Raste svijest građana o važnosti očuvanja prirode

Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030. godine utvrđeni su ciljevi za zaštitu najmanje 30% kopnenih područja, uključujući šume

Iz dana u dan slušamo zastrašujuće vijesti o klimatskim promjenama, gledamo snimke otapanja ledenjaka, „bombardiraju“ nas informacijama o štetnosti fosilnih goriva, svjedočimo kataklizmičkim izjavama o izumiranju vrsta, gušenju bioraznolikosti… I dok je sve to, na žalost, istina, postoje i mnogi pozitivni pomaci oko zaštite okoliša i prirode, kao i oko korištenja obnovljivih izvora energije, koji nam bude nadu kako ipak nije sve što radimo za planet Zemlju uzalud.

Tijekom 2024. godine zabilježeno je nekoliko značajnih pozitivnih događaja u području klimatskih promjena, zaštite prirode i obnovljivih izvora energije. Obnovljivi izvori energije, poput vjetra i sunca, proizveli su 30% električne energije u EU tijekom prve polovice 2024., nadmašivši fosilna goriva koja su činila 27% proizvodnje. Hrvatska je 2024. godine ostvarila 29,5% potrošnje energije iz obnovljivih izvora, s ciljem povećanja tog udjela na 42,5% do 2030. godine kroz projekte poput zelenog vodika i geotermalne energije.

Obnovljivi izvori energije činili su 62,7% javne neto proizvodnje električne energije u Njemačkoj 2024. godine, što je prva godina bez proizvodnje iz nuklearnih elektrana nakon njihovog zatvaranja 2023. godine. Vijeće Europske unije službeno je donijelo uredbu o obnovi prirode, s ciljem obnove najmanje 20% kopnenih i morskih područja EU-a do 2030. godine te svih ekosustava kojima je potrebna obnova do 2050. godine. Obnovljivi izvori energije proizveli su rekordnih 30% svjetske električne energije u 2023. godini, što ukazuje na značajan napredak u smanjenju emisija stakleničkih plinova i borbi protiv klimatskih promjena. Ovi događaji ukazuju na pozitivan trend u globalnim naporima za smanjenje emisija i zaštitu okoliša kroz povećano korištenje obnovljivih izvora energije i implementaciju zakonskih mjera za očuvanje prirode.

Više od 80% građana podržava uspostavu područja bez lova, ribolova i sječe šuma

Zaštita bioraznolikosti

Tijekom 2024. godine zabilježeni su i značajni pozitivni pomaci u zaštiti šuma, bioraznolikosti i močvarnih područja. Europski parlament je 27. veljače 2024. godine usvojio zakonodavni prijedlog za obnovu prirode, koji uključuje obvezujuće ciljeve obnove zaštićenih područja, uključujući šume, močvarna područja i druga staništa. U sklopu Akta o obnovi prirode, države članice EU-a obvezale su se na obnovu najmanje 25.000 km rijeka do 2030. godine, što uključuje uklanjanje umjetnih pregrada i obnovu prirodnih funkcija poplavnih područja. Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030. godine utvrđeni su ciljevi za zaštitu najmanje 30% kopnenih područja, uključujući šume, s naglaskom na strogu zaštitu preostalih prašuma i starih šuma. Europska unija osigurala je financijska sredstva za projekte obnove bioraznolikosti, uključujući obnovu močvarnih područja i šumskih ekosustava, čime se potiče održivo gospodarenje prirodnim resursima.

Ovi koraci ukazuju na povećanu predanost Europske unije u očuvanju i obnovi prirodnih staništa, što uključuje šume, močvarna područja i bogatu bioraznolikost. Od početka 2023. godine zabilježeno je značajno smanjenje krčenja Amazonske prašume za čak 55,8% u odnosu na isti period prethodne godine. Ovaj pad pripisuje se pojačanoj primjeni zakona o zaštiti okoliša u Brazilu, koji posjeduje 60% površine Amazona. U studenom 2022., Brazil, Demokratska Republika Kongo i Indonezija, tri zemlje s najvećim prašumama na svijetu, službeno su dogovorile partnerstvo za očuvanje svojih šumskih područja.

