‘Otpad je prilika i tako ga morate gledati’

Danska je jedna od predvodnica EU-a u gospodarenju otpadom i njegovu ponovnom korištenju

Nekomu je otpad samo otpad, a nekomu je pravo bogatstvo. Zemlje poput Danske, Finske, Švedske i Norveške koriste otpad kao sirovinu, bilo za nove proizvode, bilo za ponovnu upotrebu ili kao gorivo kojim se stvaraju toplinska i električna energija. No da bismo došli do faze u kojoj je otpad vrijednost, a ne smeće, mora postojati zakonski okvir, ali i spremnost cijelog društva da se upusti u proces u kojem trebaju sudjelovati svi kako bismo na kraju imali koristi. To nije proces od četiri ili pet godina, to je nešto što se gradi desetljećima, o čemu svjedoči primjer Danske.

Veleposlanik Kraljevine Danske Ole Frijs-Madsen, sudjelujući na konferenciji “OTPAD 360° – jučer smeće, danas problem, sutra sirovina”, objasnio je kako je njegova zemlja prije dosta godina odlučila da otpad neće smatrati problemom, nego prilikom i mogućnošću stvaranja sirovina. “Ako gledate tako, građani će imati poticaj za recikliranje, a tvrtke poticaj za stvaranje novih proizvoda od recikliranog materijala, nove tehnologije…”, objasnio je veleposlanik Frijs-Madsen. Danska je usmjerena na smanjenje otpada na izvoru, što čini edukacijom stanovništva, poticanjem korištenja ponovno upotrebljivih proizvoda i poticanjem proizvodnje s manje ambalaže.

Osim toga, u toj se zemlji primjenjuje sustav razvrstavanja otpada na izvoru, što omogućuje visok postotak recikliranja i ponovne uporabe. “Kada smo počeli prije dosta godina, razvili smo prostorno planiranje koje je postalo dio zakonodavstva, što je značilo da smo vrlo brzo napustili odlagališta otpada. Trenutno imamo samo 5 % odlagališta, i to samo za otpad koji se ne može reciklirati. To je bio dugotrajan proces, u kojem su institucije, političari, lokalne zajednice i, naravno, građani bili tomu posvećeni”, objasnio je danski veleposlanik.

Otpad i energija

Švedska ima sofisticirane sustave razvrstavanja otpada i visokorazvijene infrastrukture za recikliranje i obradu otpada. Više od 60 % stambenih blokova prikuplja ambalažu i papir, koji se može reciklirati uz rubnike, gdje se skupljaju u zasebne spremnike ili podzemne kontejnere. Uz ovakvo prikupljanje, švedskim građanima, i onima koji žive u stambenim blokovima i onima u obiteljskim kućama, dostupne su i vrećice različitih boja za različiti otpad, čime je omogućeno optičko sortiranje.

Švedska ujedno potiče smanjenje otpada na izvoru putem opsežnih programa za recikliranje i ponovnu uporabu, kao i korištenje ekološki prihvatljivih proizvoda. I susjedna Finska ističe se visokim postotkom recikliranja i energetske valorizacije otpada, baš kao i Norveška, koja promiče smanjenje otpada na izvoru poticanjem korištenja ekološki prihvatljivih proizvoda i ambalaže te edukacijom stanovništva. Svake godine u Europskoj uniji nastane čak 2,1 milijarda tona otpada.

Način gospodarenja otpadom i njegova količina razlikuju se od države do države članice EU-a, no znatno je povećano recikliranje i smanjeno odlaganje otpada na odlagalištima. Isto tako se razlikuju i načini gospodarenja među članicama, no Europska unije potiče ponovnu uporabu proizvoda, a ako to nije moguće, onda se prednost daje recikliranju te nakon toga uporabi otpada u proizvodnji energije.

Danska je usmjerena na smanjenje otpada, što postiže ponajprije edukacijom stanovništva

Vrijedna sirovina

Upravo zemlje poput Danske, Švedske, Norveške i Finske koriste otpad kao sirovinu za proizvodnju toplinske i električne energije, a nekoliko gradova u Njemačkoj, Nizozemskoj, Austriji, Švicarskoj i drugim europskim zemljama također koristi otpad za grijanje. Problem se pojavio kada se uočilo da se velike količine otpada koriste za stvaranje toplinske i električne energije, a istodobno se ne prikuplja dovoljno vlastitog otpada, pa su zemlje poput Danske posegnule za uvozom.

