Hrvatski planinarski savez slavi rođendan: Evo kako je sve počelo

Na današnji dan, 15. listopada 1874. osnovano je Hrvatsko planinarsko društvo, današnji Hrvatski planinarski savez. Ovog važnog datuma prisjetili su se i na Facebook stranici Georaznolikost i geobaština Hrvatske te su objasnili važnost tog datuma za geobaštinu. “Zašto taj datum i tu udrugu spominjemo na ovom mjestu? Zato jer su planinari-prirodoslovci bili prvi promotori i začetnici svijesti o vrijednostima i potrebi zaštite geobaštine Hrvatske.

Osnutkom Hrvatskog planinarskog društva (HPD) 1874. godine započeo je organizirani planinarski pokret u Hrvatskoj, ali i šira kulturno-znanstvena misija koja je planine promatrala kao prostor prirodnih vrijednosti i nacionalnog identiteta. Među osnivačima su bili brojni znanstvenici koji su ujedno bili pioniri popularizacije prirode i njezine zaštite.

Pokretanjem časopisa Hrvatski planinar 1898. godine HPD je dobilo glasilo u kojem su planine postale tema ne samo izletništva, nego i znanosti i kulture. U njemu su objavljivani putopisi i prirodoslovni prilozi koji su čitateljima, pored ostaloga, približavali geološke i geomorfološke osobitosti hrvatskih planina”, stoji u njihovoj objavi.

Zaštita geobaštine

Naglasili su kako se među najranijim autorima Hrvatskog planinara posebno isticao prirodoslovac Dragutin Hirc, koji je kroz opise Velebita, Risnjaka i Plitvičkih jezera, spilja i drugih predjela, planine prikazivao kao “žive muzeje prirode”. Njegovi tekstovi bili su spoj popularne znanosti i planinarstva kojima je čitateljstvu otkrivao dotad nepoznate i teško pristupačne dijelove Hrvatske.

“U međuratnom razdoblju djelovao je i dr. Josip Poljak, geolog, speleolog, muzealac, koji je planinarstvo povezao s idejom zaštite prirodnih pojava. U rujnu 1931. u članku “Zaštita geoloških objekata” pozvao je na očuvanje spilja, slapova, izvora i kamenitih kukova kao prirodnih spomenika. Njegov apel, objavljen upravo u Hrvatskom planinaru, predstavlja jedan od prvih pisanih dokumenata u Hrvatskoj koji zagovaraju zaštitu onoga što danas nazivamo geobaštinom.

Zahvaljujući planinarima-prirodoslovcima, hrvatske su planine već početkom 20. stoljeća postale prepoznate kao vrijedni dijelovi prirodne i kulturne baštine, temelj današnje svijesti o važnosti očuvanja georaznolikosti”, stoji u objavi na ovoj Facebook stranici.