reakcija. Biljke ga iz atmosfere uklanjaju u procesu fotosinteze, koja pretvara Sunčevu svjetlost u energiju i također pretvara CO2 i vodu u šećer i kisik. Apsorbirani CO2 zadržava se izvan atmosfere sve dok biljke ne uvenu i zato šume imaju tako važnu ulogu u smanjenju globalnog zatopljenja.

Metan je bezbojni plin koji je glavni sastojak prirodnog plina. Emitira se pri proizvodnji i prijevozu ugljena, prirodnog plina i nafte, u stočarstvu i drugim poljoprivrednim praksama, pri propadanju organskog otpada. U 2021. godini većina emisija metana nastala je iz poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Dušikov oksid uglavnom nastaje kao rezultat mikrobnog djelovanja u tlu, upotrebe gnojiva koja sadrže dušik, spaljivanja drva i kemijske proizvodnje. Emitira se u poljoprivrednim i industrijskim djelatnostima, pri izgaranju fosilnih goriva, spaljivanju otpada i pročišćavanju otpadnih voda. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo u EU-u u 2021. emitirali su više dušikova oksida.

Staklenički plinovi djeluju slično kao staklo u staklenicima, zadržavaju Sunčevu toplinu

Fluorougljikovodici čine oko 90 posto emisija fluoriranog plina, a EU radi na njihovu postupnom ukidanju do 2050. Uglavnom se koriste za apsorpciju topline u hladnjacima, zamrzivačima, klimatizacijskim uređajima i toplinskim crpkama, kao pogonska sredstva u sprejevima za astmu i tehničkim aerosolnim sprejevima te aparatima za gašenje požara. U 2021. prevladavali su u sektorima veleprodaje i maloprodaje te popravaka motornih vozila i motocikala.

Perfluorougljici su umjetni spojevi koji se obično koriste u industrijskim proizvodnim procesima.

Sumporni heksafluorid obično se koristi u izolaciji električnih vodova.

Dušikov trifluorid koristi se u proizvodnim procesima za čišćenje komora od neželjenih nakupina.