Održivi turizam nije samo pružanje smještaja, cijene su veliki problem

Hrvatska ima fenomenalnu priliku da turistima ponudi autentična iskustva i time smanji sezonalnost turizma, rekao je Posavec

Na konferenciji „Energetika budućnosti i zeleni turizam“, održanoj u organizaciji medijske kuće Motus Media, vodeći stručnjaci iz područja turizma i energetike raspravljali su o tome kako Hrvatska može uskladiti turistički rast s ekološkim standardima i potrebama lokalnih zajednica.

Panelisti su istaknuli kako turistički sektor ne može očekivati neprestani rast bez prilagodbe u energetici, a zeleni turizam nudi rješenja za dugoročni uspjeh. Izidora Marković Vukadin, viša znanstvena suradnica na Institutu za turizam, upozorila je na nužnost održivog razvoja u turizmu.

„Očekivanja o stalnom rastu turizma od 10-15% nisu realna bez sličnog razvoja energetskog sustava“, izjavila je te dodala da je izazovno fokusirati se na razvoj održivog turizma zbog njegove složenosti, koja obuhvaća čak 12 različitih aktivnosti, ne samo u smještaju i ugostiteljstvu, već i u sektorima poput prometa.

Energetika budućnosti

Na panelu pod nazivom „Energetika budućnosti kao temelj za ‘zeleni’ turizam“ sudjelovali su i Vedran Belamarić, direktor u Orbico Electro; Danko Blažević, direktor Sektora za vođenje Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS); Nina Dusper Sušić, izvršna direktorica za urbanu mobilnost u KONČAR-u; Hrvoje Pandžić, redoviti profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu (FER); te Maja Pokrovac, direktorica u Obnovljivim izvorima energije Hrvatske.

Raspravu je moderirala Lucija Šikić, viša menadžerica u Odjelu poslovnog savjetovanja u Deloittu. Posebnu pozornost izazvali su primjeri dobre prakse iz Europe, među kojima se ističe projekt revitalizacije 27 portugalskih sela suočenih s depopulacijom.

„Obnova infrastrukture ključna je za povratak stanovnika“, istaknuo je Matko Marohnić, voditelj projekata i turističkog savjetovanja u Horwath HTL Hrvatska. Naglasio je i važnost urbanih inicijativa poput aplikacije u Kopenhagenu koja potiče goste na korištenje bicikala umjesto automobila te inicijativu ‘Ljubljanski doručak’ koja podržava lokalne proizvođače.

Postoje jasna pravila ponašanja kojih se posjetitelji trebaju pridržavati u zaštićenim područjima

Idealan turizam

Na panelu „Idealan turizam – ‘nije u šoldima sve’“, Matija Posavec, župan Međimurske županije, istaknuo je kako održivi turizam nije samo pružanje smještaja, već i ponuda autentičnih lokalnih proizvoda, poput hrane iz domaće proizvodnje. „Hrvatska ima fenomenalnu priliku da turistima ponudi autentična iskustva i time smanji sezonalnost turizma“, rekao je Posavec.

S njim su se složili i drugi sudionici panela: Maja Feketić, načelnica za EU fondove u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost; Nuša Korotaj, direktorica Termi Sveti Martin; Želimir Kramarić, član Uprave HAMAG-BICRO; i Andreja Vukojević, direktorica Sektora za turizam i Sektor marketinga i PR u HGK, dok je raspravu moderirala Renata Potočnik. Kao glavne izazove hrvatskog turizma istaknuli su visoke cijene i sezonalnost.

