Klima u 2024.:Hitne mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova

Prema izvješću Programa Ujedinjenih naroda za okoliš, trenutne politike vode prema zagrijavanju od približno 2,7°C do kraja stoljeća, što je znatno iznad ciljeva Pariškog sporazuma

Godina 2024. ostat će zapamćena kao prekretnica u povijesti klimatskih promjena, obilježena rekordnim temperaturama, ključnim međunarodnim sastancima i desetom obljetnicom Pariškog sporazuma. Prema podacima Copernicus službe za klimatske promjene (C3S), 2024. bila je najtoplija godina ikad zabilježena, s globalnom prosječnom temperaturom od 1,5°C iznad predindustrijskih razina.

Ovo je prvi put da je godišnja temperatura premašila kritični prag postavljen Pariškim sporazumom. Europa je također iskusila iznimne vrućine, s prosječnom temperaturom od 10,69°C, što je 1,47°C iznad prosjeka razdoblja 1991.-2020., čime je oboren prethodni rekord iz 2020. godine (Izvor: Copernicus Climate Change Service, 2025). Osim ekstremnih temperatura, 2024. je obilježena i porastom učestalosti i intenziteta ekstremnih vremenskih događaja.

Poplave u Njemačkoj, Francuskoj i Italiji izazvale su štete u milijardama eura, dok su šumski požari u Španjolskoj i Grčkoj zahvatili stotine tisuća hektara (Izvor: European Environment Agency, 2025). Znanstvenici upozoravaju da će se ovakvi događaji samo intenzivirati ukoliko se ne poduzmu hitne mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova.

COP29 u Bakuu

Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, COP29, održana je u prosincu 2024. u Bakuu, Azerbajdžan. Unatoč velikim očekivanjima, konferencija je rezultirala ograničenim napretkom. Rasprave su bile obilježene nesuglasicama između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju oko financiranja klimatskih akcija (Izvor: UNFCCC, 2025).

Glavna tema bila je operativizacija Fonda za gubitke i štete, osnovanog na COP27 u Egiptu. Iako su bogate zemlje obećale dodatna financijska sredstva, iznos nije ni približno dovoljan za potrebe najugroženijih zemalja. Nadalje, razgovori o eliminaciji fosilnih goriva nisu doveli do obvezujućeg sporazuma, što je izazvalo razočaranje među ekološkim organizacijama i nekim državama članicama Europske unije.

Pozitivna strana konferencije bila je usvajanje okvira za transparentnost izvještavanja o emisijama, što bi moglo povećati odgovornost država u ispunjavanju klimatskih ciljeva. Međutim, izostanak snažnijih mjera za smanjenje emisija ostavlja otvoreno pitanje hoće li svijet uspjeti ograničiti globalno zagrijavanje ispod 2°C.

EK je 26. veljače 2025. predstavila Omnibus paket s ciljem pojednostavljenja pravila o održivosti

Obljetnica Pariškog sporazuma

Deset godina nakon potpisivanja Pariškog sporazuma, svijet se suočava s mješovitim rezultatima. Iako su mnoge zemlje usvojile nacionalne planove za smanjenje emisija i povećale ulaganja u obnovljive izvore energije, globalne emisije i dalje rastu.

Prema izvješću Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP, 2024), trenutne politike vode prema zagrijavanju od približno 2,7°C do kraja stoljeća, što je znatno iznad ciljeva Pariškog sporazuma. Pojedine države uspjele su ostvariti značajan napredak. Primjerice, Danska, Švedska i Njemačka smanjile su emisije zahvaljujući velikim ulaganjima u vjetroelektrane i solarnu energiju.

No, globalno gledano, fosilna goriva i dalje dominiraju energetskim sektorom, a velike zemlje poput Kine i Indije tek trebaju značajno smanjiti svoju ovisnost o ugljenu.

EU se suočava s izazovima ravnoteže između ekonomske konkurentnosti i održivosti

Hitno djelovanje

Godina 2024. naglasila je hitnost djelovanja u borbi protiv klimatskih promjena. Rekordne temperature i ograničeni napredak na međunarodnim pregovorima ukazuju na potrebu za odlučnijim i bržim akcijama. Europska unija, kroz svoj Zeleni plan, nastoji postaviti primjer, ali globalna suradnja i povećane ambicije svih država ključni su za postizanje ciljeva postavljenih prije deset godina u Parizu.

Bez radikalnih promjena u energetskom sektoru, smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima i osiguranja pravednog prijelaza za zemlje u razvoju, svijet će se suočiti s još težim posljedicama klimatskih promjena. Godina 2025. bit će presudna za donošenje odluka koje će odrediti budućnost našeg planeta.

Europska komisija početkom 2025. usvojila je niz novih mjera u sklopu Europskog zelenog plana s ciljem ubrzanja tranzicije prema klimatskoj neutralnosti.

Godina 2024. ostat će zapamćena kao prekretnica u povijesti klimatskih promjena

Ključne mjere

Ove odluke odražavaju nastojanja Europske unije da ostane predvodnik u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena, unatoč izazovima i političkim previranjima unutar i izvan Unije.

