U kršu pronađeno više od 900 ilegalnih odlagališta otpada

Hrvatsko je podzemlje u svjetskim razmjerima jedinstveno po raznolikosti podzemne faune, a podzemni vodonosnici jedni su od izdašnijih u Europi

Često nismo ni svjesni koliko je važno upravo ono što je oku ‘nevidljivo’, ono s čime se ne susrećemo svaki dan pa ne znamo ništa o problemu koji se doslovno gomila na tom, većini ljudi, skrivenom području. U kontekstu nevidljivosti koju ovdje spominjemo svakako valja istaknuti hrvatsko podzemlje koje je ugroženo divljim deponijima otpada. Naime, polovica teritorija Hrvatske krški je teren i ugrubo se može reći da tu spada cijelo područje južno i zapadno od Karlovca. Upravo na takvom šupljikavom terenu nalaze se gotovo svi hrvatski podzemni objekti.

Prema procjeni speleologa, istraženo je oko 10.000 špilja i jama, no njihov ukupan broj mogao bi biti i dvostruko veći. Iako toga uglavnom nismo svjesni, gradovi i sela u kojima živimo, polja koja obrađujemo, ceste i putovi kojima se vozimo, kao i brda po kojima hodamo ispod sebe kriju splet podzemnih kanala. Taj nevidljivi sustav životno nam je važan jer se u krškom podzemlju krije čak 70% hrvatskih zaliha pitke vode.

Čisto podzemlje

Koliko je to područje osjetljivo i ugroženo, najbolje znaju speleolozi koji u njemu provode i najviše vremena. Ovi zaljubljenici u podzemlje često tijekom svojih istraživačkih zadataka nailaze na sve vrste otpada ispod zemlje – od kućanskog i industrijskog otpada preko lešina životinja, ljudskih kostiju pa sve do minsko-eksplozivnih sredstava.

Kako bi ljude osvijestili o važnosti krškog podzemlja za opstanak svih nas, speleolozi su pokrenuli akciju “Čisto podzemlje”. Riječ je o volonterskoj speleološkoj inicijativi koju je 2015. godine pokrenuo Zagrebački speleološki savez, koja se bori protiv bacanja otpada u krško podzemlje.

“Organiziramo i financiramo akcije čišćenja speleoloških objekata i predavanja za javnost o važnosti očuvanja krša. U suradnji s državnim institucijama konkretno utječemo na politiku zaštite krškog podzemlja naše zemlje. Za svoj rad dobili smo nekoliko domaćih i međunarodnih priznanja. Čisto podzemlje je od 2019. godine postalo dio nacionalnog srednjoškolskog kurikuluma”, objasnio nam je Ruđer Novak, pokretač inicijative “Čisto podzemlje”.

Krške jame su kolektori vode, a ako su one onečišćene, pitka voda ispire se preko otpada i prolazi do naših vodocrpilišta

Više od 900 ilegalnih odlagališta

Do danas se u rad Inicijative uključilo više od 30 speleoloških udruga, s osnovnim ciljem – popularizirati problem divljih deponija otpada u krškom podzemlju. Hrvatsko je podzemlje u svjetskim razmjerima jedinstveno po raznolikosti podzemne faune, a podzemni vodonosnici jedni su od izdašnijih u Europi.

“Krške jame su kolektori vode, a ako su one onečišćene, pitka voda ispire se preko otpada i prolazi do naših vodocrpilišta, izvora, potoka i rijeka. U našem je kršu dosad evidentirano više od 900 ilegalnih odlagališta koja ugrožavaju georaznolikost, jedinstvenu faunu i važne zalihe podzemne pitke vode. Nažalost, krška područja gotovo se potpuno preklapaju s područjima na kojima se nalaze onečišćene špilje i jame”, objašnjava Novak.

