Nova opasnost i za Hrvatsku: Počelo je u Španjolskoj, građani gube velik novac

U kolovozu 2025. Španjolska je doživjela najgori toplinski val otkako postoje mjerenja. Time je još jednom potvrđeno da klimatske promjene više nisu neka daleka prijetnja. One su stvarne, prisutne i izravno utječu na naše gradove, zdravlje… i cijene nekretnina.

Nedavno istraživanje nudi uvid u to kako rastuće temperature utječu na tržište nekretnina u Španjolskoj i mijenjaju vrijednost stanovanja. Istraživanje su proveli Adrian Fernandez-Perez sa Sveučilišnog koledža u Dublinu (University College Dublin – UCD), s Odjela za bankarstvo i financije, Marta Gómez-Puig sa Sveučilišta u Barceloni (University of Barcelona), Odsjeka za ekonomsku teoriju i Simon Sosvilla-Rivero s Instituta za ekonomsku analizu, Sveučilišta Complutense u Madridu (UCM Institute for Economic Analysis).

Iako se istraživanje fokusira na Španjolsku, klimatska raznolikost zemlje čini je svojevrsnim pokazateljem unutarnjih klimatskih migracija. Istočne, južne i središnje regije karakteriziraju vrući, uglavnom suhi uvjeti, dok sjeverna obala uživa u znatno svježijoj atlantskoj klimi. Za razliku od međunarodnih migracija, preseljenje unutar Španjolske ne uključuje gotovo nikakve pravne ni birokratske prepreke, pod uvjetom, naravno, da si to ljudi mogu priuštiti.

Hladna klima, vruće nekretnine

Koristeći podatke s najvećeg španjolskog internetskog portala za nekretnine, Idealista, autori istraživanja su analizirali prodajne cijene i najamnine u 47 glavnih gradova španjolskih pokrajina na kopnu u razdoblju od 2009. do 2024. godine. Otkrili su da ekstremna vrućina utječe na vrijednosti nekretnina.

Točnije, svaki dodatni dan s temperaturom iznad 35 °C dovodi do pada prodajne cijene od 1,40 eura po kvadratnom metru i pada mjesečne najamnine od 0,0059 eura po kvadratnom metru unutar iste pokrajine.

Da to izrazimo konkretnije, prosječna španjolska kuća ima oko 120 kvadratnih metara. S obzirom na to da je 2024. godine u zemlji bilo oko 700.000 kuća na prodaju ili za najam, to odgovara godišnjem gubitku od približno 117,6 milijuna eura u prodaji i 500.000 eura u najamninama.

EU klimatski cilj do 2040. ublažen u zadnji čas: ‘Mnogo je toga na kocki’

Tko ima koristi od vrućina?

Prema ovom istraživanju, hladnije regije zemlje profitiraju od visokih temperatura svojih južnijih susjeda. U tim područjima prodajne su cijene porasle za 2,80 eura po kvadratnom metru, a najamnine za 0,012 eura, što stvara godišnji dobitak od oko 235 milijuna eura u prodaji i 1 milijun eura u najmu.

Ukratko, ekstremne vrućine smanjuju vrijednost nekretnina u nekim područjima, dok je u drugima povećavaju. Hladnije regije Španjolske tako ekonomski profitiraju od toplinskih valova u drugim dijelovima zemlje jer im rastu prodajne cijene i najamnine.

Ova preraspodjela vrijednosti, povezana s obrascima unutarnjih klimatskih migracija, ima duboke posljedice za buduće urbanističko planiranje, ulaganja u nekretnine i regionalni razvoj. Je li ovo novi oblik klimatske gentrifikacije? Hoće li najhladnije regije Španjolske imati “najvruće” nekretnine? Ovo istraživanje sugerira da je to već u tijeku.

Domovi, klimatske promjene i lokalna gospodarstva

Tržišta nekretnina vrlo su osjetljiva na klimatske rizike. U zemljama poput SAD-a i Kine zabilježeni su padovi cijena nekretnina u područjima pogođenima uraganima, požarima i poplavama. U Španjolskoj ekstremna vrućina djeluje tiho, ali postojano. Iako ne uništava domove izravno, s vremenom umanjuje njihovu privlačnost i tržišnu vrijednost.

Ovaj zaključak pobija ideju da su financijska i tržišta nekretnina nekako imuna na klimatske promjene. Naprotiv, upravo su to područja kroz koja će se klimatske promjene najizravnije preliti u svakodnevno gospodarstvo, s vrlo stvarnim posljedicama za financije običnih građana. A kada cijene nekretnina u regiji padaju zbog ekstremne vrućine, ne gube samo vlasnici kuća. Naime, to utječe i na porezne prihode regije, ulaganja u infrastrukturu te društvenu koheziju.

Preraspodjela potražnje prema hladnijim pokrajinama odraz je klimatske migracije. Iako taj pojam obično povezujemo s međunarodnim kretanjima, on se može događati i unutar jedne zemlje. U Španjolskoj bi ekstremne vrućine mogle potisnuti stanovništvo iz južnih i unutarnjih područja prema sjeveru ili višim nadmorskim visinama, gdje se kvaliteta života doživljava održivijom.

Klimatska kriza: Samo 64 države predale nove planove UN-u

Kapital prati kretanje ljudi

Ovo istraživanje naglašava da ti pokreti nisu samo demografski, već i ekonomski. Kapital na tržištu nekretnina prati kretanje ljudi. To znači da područja s ugodnijom klimom mogu očekivati veća ulaganja, ali to bi moglo povećati pritisak na cijene.

Postoji rizik da, kako ta područja postaju poželjnija, lokalno stanovništvo bude istisnuto s tržišta nekretnina, što bi dodatno povećalo nejednakost. Tržište nekretnina budućnosti bit će otporno i održivo ili ga neće biti. Utjecaj ekstremnih vrućina već se osjeća na vrijednostima nekretnina, a taj će se trend s godinama samo pojačavati.

Pravo pitanje više nije hoće li klimatske promjene utjecati na tržište, nego kako ćemo na taj izazov odgovoriti.

Upozorenje

Nalazimo se pred izborom: proaktivne političke mjere ili nečinjenje koje će produbiti nejednakosti i izazvati velike gospodarske gubitke.

“Naše istraživanje služi kao upozorenje: klimatske promjene preobrazit će španjolsko tržište nekretnina, utječući na cijene, ulaganja i dostupnost stanovanja. Ugradnja klimatskog rizika u stambene politike i financijske strategije bit će ključna za osiguranje pravednog, održivog i otpornog društva suočenog s rastućim temperaturama i teritorijalnim nejednakostima.

Baš kao i njezini gradovi, španjolsko tržište nekretnina nalazi se na prvoj crti klimatske krize. Ono što učinimo danas odredit će društvenu, gospodarsku i ljudsku vrijednost stanovanja u budućnosti”, zaključuju autori istraživanja koje se vrlo lako može preslikati i na ostale mediteranske zemlje pogođene klimatskim promjenama, među kojima je i Hrvatska.

‘Globalna temperatura do 2050. u prosjeku će se povećati za 2°C’