„Cijene su veliki problem u hrvatskom turizmu, ali moramo se fokusirati na ono što za njih nudimo. Turist koji se osjeća cijenjenim postaje najbolji ambasador destinacije“, poručila je Andreja Vukojević. Katarina Miličević, direktorica Tourism Laba, dodala je kako je povratak turista najbolji pokazatelj zadovoljstva: „Sva istraživanja pokazuju da 70 posto naših gostiju dolazi po treći ili četvrti put, što je dokaz kvalitete naše ponude.“

Kod posjećenosti naših nacionalnih parkova, vidimo kako već godinama postoji uzlazni trend

Ekoturizam

U posljednje vrijeme sve više turista dolazi u Hrvatsku u potrazi za mirom i opuštanjem pa se sve više razvija i posebna grana održivog turizma – ekoturizam. Ekoturisti posjećuju nacionalne parkove, parkove prirode i zaštićena područja kako bi uživali u prirodi i svemu što ona nudi. Takav oblik turizma naziva se ekoturizam, a prema definiciji UN-a, taj pojam obuhvaća sve oblike turizma koji se temelje na prirodi. Glavna je motivacija turista promatranje i uvažavanje prirode, kao i tradicionalnih kultura koje prevladavaju u prirodnim područjima.

Ekoturizam ima obrazovne i interpretacijske značajke, a uglavnom turističke ture organiziraju specijalizirani turoperatori za male grupe, iako većina turista dolazi individualno. Partneri pružatelja usluga na odredištima uglavnom su mala poduzeća u lokalnom vlasništvu. Minimiziraju se negativni utjecaji na prirodni i socio-kulturni okoliš.

Stvara se ekonomska korist za organizacije i tijela koja upravljaju prirodnim područjima u svrhu njihova očuvanja, pružaju se alternativne mogućnosti zapošljavanja i prihoda za lokalne zajednice, jača se svijest o očuvanju prirodnih i kulturnih dobara, kako kod lokalnog stanovništva tako i kod turista. Ekoturizam je odgovoran putnički oblik koji se aktivno uključuje u očuvanje prirode i promiče održivost. To uključuje putovanja u zaštićena prirodna područja s ciljem uživanja, očuvanja i upoznavanja okoliša te poticanja ekonomskog i društvenog blagostanja lokalnih zajednica.

Očekivanja o stalnom rastu turizma od 10-15% nisu realna bez sličnog razvoja energetskog sustava

Aktivnosti posjetitelja

Ekoturističke destinacije najčešće uključuju (zaštićeno) prirodno područje, a one koje su posebice popularne za domaće goste i strane turiste jesu Gorski kotar i Lika, Velebit i Risnjak, Kopački rit, Lonjsko polje, Dalmatinska zagora, Biokovo te mnoge druge. Aktivnosti koje se obično nude u ovim ekoturističkim destinacijama uključuju vođene šetnje i obilaske uz lokalne vodiče koji educiraju posjetitelje o prirodnim i kulturnim znamenitostima područja, promatranje divljih životinja i ornitološko promatranje, planinarenje, trekking i biciklizam kroz netaknute prirodne krajolike, vožnje kanuima, kajacima ili brodovima po rijekama i jezerima, posjeti ekofarmama i ekoselima radi upoznavanja s tradicionalnim načinom života i lokalnom kulturom, sudjelovanje u volonterskim akcijama očuvanja prirode poput čišćenja plaža ili uređenja staza, edukacijski programi o održivom poljoprivrednom uzgoju, ekološkom konzerviranju i recikliranju i dr.

Osim navedenih aktivnosti, ekoturizam uključuje i upotrebu održivog prijevoza kao što su putovanje vlakom ili biciklom, korištenje lokalnih proizvoda, poštovanje lokalnih tradicija, zaštite okoliša i prirode i štedljivu upotrebu vode i energije; uključuje korištenje ekološki prihvatljivih smještaja i aranžmana i općenito podržavanje tvrtki koje se baziraju na održivim praksama. Slijedom toga ekoturizam se dijeli na tzv. soft i hard pa tako soft turizam uključuje aktivnosti koje imaju minimalan utjecaj na okoliš i divlje životinje. Posjetitelji se uključuju u nenametljive aktivnosti kao što su promatranje ptica, planinarenje, fotografiranje prirode ili vođene šetnje prirodom.