Glavni uzroci zagađivanja podzemlja su nedovoljna svijest stanovnika krša koji odlažu otpad na neprimjeren način, ali i nerazvijen i neučinkovit sustav gospodarenja otpadom. Voda u kršu kreće se brzo i nema mogućnosti njezina pročišćavanja pa štetni sastojci mogu lako zagaditi vodocrpilišta i pitku vodu na većim područjima. Zato je temeljna poruka zagrebačkih speleologa i “Čistog podzemlja” da se zaustavi zagađenje naših špilja i jama jer su one prirodna veza između površinskih i podzemnih voda.

U jamama se često pronalaze građevinski i klaonički otpad, kao i minsko-eksplozivna sredstva

Donatori pomažu

“Organizirani odvoz otpada tek je u novije vrijeme dostupan svim stanovnicima RH. Prije samo petnaestak godina, polovica našeg teritorija bila je pokrivena organiziranim odvozom komunalnog otpada pa su ljudi često otpad bacali u jame. Prije 50 godina kućanski otpad bio je uglavnom prirodnog podrijetla i nije sadržavao puno štetnih kemikalija, no danas plastične ambalaže, automobilske gume i ostali kućanski otpad mogu zagađivati okoliš desetljećima.

U jamama se često pronalazi i građevinski i klaonički otpad jer razne tvrtke i obrtnici tako ilegalno umanjuju troškove poslovanja. Stanovnici krških područja moraju biti posebno osjetljivi na ova pitanja jer – što bacimo u podzemlje, prije ili poslije ćemo popiti”, upozorava naš sugovornik.

Novak posebno ističe važnost donacija koje potpomažu rad inicijative “Čisto podzemlje”. “Prije nego što smo počeli dobivati donacije, čistili smo dvije lokacije godišnje, a otkad imamo donatore koji nam izlaze u susret, onda i mi radimo vlastite natječaje pa donirani novac dijelimo speleološkim udrugama za akcije čišćenja. Tako smo se profilirali kao jedan od glavnih financijera hrvatske speleologije i sada čistimo 15 jama godišnje”, ponosno ističe Novak te kao donatore ističe Lidl Hrvatska i Kiehl’s Hrvatska.

Hrvatsko je podzemlje u svjetskim razmjerima jedinstveno po raznolikosti podzemne faune

Zakonska zaštita podzemlja

Sve špilje i jame od posebnog su interesa za RH i načelno ih štiti Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13): “Zabranjeno je oštećivati, uništavati i odnositi sige, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheološke i druge nalaze, odlagati otpad ili ispuštati otpadne tvari u speleološke objekte, kao i provoditi druge zahvate i aktivnosti kojima se mijenjaju stanišni uvjeti u objektu”. Operativno, za zaštitu špilja i jama u zaštićenim područjima nadležne su javne ustanove kao što su nacionalni parkovi, parkovi prirode ili ustanove za upravljanje zaštićenom prirodnim vrijednostima.

Ta je zaštita nažalost često neprovediva, a u realnosti speleolozi imaju najbolji uvid u stanje u podzemlju i aktivno se brinu za njegovu zaštitu. Za sanaciju divljih deponija, odnosno organizaciju njihove sanacije nadležni su komunalni redari pa je izuzetno važno da su podaci “Čistog podzemlja” dostupni komunalnim redarima i jedinicama lokalne samouprave na državnom portalu Evidencija lokacija odbačenog otpada (ELOO).

Uz organizaciju desetaka akcija čišćenja i nebrojenih predavanja, svakako je najznačajniji uspjeh inicijative “Čisto podzemlje” taj da su divlji deponiji otpada u podzemlju kao problem prvi put prepoznale državne institucije te su uvršteni u Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje od 2016. do 2022. Također, lokacije divljih deponija u špiljama i jamama prikazane su i na državnim GIS bazama podataka (Bioportalu i ENVI atlasu okoliša). Prijavom i unosom onečišćene lokacije u bazu “Čisto podzemlje”, lokacije se prikazuju i na državnim bazama podataka pa su speleolozi postali važna karika u zaštiti hrvatskog krša.