Skoro trećina plastičnog otpada reciklira se u Europi

Niska stopa recikliranja plastike u EU-u znači velike gubitke za gospodarstvo i okoliš. Glavni problemi zbog kojih se ne reciklira dovoljno su svojstva i cijena plastičnih proizvoda

Proizvodnja plastike u svijetu eksponencijalno je narasla zadnjih desetljeća, od 1,5 milijuna tona 1950. na 359 milijuna tona 2018., a sukladno s tim narasla je i količina plastičnog otpada. Nakon naglog pada proizvodnje u prvoj polovici 2020. godine zbog koronavirusa, proizvodnja se u drugoj polovici godine ponovno oporavila. Europska unija već poduzima mjere za smanjenje plastičnog otpada, ali što se događa s otpadom koji se proizvodi bez obzira na mjere i kako povećati recikliranje?

Energetska oporaba je najčešći način obrade plastičnog otpada u Europi, nakon čega slijedi recikliranje. Oko 25 posto plastičnog otpada odlaže se pod zemljom. Polovica plastike koja se prikuplja za recikliranje obrađuje se u stranim zemljama izvan Europske unije. Razlozi za izvoz uključuju nedostatak kapaciteta, tehnologije ili novca za lokalnu obradu. Izvoz otpada u zemlje izvan EU-a je dosegao 32,7 milijuna tona u 2020. Većina isporučenog otpada sastoji se od željeza i obojenih metala, papira, plastike, tekstila i stakla, a uglavnom se izvozi u Tursku, Indiju i Egipat.

Ranije se značajna količina plastičnog otpada slala u Kinu, ali nedavna ograničenja na uvoz plastičnog otpada u Kinu vjerojatno će dodatno smanjiti izvoz EU-a. To predstavlja rizik većeg spaljivanja i odlaganja plastičnog otpada u Europi. U međuvremenu, EU pokušava pronaći kružne i klimatski prihvatljive načine gospodarenja svojim plastičnim otpadom. Niska stopa recikliranja plastike u EU-u znači velike gubitke za gospodarstvo i okoliš. Prema procjenama, 95 posto vrijednosti plastičnog materijala izgubi se zbog kratkoročnog jednokratnog korištenja. Istraživači procjenjuju da su globalna proizvodnja i spaljivanje plastike u 2019. godini u atmosferu ispumpali više od 850 milijuna tona stakleničkih plinova. Do 2050. te bi se emisije mogle popeti na 2,8 milijardi tona, što se može smanjiti boljim postupcima recikliranja.

Problemi s reciklažom plastike

Skoro trećina plastičnog otpada reciklira se u Europi. Glavni problemi zbog kojih se ne reciklira dovoljno su svojstva i cijena plastičnih proizvoda. Obrada plastike zahtijeva velike količine plastike za recikliranje, koja se proizvodi po kontroliranim uvjetima i uz konkurentnu cijenu. Međutim, s obzirom da se plastika jednostavno može prilagoditi potrebama proizvođača, različitost materijala komplicira postupak reciklaže i čini ga skupljim i utječe na kvalitetu završnog proizvoda. Zbog toga potražnja za recikliranom plastikom drastično raste, iako je u 2018. iznosila samo šest posto ukupne potražnje za plastikom u Europi.

U lipnju 2019. Europska unija je usvojila nova pravila za rješavanje problema plastičnog otpada u moru, uvodeći niz mjera vezanih za 10 najčešćih plastičnih materijala koji se mogu naći na europskim plažama, kao i ribolovnu opremu. Mjere uključuju, među ostalim, cilj od 25 posto recikliranog sadržaja u plastičnim bocama do 2025., odnosno 30 posto do 2030. godine. Komisija je u studenom 2022. predložila nova pravila o ambalaži na razini Europske unije. Odnose se na poboljšanje dizajna, kako bi ambalaža imala jasne oznake, te kako bi novo pakiranje promicalo ponovnu uporabu i recikliranje. Komisija je još pozvala na prelazak na razgradivu i kompostirajuću bioplastiku. U sklopu Zelenog plana, 55 posto otpada od plastične ambalaže treba reciklirati do 2030. To znači da je potreban bolji dizajn proizvoda, ali i postavljanje mjera za poticanje tržišta za recikliranu plastiku.

Mjere mogu uključivati kontrolu standarda za sekundarnu plastiku, poticanje certificiranja kako bi se stvorilo povjerenje između industrije i potrošača, uvođenje obveznih pravila za minimum udjela recikliranog materijala u proizvodima te poticanje država članica da razmisle o smanjenju PDV-a na reciklirane proizvode. Parlament je podržao smanjenje korištenja plastičnih vrećica 2015. godine i pozvao Komisiju da osmisli daljnje djelovanje u pogledu zabrane mikroplastike. Parlament je u siječnju 2023. usvojio stajalište o novim pravilima za otpremanje otpada, kojima je cilj promicanje ponovne upotrebe i recikliranja, kao i smanjenje onečišćenja. Zastupnici inzistiraju na strožim pravilima, tako da se zabrani izvoz plastičnog otpada u zemlje koje nisu članice OECD-a, a isporuke bi se trebale postupno ukinuti u roku od četiri godine.