Cilj je ovih aktivnosti promatrati i cijeniti prirodu bez narušavanja njezine prirodne ravnoteže. Hard ekoturizam uključuje aktivnije i potencijalno utjecajnije interakcije s prirodom. To može uključivati aktivnosti poput praćenja divljih životinja, vožnje kajakom, ronjenja ili čak aktivnosti poput znanstvenog istraživanja ili rada na očuvanju prirode i okoliša. Iako ove aktivnosti mogu pružiti vrijedan uvid u ekosustave i napore za očuvanje, one također mogu imati višu razinu utjecaja na okoliš ako se njima ne upravlja na odgovarajući način.

Obnova infrastrukture ključna je za povratak stanovnika, moglo se čuti na konferenciji Motus Medije

Baština i turizam

Treba naglasiti kako su prirodna baština i turizam u bliskoj vezi od samih početaka razvoja turizma. Aktualni trend povećane osjetljivosti suvremenog turista za pitanja okoliša tu vezu potencira. Prirodna baština sadržana je u ključnim elementima atrakcijske osnove: rekreacijska, estetska, duhovna i edukacijska vrijednost ekosustava jesu „usluge ekosustava“ u turizmu. Sinergija turizma i zaštite prirode može pridonijeti ciljevima očuvanja prirodne baštine, a turizam stvara prihod koji se dijelom može koristiti u financiranju aktivnosti očuvanja prirodne baštine.

Turističke aktivnosti utemeljene na interpretaciji prirodne baštine osvješćuju i educiraju gosta o njezinoj vrijednosti i važnosti njezina očuvanja. Isto tako i lokalno stanovništvo postaje svjesnije vrijednosti koju baštini. Turizam stvara ekonomske prilike koje su nadopuna ili alternativa drugim načinima korištenja prirodne baštine kao prirodnih resursa i sirovine (šumarstvo, prenamjena u poljoprivredno zemljište, rudarstvo, ribarstvo i dr.).

Prema istraživanju TOMAS Hrvatska 2022./2023. koje je proveo Institut za turizam, najvažniji motivi dolaska u jadransku Hrvatsku su more (83 %) i priroda (63 %), slijede city break (19 %), gastronomija (19 %), touring (11 %), zabava i festivali (9 %), kultura i umjetnost (9 %), manifestacije i događanja (8 %), sport i rekreacija (8 %), te niz drugih motiva. U kontinentalnoj Hrvatskoj najzastupljeniji su motivi dolaska city break (23 %), posao (22 %), priroda (20 %), posjet rodbini i prijateljima (14 %), kultura i umjetnost (13 %), touring (13 %), gastronomija (11 %), wellness/toplice (9 %), zdravstveni razlozi (8 %) i selo/ruralno područje (8 %).

Turist koji se osjeća cijenjenim postaje najbolji ambasador destinacije

Važna destinacija

Kada govorimo o posjećenosti naših nacionalnih parkova, vidimo kako već godinama postoji uzlazni trend, ako izuzmemo 2019. godinu s neznatnim padom i, naravno, pandemijsko razdoblje. Prema podacima od 1. ožujka 2024. godine, ukupni broj posjetitelja u našim nacionalnim parkovima u 2023. godini bio je 3.232.118, a 2014. godine 2.495.620.

Svakako moramo biti svjesni kako oni koji posjećuju naša zaštićena područja nisu isključivo ekoturisti. Hrvatska je posljednjih nekoliko godina uložila napore u razvoj ekoturizma, promičući održive turističke prakse i aktivnosti koje su usmjerene na očuvanje okoliša i lokalne kulture.

