Postoji inicijativa da se područje Drave zaštiti kao nacionalni park

Projekt Drava Life za cilj ima zaštitu i obnovu prirodnog toka Drave te očuvanje bogatog biljnog i životinjskog svijeta

Rijeka Drava, jedna od najljepših rijeka u Hrvatskoj, izvire u južnom Tirolu u ružičastim stijenama Alpa. Izvor Drave prolazi kroz austrijsku dolinu Pustertal  te ide prema slovenskim brdima i Panonskoj nizini. Drava, duga oko 720 kilometara, teče kroz Austriju, Sloveniju, Mađarsku i Hrvatsku prije nego što se ulije u Dunav u blizini Osijeka. Svojim dugim tokom i bogatom prirodom, ova ljepotica predstavlja pravi dragulj u srcu Europe. Protječe kroz nekoliko značajnih gradova na svom putu prema ušću u Dunav.

Njezin tok obuhvaća austrijske gradove Villach i Lienz, slovenske gradove Maribor i Ptuj, kao i hrvatske gradove Varaždin i Osijek. Zanimljivo je da jedan slovenski grad nosi njezino ime – Dravograd. Jedna od najvećih ljepota Drave je njezin meandrirajući tok kroz pitome doline, šume i polja. Ove prirodne krivulje rijeke stvaraju brojne sprudove i otoke, što doprinosi jedinstvenom krajoliku koji obiluje florom i faunom.

Obale Drave često su obrasle šumama vrba i topola, a u proljeće i ljeto cvjetaju livade pune raznolikih biljaka i cvijeća, privlačeći brojne ptice, insekte i druge životinje. Drava je poznata po svojoj bistrini i čistoj vodi, što ju čini idealnom za kupanje, ribolov i razne vodene sportove. Na mnogim mjestima uz rijeku možete pronaći pješčane i šljunčane plaže koje su omiljena okupljališta lokalnog stanovništva i turista. Ribiči posebno cijene Dravu zbog bogatstva ribljim vrstama poput štuke, soma i šarana.

Prirodni resurs

U Hrvatskoj, Drava je poznata po trima velikim akumulacijskim jezerima: Ormoško, Varaždinsko i jezero Dubrava. Ova su jezera važna ne samo za regulaciju toka rijeke, nego i kao staništa za razne vrste riba i ptica. U Dravu se ulijevaju i brojne pritoke, među kojima se ističu rijeka Bednja, koja je poznata po slikovitom Trakošćanu, te rijeka Mura, s kojom Drava čini prirodnu okosnicu Međimurja i Podravine. Okoliš rijeke Drave predstavlja stanište za mnoge rijetke i ugrožene vrste ptica, uključujući orla štekavca, crnu rodu i razne vrste čaplji.

U brojnim močvarama i poplavnim područjima uz Dravu razvili su se ekosustavi koji su od vitalnog značaja za očuvanje biološke raznolikosti. Drava je stanište za oko 70 vrsta riba, ali također je dom i mnogim drugim životinjama poput žaba, kornjača, dabrova, vidri, divljih svinja i jelena. Na njezinim obalama možemo pronaći bogatstvo ptičjeg svijeta, uključujući patke, rode, čaplje i čigre. Okolica Drave pruža idealne uvjete za promatranje ptica, organiziranje domaćih fotosafarija, kupanje na pješčanim plažama, vožnju brodom, čamcem ili splavom, te vožnju biciklom uz rijeku. Drava ima poseban značaj i na globalnoj razini jer zajedno s rijekama Murom i Dunavom čini jedno od najvećih vlažnih staništa na svijetu, poznato kao Europska Amazona.

Ovaj iznimni ekosustav, koji obuhvaća gotovo milijun hektara prirodne i kulturne baštine, uvršten je na UNESCO-ovu listu svjetskih rezervata biosfere pod nazivom Mura-Drava-Dunav. Uz prirodne ljepote, Drava je također bogata kulturnim i povijesnim nasljeđem. Na njezinim obalama nalaze se brojni gradovi i sela s bogatom tradicijom, starim tvrđavama, dvorcima i crkvama. Osijek, kao najveći grad na Dravi, poznat je po svojoj baroknoj arhitekturi, zelenim parkovima i kulturnim manifestacijama koje se često održavaju uz rijeku. Rijeka Drava nije samo prirodni resurs, već i izvor inspiracije za mnoge umjetnike, pjesnike i ljubitelje prirode. Šetnja uz njezine obale pruža mir i spokoj, daleko od gradske vreve, te omogućuje svakom posjetitelju da osjeti snagu i ljepotu prirode u njezinom najčišćem obliku. U svakom njenom kutku krije se nova ljepota, a svako godišnje doba donosi drukčiji, ali jednako fascinantan prizor. Rijeka Drava, sa svojom netaknutom prirodom i bogatim kulturnim naslijeđem, pravi je biser Hrvatske i cijele regije, mjesto gdje se priroda i čovjek stapaju u savršenoj harmoniji.