Ova suradnja ima za cilj smanjenje krčenja šuma i očuvanje bioraznolikosti. Prašuma Janj u Bosni i Hercegovini uvrštena je na UNESCO-ovu listu zaštićenih područja, što predstavlja značajan korak u očuvanju ovog prirodnog blaga. Ovi događaji ukazuju na globalne napore i suradnju u zaštiti i očuvanju prašuma, ključnih za održavanje bioraznolikosti i borbu protiv klimatskih promjena.

Obnovljivi izvori energije proizveli su 30% električne energije u EU tijekom prve polovice 2024.

Kvaliteta zraka

Postoje i pozitivne vijesti vezane uz poboljšanje kvalitete zraka u Hrvatskoj i EU. Prema izvješću Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za 2023. godinu, kvaliteta zraka na većini teritorija Republike Hrvatske ocijenjena je kao prve kategorije (čist ili neznatno onečišćen zrak). Posebno je zabilježeno smanjenje broja dana s prekoračenim dnevnim graničnim vrijednostima za lebdeće čestice PM₁₀, što ukazuje na poboljšanje u odnosu na prethodne godine.

U 2025. godini, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, pokrenulo je program vrijedan više od 220 milijuna eura. Cilj programa je financiranje projekata poput nabave vozila s nultim emisijama, energetske obnove obiteljskih kuća i zamjene zastarjelih kućnih ložišta, što će doprinijeti daljnjem poboljšanju kvalitete zraka u zemlji.

U listopadu 2024. godine, Vijeće Europske unije dalo je konačno odobrenje za revidirana pravila koja postavljaju strože standarde kvalitete zraka i poboljšavaju praćenje kvalitete zraka diljem EU-a. Ova inicijativa ima za cilj smanjenje onečišćenja zraka i zaštitu zdravlja građana. Ove inicijative i programi ukazuju na značajne korake prema poboljšanju kvalitete zraka, što će pozitivno utjecati na zdravlje ljudi i očuvanje okoliša.

Hrvatska je 2024. godine ostvarila 29,5% potrošnje energije iz obnovljivih izvora, s ciljem povećanja tog udjela na 42,5% do 2030. godine

Ugrožene životinje

Unatoč izazovima s kojima se suočavaju mnoge ugrožene životinjske vrste, postoje pozitivne vijesti koje ukazuju na mogućnost njihovog opstanka zahvaljujući naporima za očuvanje i obnovu populacija. Iberski ris, nekada na rubu izumiranja, doživio je značajan porast broja jedinki zahvaljujući intenzivnim mjerama očuvanja. Njegova populacija porasla je sa 62 odrasle jedinke u 2001. godini na više od 2000 jedinki u 2024. godini. Ovaj uspjeh pripisuje se obnovi prirodnih staništa, povećanju broja plijena te programima uzgoja i reintrodukcije.

Nepal je zabilježio značajan porast broja tigrova, što ukazuje na uspješnost napora za očuvanje ove vrste. Ovaj pozitivan trend rezultat je strožih mjera zaštite, suzbijanja krivolova i očuvanja staništa. Populacija grbavih kitova u australskim vodama pokazuje znakove oporavka. Ovaj pozitivan trend rezultat je međunarodnih napora za zaštitu kitova, uključujući zabranu komercijalnog lova i očuvanje njihovih staništa. Istraživanja u Hrvatskoj pokazuju rastuću svijest građana o važnosti očuvanja prirode.

Više od 80% građana podržava uspostavu područja bez lova, ribolova i sječe šuma radi zaštite ugroženih biljaka i životinja. Ova podrška javnosti ključna je za uspjeh budućih inicijativa za očuvanje bioraznolikosti. Ovi primjeri ukazuju na to da, unatoč ozbiljnim prijetnjama, koordinirani napori za očuvanje i podrška javnosti mogu značajno doprinijeti oporavku i očuvanju ugroženih životinjskih vrsta.