U usporedbi s drugim europskim zemljama, Hrvatska još zaostaje za nekim destinacijama poput Švedske, Norveške i Islanda koji su već dugi niz godina prepoznati kao vodeće destinacije za ekoturizam. Međutim, Hrvatska postaje sve popularnija među putnicima koji traže autentična iskustva u prirodi i sve se više prepoznaje kao važna destinacija za ekoturizam u Europi.

U posljednje vrijeme sve više turista dolazi u Hrvatsku u potrazi za mirom i opuštanjem pa se sve više razvija i posebna grana održivog turizma – ekoturizam

Sličnosti i razlike

Ekoturizam i održivi turizam su slični, ali imaju ključne razlike. Dok je ekoturizam specifičan oblik održivog turizma koji se fokusira na prirodu, održivi turizam uključuje sve aspekte putovanja, uključujući i urbane i kulturne destinacije.

Ekoturizam se odnosi na putovanja u prirodna područja s naglaskom na očuvanje okoliša, edukaciju i dobrobit lokalnih zajednica. Glavni cilj ekoturizma je minimalan utjecaj na ekosustave i poticanje ekološke svijesti.

Održivi turizam obuhvaća širu sliku i primjenjuje se na sve vrste turizma. Njegov cilj je smanjiti negativne ekonomske, ekološke i društvene posljedice turizma te osigurati dugoročnu održivost destinacija.

Ekoturisti posjećuju nacionalne parkove, parkove prirode i zaštićena područja kako bi uživali u prirodi i svemu što ona nudi

Tri ključne poruke konferencije

Održivi rast je ključan: turizam ne može rasti bez istovremene prilagodbe energetskog sustava. Razvoj održivog turizma, koji koristi lokalne resurse i smanjuje pritisak na infrastrukturu, nužan je za budućnost hrvatskog turizma.

Fokus na lokalnu zajednicu i resurse: primjeri poput revitalizacije portugalskih sela i poticanja održive mobilnosti u Kopenhagenu mogu se primijeniti i u Hrvatskoj, što bi pridonijelo ravnomjernijem razvoju i smanjenju sezonalnosti.

Personalizacija umjesto masovnosti: Budućnost turizma leži u personaliziranom pristupu, gdje se turistima nudi autentično iskustvo i domaći proizvodi, čime se osigurava zadovoljstvo gostiju i dugoročna lojalnost.

Glavna je motivacija turista promatranje i uvažavanje prirode, kao i tradicionalnih kultura koje prevladavaju u prirodnim područjima

Pravila posjeta zaštićenim područjima

Kako bi se sačuvao okoliš u zaštićenim područjima, postoje određena pravila kojih se trebaju pridržavati posjetitelji ili turisti.

Slijedite staze: držite se označenih staza kako biste smanjili ometanje i spriječili oštećenja osjetljivih ekosustava.

Ne ostavljajte smeće: ponesite sa sobom sve smeće i otpad kako biste očuvali čistoću okoliša. Ako je moguće, reciklirajte.

Ne remetite divlje životinje: ne hranite divlje životinje, ne dirajte ih i ne približavajte se previše radi njihove sigurnosti i očuvanja njihova prirodnog ponašanja.

Ne skupljajte i ne oštećujte biljke: ne berite cvijeće, plodove ili biljke i ne oštećujte vegetaciju kako biste očuvali biljni svijet.

Ne palite vatru: ograničite upotrebu vatre ili potpuno izbjegavajte paljenje vatre u zaštićenim područjima kako biste spriječili požar i očuvali prirodna staništa.

Poštujte tišinu: držite razinu buke niskom kako biste minimizirali smetnje divljim životinjama i drugim posjetiteljima.

Nemojte unositi strane organizme: ne unosite strane biljke, životinje ili mikroorganizme u zaštićena područja kako biste spriječili ugrožavanje autohtonih vrsta i ekosustava.

Nemojte se penjati na arheološke ili kulturne artefakte: poštujte povijesne i kulturne ostatke tako što ih nećete oštećivati ili uzimati.

---