Održivi turizam čuva prirodne ljepote rijeke Drave

Traženje zlata

Jedna od zanimljivosti vezanih uz Dravu je da su njezine obale bogate zlatom. Iako zlato nije lako pronaći, stoljećima su ljudi dolazili na obale Drave kako bi tražili zlatne listiće i zrnca, koje bi mukotrpno odvajali od pijeska i šljunka. Ovaj posao bio je težak i dugotrajan, ali nagrada je bila čisto prirodno zlato, s između 18 i 24 karata. Drava također ima svoj dan, koji se slavi 23. rujna, na prvi dan jeseni, čime se obilježava njezina važnost za prirodu i ljude.

U svrhu očuvanja i poboljšanja ekosustava rijeke, u Hrvatskoj je pokrenut projekt Drava Life, koji ima za cilj zaštitu i obnovu prirodnog toka Drave te očuvanje bogatog biljnog i životinjskog svijeta koji ovisi o ovoj predivnoj rijeci. Rijeka Drava nije samo prirodni resurs, već i inspiracija, mjesto gdje se priroda i povijest isprepliću, pružajući posjetiteljima jedinstvenu priliku da dožive njezinu ljepotu i bogatstvo. Jedno od velikih pitanja je kako zaštiti Dravu, njezinu prirodnu ljepotu, kako se ne bi dogodila devastacija slična onoj na Jadranu. Jedna od općina koja se nalazi uz Dravu takav scenarij neće dopustiti.

„Općina Legrad neće imati problema kao Jadran jer je već 60 posto našeg teritorija pod nekim od oblika zaštite (Natura 200, Regionalni park, Ekološka mreža, Ornitološki rezervat). Nadalje, naš najveći biser rijeka Drava ograničen je inundacijskim pojasom (nasipima), te unutar toga pojasa nije moguća gradnja niti prevelika čovjekova intervencija. Nama niti nije cilj masovni turizam, već uvjetno i prostorno ograničen postojećim građevinskim zonama“, kaže načelnik općine Legrad Ivan Sabolić.

Rijeka Drava postaje sve zanimljivija stranim turistima

Očuvanje okoliša

U Hrvatskoj se često govori kako trebamo promovirati održivi turizam i privući posjetitelje koji će ponašati u skladu s tom krilaticom. Održivi turizam je koncept koji nastoji smanjiti negativne utjecaje turizma na okoliš, kulturu i lokalne zajednice, dok istovremeno promovira pozitivne aspekte kao što su ekonomski razvoj, očuvanje prirodnih resursa i jačanje kulturnog identiteta. Jedna od komponenti održivog turizma je i zaštita okoliša jer turizam treba minimizirati svoj utjecaj na prirodni okoliš. To uključuje očuvanje bioraznolikosti, smanjenje otpada i zagađenja, kao i odgovorno korištenje prirodnih resursa poput vode i energije.

Kada je u pitanju općina Legrad, načelnik Sabolić kaže kako im nije problem privući posjetitelje, oni već dolaze. „Nedostaje nam način i kapacitet kako te iste posjetitelje zadržati i na kraju krajeva omogućiti im da troše novac u našem kraju. Sve više ljudi dolazi na naše područje i uživaju u našim ljepotama. Trenutni problem je što nemamo na jednom mjestu dovoljno smještajnih kapaciteta da bismo organizirano mogli dovoditi autobuse. Promociju odlično rade naše TZP Središnja Podravina i TZ KKŽ“, kaže načelnik Sabolić. Turistička ponuda ovisi od općine do općine koje se nalaze na Dravi, no one ipak zajednički stvaraju sadržaje koji bi trebali zadržati posjetitelje duže od jednog dana, odnosno jednog izleta. „Naša posebna atrakcija je prijevoz solarnim električnim čamcem po rijeci Dravi i Muri, te mogućnost da u roku dvije minute pređete čamcem iz jedne države u drugu (iz Hrvatske u Mađarsku i obrnuto).

To otvara novu mogućnost da u jednom trenutku plovite Dravom, a nekoliko minuta nakon toga planinarite Legradskom gorom. Nudimo pregršt biciklističkih ruta i besplatno korištenje 10 električnih bicikala za naše posjetitelje. Vrlo atraktivan je i ribolov i rafting na rijekama i jezerima. Za školske uzraste idealno je posjetiti Riječnu školu i poučnu stazu na Halaš Čardi. Od ostalih aktivnosti u budućnosti planiramo razvijati birdwatching“, kaže načelnik Legrada Sabolić. Kupališta su često smještena na mirnijim dijelovima rijeka, u zatonima i sprudovima, te često dubine nisu prevelike, tako da su te lokacije pogodne za djecu. Veći problemi javljaju se kod viših vodostaja, ali oni su rijetki u ljetnim kupališnim mjesecima, kaže načelnik općine Legrad. „Kod nas u turizmu nema političkih opcija i to se vidi po tome što članovi naše zajedničke turističke zajednice dolaze iz više političkih opcija. Jako dobro surađujemo svi mi „susjedi“, a mogu pohvaliti i suradnju s Mađarima s kojima također ulažemo napor da razvijemo turizam na našem području“.

