Predator hara Jadranom: Ribari muku muče s ovom životinjom

U organizaciji Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije i suradnji s Regionalnon razvojnom agencijom Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA te podršku Općine Ston i Turističke zajednice Općine Ston u Stonu je 03. listopada 2025. godine održan Festival plavog raka – Od mora do stola.

Gastronomoski festival plavog raka Od mora do stola organizirao se u okviru projekta Uklanjanje invazivne strane vrste plavi rak (Callinectes sapidus) sufinanciranog sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te projekata BLUEDIVERSITY i GUSTI, sufinanciranih sredstvima prekograničnog programa Interreg Italija – Hrvatska.

Festival je okupio mnogobrojne posjetitelje, među kojima je bilo lokalno stanovništvo, posjetitelji, znanstvenici, ribari i ugostitelji. Svi prisutni su, tijekom trajanja festivala, imali priliku sudjelovati u kulinarskim prezentacijama od plavog raka (Callinectes sapidus), vrsti koja se posljednjih godina intenzivno širi Jadranom. Ova invazivna strana vrsta, koja je pronašla svoj dom i u Jadranskom moru, tijekom Festivala predstavljala je spoj tradicije i inovacije, ribare i kuhare, znanost i gastronomiju i postala pravi specijalitet na stolovima.

Maštovita jela

Poseban naglasak stavljen je na kulinarski dio programa, cooking show, tijekom kojeg su brojni kuhari i ugostitelji pripremali maštovita jela od plavog raka te pokazali kako ova prijetnja ekosustavu može postati i vrijedna gastronomska delicija.

U Cooking show-u, prezentaciji i kušanju jela od plavog raka sudjelovali su Katija Guljelmović (pašteta i rižoto od plavog raka), David Skoko (njoki s plavim rakom i tostiranim bademina), Studentski centar Akademis Ivica Daničić i Aleksandar Bjelogradski (salata od plavog raka, karamelizirane smokve s plavim rakom, zapečeni plavi rak i tjestenina od plavog raka, padišpanj, krostule), učenici Turističke i ugostiteljske škole (Akademis Čingrija) s profesoricom Marijom Bazdan sa desertnim programom tortom makaruli u okviru projekta GUSTI kojeg provodi DUNEA.

Cilj festivala bio je podizanje svijesti javnosti te popularizacija i promocija plavog raka kao gastronomske namirnice te uvrštavanje jela pripremljenih od plavog raka na jelovnike ugostiteljskih objekata. Što se više plavog raka pripremi za jelo i konzumira, više se izlovljava, manje će obitavati u prirodi i raditi manje štete za bioraznolikost, školjkarstvo i ribarstvo. Svi posjetitelji imali su prilike uživati u jedinstvenom spoju edukacije, kulture i gastronomije, ali i glazbenog izričaja s dalmatinskim štihom.

Izvor proteina

Javna ustanova, uz provođenje izlova plavog raka na Ušću Neretve, Malostonskom zaljevu i Stonskom kanalu, provela je i analize nutritivnih vrijednosti plavog raka na području Ušća Neretve. Rezultati analize pokazali su da je meso plavog raka odličan izvor proteina i cinka, niske kalorijske vrijednosti.

“Festival je poslužio i kao medij posvećen upoznavanju javnosti s ovom invazivnom stranom vrstom, njegovim utjecajem na bioraznolikost te mogućnostima njegove gastronomske i gospodarske valorizacije. Organizacijom Festivala plavog raka – Od mora do stola Javna ustanova željela je potaknuti dijalog između znanosti i lokalne zajednice te ukazati na potrebu sustavnog pristupa u suočavanju s izazovima koje donosi ova invazivna strana vrsta.

Festival plavog raka u Stonu pokazao je važnost integriranog pristupa u rješavanju pitanja invazivnih stranih vrsta – pristupa koji uključuje znanstvenu analizu, edukaciju, gospodarsku valorizaciju i aktivno sudjelovanje lokalne zajednice. Gastro manifestacija potvrdila je da i najveći izazovi zaštite prirode mogu postati prilike za inovativna rješenja kada se spoje znanje, iskustvo i kreativnost”, kazuju iz te ustanove.

Opasan predator

Inače, plavi rak se smatra opasnom stranom invanzivnom vrstom jer je predator bez prirodnih neprijatelja, a jede gotovo sve – školjkaše, rakove, ribe, ličinke, pa čak i male hobotnice. U Jadranu nema prirodnog neprijatelja koji bi kontrolirao njegovu brojnost pa se množi bez ograničenja. Napada dagnje, kamenice i školjke, što ugrožava marikulturu i ribarstvo. Istiskuje autohtone vrste rakove poput hlapa i jastoga. Jede riblju mlađ i jaja, smanjujući tako brojnost ribe.

Paralelno s tim, jedna ženka može proizvesti i do dva milijuna jaja godišnje, a te ličinke se zatim šire morskim strujama pa se populacija brzo širi cijelim Jadranom. Zato se u nekim područjima već govori o “invaziji” plavog raka.

Ova životinja zadaje glavobolje ribarima jer im oštećuje mreže, parangale i vrše, jede ribu ulovljenu u mrežama te smanjuje ulov autohtonih komercijalnih vrsta. Mnogi ribari u Neretvi i Istri prijavljuju ozbiljne gospodarske štete. Njeov utjevaj na staništa je velik i stoga što lesto prekopava morsko dno, što remeti život zajednica na morskom dnu, osobito u lagunama i močvarama gdje žive brojne osjetljive vrste.