Potrebne su hitne mjere: Održivost nije luksuz nego krajnja nužda

Svake godine čovječanstvo se suočava s neugodnom činjenicom trošenja prirodnih resursa brže nego što ih naš planet može obnoviti. Taj trenutak simbolično označava Dan ekološkog duga, datum kada prelazimo granicu održivosti i počinjemo “živjeti na dug”, koristeći resurse budućih generacija. Taj dan nije samo statistički podatak nego snažan podsjetnik na neodrživ način razvijanja društava diljem svijeta i rastući pritisak na ekosustave. Kako se taj datum izračunava, zašto je važan te što svatko od nas može učiniti da ga pomakne, pitanja su koja nam pomažu da razumijemo ne samo stanje našeg planeta nego i našu osobnu ulogu u njegovoj budućnosti.

Osnova za računanje Dana ekološkog duga jest usporedba između ekološkog otiska (potražnja čovječanstva za prirodnim resursima i sposobnost da apsorbira otpad) i biokapaciteta (sposobnost prirode da regenerira resurse i apsorbira otpad). Pritom se koriste podaci nacionalnih računa za ekološki otisak i biokapacitet (National Footprint and Biocapacity Accounts), koji se temelje na velikom broju statističkih izvora (agencija UN-a, FAO, IEA i drugi) i na oko 15.000 ulaznih podataka po zemlji godišnje. Preciznije, proces ide ovako: najprije se izračuna kolika je ukupna potrošnja resursa (hrana, materijali, energija, emisije ugljika, infrastruktura) pretvorena u ekvivalentnu površinu (takozvane globalne hektare) potrebnu za opskrbu tim resursima. Zatim se izračuna ukupni biokapacitet — koliko “produktivne” zemlje i mora imamo da regeneriraju ono što je potrošeno. Kao jednadžba to izgleda: Dan ekološkog duga = (Biokapacitet / Ekološki otisak) × 365. Taj rezultat daje dan u godini. Ako je potrošnja mnogo veća od kapaciteta, ta pozicija pada ranije.

Za 2025. godinu, prema podacima Global Footprint Networka, Dan ekološkog duga bio je 24. srpnja. To znači da već u prvoj polovici godine čovječanstvo iskoristi sve resurse koji bi trebali trajati do kraja godine. Valja naglasiti da Dan ekološkog duga nije apsolutni, nepromjenjivi datum, nego je riječ o procjeni. Podaci se ažuriraju, metodologije se dorađuju, statistike revidiraju, što može pomaknuti datum izračuna iz godine u godinu. Na primjer, u izračunima za 2025. uvedena je korekcija, odnosno smanjen je procijenjeni kapacitet oceana da apsorbira ugljik, a ekološki otisak po osobi blago je povećan, što je pomaknulo datum osam dana ranije nego što bi bio bez tih korekcija.

Važan dan

Dan ekološkog duga važan je ponajviše zbog toga što služi kao upozorenje da nismo u ravnoteži s planetom. Također, taj dan ilustrira razliku između održivog i neodrživog razvoja, odnosno toga koliko trošimo i koliko se priroda može regenerirati. Treće, predstavlja alat za zagovaranje politika. Naime, vlade i organizacije mogu koristiti taj datum kao cilj da “pomaknu dan duga”, tj. smanje ekološki otisak i povećaju regenerativne kapacitete.

Četvrto, on budi svijest pojedinaca te nas podsjeća da i male promjene mogu imati učinak na globalnoj razini. Svatko može procijeniti vlastiti ekološki otisak i eventualno odrediti svoj “osobni dan duga”. To se uglavnom radi pomoću online kalkulatora koji traže informacije o osobnoj potrošnji energije (električna energija, grijanje), prometu (automobil, putovanja), prehrani (omjer mesa, biljaka), upravljanju otpadom i korištenju materijala.

Na temelju tih inputa izračuna se kolika bi površina zemlje/mora bila potrebna da podrži vaš način života te koliko bi dana u godini ta potrošnja “trajala”. Na mrežnoj stranici Global Footprint Networka nalazi se takav alat (Footprint Calculator). Neki kalkulatori čak izračunavaju dan kada ste premašili svoj “prirodni proračun”, tzv. Personal Overshoot Day Calculator. Ipak, treba biti svjestan ograničenja jer individualna procjena ovisi o prosječnim faktorima, pretpostavkama i nacionalnim statističkim podacima. Ne uzima uvijek u obzir lokalne faktore, specifičnosti energije, tehnologiju ili kulturne navike.

Bolja budućnost

Na globalnoj razini, svijet već godinama funkcionira u režimu “ekološkog deficita” jer većina zemalja troši više nego što njihovi ekosustavi mogu obnoviti. Tek rijetke zemlje imaju ekološki suficit, često one nisko razvijene s malom potrošnjom. Da bi se smanjio ekološki otisak i pomaknuo Dan duga prema kraju godine, potrebne su mjere i pojedinaca i zajednica i država, a to znači prelazak na obnovljive izvore energije, smanjenje potrošnje energije, promjene u prehrani (manje mesa, više lokalnih biljnih namirnica), smanjenje otpada i cirkularne prakse, održiva gradnja, zaštita šuma i prirodnih staništa.

Ako dovoljno ljudi i institucija preuzme odgovornost, pomicanje tog datuma nije samo simboličan cilj nego stvarna prilika da usporimo degradaciju okoliša i osiguramo bolju budućnost. U konačnici, Dan ekološkog duga poziva nas na promišljanje: koliko trošimo, koliko dajemo natrag i kako možemo živjeti unutar limita planeta.

On nas podsjeća da održivost nije luksuz nego nužnost i da svatko, svojim odlukama, može pridonijeti da potrošnja i regeneracija budu u ravnoteži. Dan ekološkog duga za Hrvatsku u 2025. godini bio je 27. travnja. Sadržaj omogućio JANAF

Katar prvi po potrošnji, Urugvaj posljednji

Prvih deset i posljednjih deset zemalja prema danima ekološkog duga 2025., prema Global Footprint Networku.

Prvih deset zemalja (najraniji Overshoot Days 2025):

1. Katar – 6. veljače
2. Luksemburg – 17. veljaèe
3. Singapur – 26. veljaèe
4. Mongolija – 2. ožujka
5. Estonija – 4. ožujka
6. Kuvajt – 7. ožujka
7. Latvija – 7. ožujka
8. Bahrein – 9. ožujka
9. Sjedinjene Amerièke Države – 13. ožujka
10. Oman – 15. ožujka

Posljednjih deset zemalja (najkasniji Overshoot Days 2025):

1. Urugvaj – 17. prosinca
2. Indonezija – 18. studenoga
3. Nikaragva – 11. studenoga
4. Ekvador – 31. listopada
5. Tunis – 28. listopada
6. Gana – 25. listopada
7. Irak – 22. rujna