Okoliš rijeke Drave predstavlja stanište za mnoge rijetke i ugrožene vrste ptica

Nedostatak sredstava

Općina Legrad već pet godina zaredom dodjeljuje sredstva za otvaranje novih smještajnih kapaciteta. Tako da 2017. godine nije bilo niti jednog registriranog kreveta, a danas u ovoj općini na Dravi postoji 10 kuća za odmor, kamp i pansion, a u najavi su još dvije nove kuće. „Možemo reći da smo s nula noćenja iz 2017. godine došli do preko 3500 noćenja u 2023. godini i rastemo svake godine. Tako da poticajima namjeravamo nastaviti i dalje, a napravit ćemo i jedan novi program po uzoru na naš stambeni program.

Kako smo do sada građevinska zemljišta i kuće prodavali mladim obiteljima za 1 kunu (13 eurocenti), u budućnosti planiramo ona gradilišta koja nismo prodali na takav način za istu cijenu  ponuditi na kupnju zainteresiranim osobama i subjektima za razvoj turističkih sadržaja. Isto tako ponudit ćemo i pravo gradnje na našim atraktivnim parcelama. Osim tih poticaja nudimo i poticaje za razvoj drugih turističkih proizvoda – suvenira, ruta, adrenalinskih centara, izletišta, kušaonica…“, najavljuje načelnik općine. Osim privatne inicijative, Općina Legrad ima građevinsku dozvolu za hostel na Drava route i za novu biciklističku stazu na području prema ušću Mure u Dravu.

„Pregovaramo oko kupnje izletišta i objekta Halaš Čarde, jer bi upravo iz njega trebao krenuti novi most prema Legradskoj gori. Most bi trebao biti pješačko-biciklistički, a uz to trebao bi imati dva restorana (hrvatski i mađarski) te vidikovac. Za most već imamo izrađeno idejno rješenje. Također, u procesu smo dobivanja građevinske dozvole za pretvaranje zgrade stare škole u interpretacijski centar. Postojeći solarni čamac nam ne zadovoljava kapacitete, te uskoro planiramo nabaviti novi, te dodatne bicikle za posjetitelje“, kaže Sabolić.

Rijeka Drava, jedna od najljepših rijeka u Hrvatskoj, izvire u južnom Tirolu

Interpretacijski centar

Interpretacijski centri koji se nalaze uz Dravu su edukativne ustanove koje pružaju informacije o specifičnim prirodnim, kulturnim, povijesnim ili ekološkim temama. Njihova svrha je pomoći posjetiteljima da bolje razumiju i cijene značaj određenog područja ili teme kroz edukativne programe, vođene ture i druge sadržaje. Oni pomažu kako lokalnoj zajednici tako i posjetiteljima,  jer su ključni za unapređenje turističkog iskustva i promicanje svijesti o očuvanju prirodnih i kulturnih vrijednosti. Njihova uloga u održivom turizmu postaje sve važnija jer pomažu u uspostavi ravnoteže između turističkih aktivnosti i očuvanja resursa.

„Interpretacijski centar je vrlo dobar oblik za razvoj turizma, jer on može biti početna i info točka za sve posjetitelje. U njemu se može upoznati flora, fauna, povijest i ostale znamenitosti nekoga kraja. A na taj projekt sigurno će se nadograđivati mnogi drugi projekti i inicijative. Za sada koristimo našu internet i Facebook stranicu općine i preko nje distribuiramo sve informacije, uključujući i turističke. U budućnosti nam je plan izraditi posebnu web i Facebook stranicu Visit Legrad, te bi na toj platformi htjeli objediniti kompletnu ponudu“, kaže načelnik Sabolić. Jedna od boljki hrvatskog turizma koju vidimo na Jadranu je masovnost. Veliki broj turista može uništiti okoliš, promijeniti izgled mjesta ili u krajnjem slučaju dovesti do iseljavanja stanovništva koje sve teže podnosi nedaće koje nosi masovni turizam.

Kada je Drava u pitanju, načelnik Legrada kaže kako ne računaju na veliki masovni turizam, a ukoliko dođe do toga, vjerojatno će doći do toga da će se izdavati posebne dozvole za ulaženje u zaštićena područja. „Postoji inicijativa da se ovo područje zaštiti kao nacionalni park, iako mislim da je to nerealno, jer bi se ulazilo u područja u kojima već obitavaju ljudi. Jedino što bi se moglo revidirati jest da se već postojeća zaštićena područja stave na veći nivo zaštite. Najveći problem je nedostatak novca te često nerazumijevanje državne administracije za naše inicijative. Vrlo često su atraktivna zemljišta na kojima se može graditi javna turistička infrastruktura u vlasništvu države, a ona često nema razumijevanja za takve projekte te teško dobivamo dozvole za isto“, zaključuje načelnik Sabolić.