“Realnost je da smo postali toliko učinkoviti u recikliranju svog otpada da smo ponudili da tretiramo otpad drugih zemalja. Otpad je prilika i sirovina i tako ga morate gledati. Danske kompanije i jedinice lokalne samouprave odlučile su, kako bi riješile problem, koristiti otpad kao energiju kako bi stvorile toplinu i električnu energiju, ali i kako bi ostvarile našu aspiraciju, Europske unije, globalnu težnju vezanu uz klimatske promjene, smanjenje CO2, i sve se to zajedno slaže i povrh toga to je dobar posao”, izjavio je na konferenciji “OTPAD 360° – jučer smeće, danas problem, sutra sirovina” veleposlanik Kraljevine Danske Ole Frijs-Madsen.

Termička obrada otpada ili energijska valorizacija rješenja su koja pridonose smanjenju količine otpada koji završava na odlagalištima te istodobno osiguravaju obnovljiv izvor toplinske energije.

U Europskoj uniji svake godine nastane čak 2,1 milijarda tona otpada

Manje otpada

U skladu s Direktivom Europske unije o odlagalištima otpada, države članice moraju do 2035. godine smanjiti količinu komunalnog otpada koji se šalje na odlagališta na 10 ili manje posto ukupnog komunalnog otpada. Najštetnija je opcija za okoliš i zdravlje ljudi odlaganje otpada primjerice na odlagalištima, iako je jedna od najjeftinijih. Iako se količina otpada po stanovniku povećala, način na koji gospodarimo otpadom poboljšao se – povećalo se recikliranje i kompostiranje, a smanjeno je odlaganje na odlagalištima otpada. Upravo je jedno odlagalište otpada stvorilo problem stanovnicima jednog danskog sela.

Naime, klizište se polako kretalo prema selu od 400 stanovnika, južno od Randersa u Jutlandu, i to nakon što se tlo počelo pomicati u obližnjem postrojenju Nordic Waste. Danski veleposlanik Ole Frijs-Madsen rekao je kako se nešto slično, no ne i identično, dogodilo i u Zagrebu. Naime, na danskom odlagalištu odlagane su velike količine tla koje se trebalo tretirati, dakle nije riječ o običnom otpadu ni o običnom odlagalištu, već je riječ o otpadu s primjerice farme nerca, spalionica itd. “Nažalost, zbog velikih poplava cijelo brdo prljave zemlje počelo je klizati prema selu koje se nalazi u blizini. Sada je sve pod kontrolom, ali to je bilo upozorenje za nas u Danskoj da moramo biti oprezni sa svime što je povezano s otpadom. Otpad je, kao što sam rekao, prilika, sirovina, ali je istodobno i nešto što je opasno, potencijalno opasno za zdravlje, toksično.” Kontrola i jasne zakonske smjernice trebale bi osigurati sigurnost odlagališta, gdje postoje, i sigurnost građana koji žive u blizini takvih odlagališta.

“Istina je da je jedinica lokalne samouprave imala zadaću koju očito nije shvatila ozbiljno, jer ako morate kontrolirati ono što vam je zadano, to morate raditi, a to se nije odradilo dovoljno dobro. Da je jedinica lokalne samouprave odradila svoj posao, to se ne bi dogodilo, to nije stvar zakonodavstva, nije da je područje bilo nesigurno kao takvo, ali bilo je upozorenja koja nisu shvaćena ozbiljno. Morate imati pravila i morate ih provoditi”, upozorava danski veleposlanik. Kako bi se dosegnuo danski standard, ali primarno i poboljšalo stanje okoliša, moramo osigurati i provoditi odvojeno sakupljanje otpada, reciklažu i njegovu ponovnu uporabu, jer otpad nije smeće, nego vrijednost. 

Najštetnija opcija za okoliš i zdravlje ljudi jest odlaganje otpada na odlagalištima

Inovativni pristupi

Danska ima visokorazvijenu infrastrukturu za gospodarenje otpadom, naime, ona se oslanja na sustav razdvajanja otpada na izvoru, recikliranje i energetsku valorizaciju kako bi smanjila količinu otpada koja završava na odlagalištima. Slično je i sa Švedskom, koja se često navodi kao primjer najnaprednije zemlje kada je riječ o gospodarenju otpadom, kao i Nizozemska, koja je poznata po svojim inovativnim pristupima gospodarenju otpadom.

Naime, Nizozemska koristi napredne tehnologije za recikliranje i obradu otpada te potiče održive prakse poput kružne ekonomije. U skupinu zemalja koje se brinu o svom okolišu pametnim gospodarenjem otpadom spadaju i Norveška i Finska. U svim ovim nordijskim zemljama održivo gospodarenje otpadom integrirani je dio nacionalnih politika zaštite okoliša i održivog razvoja.

Kombinacijom zakonodavnih mjera, tehnoloških inovacija, edukacije stanovništva i podrške industriji, ove zemlje nastoje smanjiti negativne utjecaje otpada na okoliš i potaknuti kružnu ekonomiju.