1. Povećanje ciljeva smanjenja emisija: Novi cilj smanjenja neto emisija za 2035. postavljen je na 65% u odnosu na razine iz 1990. godine (Izvor: European Commission, 2025).

2. Uvođenje granične porezne prilagodbe emisija ugljika (CBAM): proširenje CBAM-a na dodatne sektore kako bi se spriječilo „ugljično curenje“ i zaštitila konkurentnost europskih industrija.

3. Poticaji za obnovljive izvore energije: dodatna sredstva za istraživanje i razvoj tehnologija obnovljivih izvora energije, s posebnim naglaskom na vodik i skladištenje energije.

4. Zeleni industrijski paket: nova strategija za podršku proizvodnji tehnologija za čistu energiju u EU, čime se smanjuje ovisnost o uvozu iz Kine i drugih tržišta.

5. Prilagodba automobilske industrije: komisija je predložila ublažavanje pravila o emisijama CO2 za proizvođače automobila, produžujući razdoblje usklađenosti na tri godine (2025.-2027.), što pruža fleksibilnost industriji suočenoj s izazovima u povećanju prodaje električnih vozila.

6. Odgađanje zakona o deforestaciji: odlučili su odgoditi primjenu novih pravila o deforestaciji za godinu dana, kako bi se omogućilo dodatno vrijeme prilagodbe proizvođačima.

Ovo je prvi put da je godišnja temperatura premašila kritični prag postavljen Pariškim sporazumom

17 ciljeva održivog razvoja

Prije nepunih deset godina, u rujnu 2015., na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, kao dio Agende 2030, usvojeno je 17 ciljeva održivog razvoja (SDGs). Ovi ciljevi predstavljaju univerzalni poziv na djelovanje s ciljem iskorjenjivanja siromaštva, zaštite planeta i osiguranja prosperiteta za sve ljude. Europska unija odigrala je ključnu ulogu u oblikovanju Agende 2030 i obvezala se na njezinu punu provedbu. Od usvajanja SDG-ova, EU je poduzela niz inicijativa usmjerenih na zaštitu okoliša i borbu protiv klimatskih promjena.

Najvažniji među njima svakako je Europski zeleni plan (European Green Deal), predstavljen 2019. godine, koji ima za cilj transformirati EU u klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. godine, promičući održivi gospodarski rast i smanjenje emisija stakleničkih plinova. ​Tu je i Paket „Spremni za 55“ (Fit for 55), usvojen 2021. godine kao paket zakonodavnih prijedloga koji ima za cilj smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. godine u usporedbi s razinama iz 1990. godine.

Također, donesen je i 8. Akcijski program za okoliš (8th Environment Action Programme) te odobren 2022. godine kao program koji pruža okvir za europsku politiku zaštite okoliša do 2030. godine, usklađujući se s ciljevima Europskog zelenog plana. SDG-ovi su potaknuli EU i njezine države članice na integraciju ciljeva održivog razvoja u nacionalne politike. Prema Europskoj agenciji za okoliš (EEA), većina europskih zemalja poduzela je značajne korake u implementaciji SDG-ova, posebno onih povezanih s klimatskim djelovanjem, čistom vodom i sanitacijom te pristupačnom i čistom energijom. ​No, unatoč napretku, EU se suočava s izazovima u održavanju ravnoteže između ekonomske konkurentnosti i održivosti.

Osim ekstremnih temperatura, 2024. je obilježena i porastom učestalosti i intenziteta ekstremnih vremenskih događaja

Omnibus paket

​Europska komisija 26. veljače 2025. predstavila je Omnibus paket s ciljem pojednostavljenja pravila o održivosti i poticanja konkurentnosti unutar Europske unije. Ovaj paket obuhvaća nekoliko ključnih prijedloga.

Izvještavanje o održivosti: predloženo je da se obveza izvještavanja ograniči na tvrtke s više od 1.000 zaposlenika, čime bi se broj obveznika smanjio za oko 80%. Manje tvrtke bile bi izuzete iz ovih zahtjeva. ​

Direktiva o dubinskoj analizi dobavljača (Due Diligence): predloženo je odgađanje početka primjene s 2027. na 2028. godinu te ograničavanje obveza samo na izravne dobavljače, uz procjene svakih pet godina umjesto godišnjih.

Mehanizam za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM): predlaže se da se namet primjenjuje samo na uvoznike koji godišnje uvoze više od 50 tona robe, čime bi se izuzelo oko 182.000 manjih uvoznika.

Očekuje se da će ove mjere smanjiti administrativne troškove za poduzeća i povećati njihovu konkurentnost na globalnom tržištu. Međutim, prijedlozi su naišli na kritike iz nevladinih organizacija i određenih političkih krugova, koji smatraju da bi mogli oslabiti postojeće standarde zaštite okoliša i smanjiti odgovornost poduzeća. ​Prijedlozi iz Omnibus paketa sada su upućeni Europskom parlamentu i Vijeću EU-a na razmatranje i usvajanje.